Nekada su izvještaji MMF-a punili stupce domaćih medija, no MMF je daleko ispod medijskih radara koji su usmjerili svoja ticala prema Bruxellesu i Frankfurtu otkad je Hrvatska članica EU. I to je dobro. Ipak, MMF i dalje ima značajne kapacitete za makroekonomske analize, a njihovi ekonomski izvještaji uglavnom su sadržajniji od sličnih domaćih i europskih izvještaja. Stoga bi bila šteta da nezapaženo prođe objava materijala koji prate redovite konzultacije vlade i MMF-a prema članku IV. Statuta MMF-a.
U petak 10. rujna na stranicama Fonda objavljen je dokument pod nazivom „Republic of Croatia: 2021 Article IV Consultation-Press Release; Staff Report; and Statement by the Executive Director for Croatia“. Formalni dio izjave možemo prekočiti jer više nema politički značaj. Usredotočit ćemo se na analitički materijal (Staff Report) u kojem se nalaze ocjene, projekcije i preporuke. Doduše, i one su malo zastarjele jer eksperti MMF-a svoj su posao završili još u lipnju, a podaci i projekcije su se u međuvremenu promijenile, osobito nakon objave podatka o BDP-u u drugom kvartalu koji je ugodno iznenadio. Stoga s nestrpljenjem čekamo jesensko izdanje Svjetskih ekonomskih izgleda (World Economic Outlook, WEO) koji izlaze za nekoliko tjedana. Vidjet ćemo je li MMF odlučio podići očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva koja su u ovom dokumentu na 5,4% 2021., 5,8% 2022., 4% 2023. i malo iznad 3% 2024.-2026. Iako su i takve stope respektabilno visoke, sada je vrlo izgledno da će ovogodišnji rast osjetno premašiti spomenutih 5,4%.
U svakom slučaju i MMF se priklonio na stranu optimista, ali upozorava na problem fiskalne održivosti jer je javni dug na kraju 2020. dotaknuo povijesno najvišu razinu od 88,7%. Prema Fondovim projekcijama omjer javnog duga i BDP-a će se smanjiti na 84,4% 2022. kada će i strukturni fiskalni deficit pasti ispod 3% BDP-a (što znači da Hrvatska ne bi trebala imati problema s kriterijima za uvođenje eura 2023.), a potom će uslijediti daljnje smanjenje duga do razine od 73,3% BDP-a (približno kao prije pandemije) 2026. godine.
Fond ne preporuča daljnja porezna rasterećenja u kratkom roku kako bi se projicirana putanja fiskalne prilagodbe doista i otvarila. Očito je kako uzima u obzir političku realnost tvrdokorne rashodne strane proračuna te procjenjuje da velike promjene u kratkom roku nisu moguće, ali ističe tri područja reformi odnosno fiskalnih rizika koje su istaknute ispod naslova Strukturne fiskalne reforme: može li Hrvatska stvoriti dinamičnu državu?
Tri teme su kratko obrađene u ovom odjeljku. Na prvom mjestu se ističe reforma javne administracije, na drugom rješavanje kroničnih dugova zdravstva koji eskaliraju i predstavljaju sve veći fiskalni rizik, a na trećem mirovinski sustav čija je reforma zaustavljena 2018./2019. kada se zbog političkog pritiska odustalo od modifikacije parametara prvog mirovinskog stupa te je ostavljen snažan poticaj za prerana umirovljena zbog razmjerno niske penalizacije.
Relativno optimističan pogled Fonda na srednji rok najviše je povezan s investicijama. MMF projicira rastući udjel investicija u BDP-u: s s 22,6% prije pandemije na razmjerno visokih 26,4% ove godine i još većih 28,5% 2024. Naglasak na investicije pronašao je odraza i u dogovoru MMF-a i hrvatske vlade o tehničkoj pomoći u dijelu upravljanja državnim investicijama. Poboljšanje sustava upravljanja javnim investicijama je ključno i radi širenja kapaciteta apsorpcije EU sredstava.