Dugo očekivano zasjedanje Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC-a) počelo je u utorak i bit će zaključeno u srijedu u večernjim satima po našem vremenu. Važnost ovog sastanka proizlazi iz brzine oporavka i inflacije koja prati taj oporavak i dostiže rekordne brojke koje smo već komentirali.
Svi će očekivati javno obraćanje guvernera Powella nakon sjednice, a iz njegovih rečenica i njihova tona pokušat će se iščitati atmosfera sastanka i vjerojatni potezi FED-a u budućnosti.
Nastavak aktualnog tempa oporavka američkog gospodarstva uz očekivani rast BDP-a u SAD-u ove godine između 6,4% i 6,8% prije ili kasnije vodi zaoštravanju monetarne politike – usporavanju tempa otkupa obveznica koje FED obavlja u iznosima od po 120 milijardi dolara na mjesec. U takvim uvjetima tržište je i dalje pokretano neposrednim post-pandemijskim optimizmom koji počiva na kombinaciji izrazito ekspanzivne fiskalne i monetarne politike. Svi jednim okom budno motre kada i kako će se ta konstelacija promijeniti.
Iako sam početak monetarnog stezanja vjerojatno neće imati dovoljnu snagu da „ubije“ bikovsko tržište, kratkoročna kolebanja ključnih cijena financijskih imovina naći će se pod utjecajem priopćenja sa sjednice FOMC-a, koja je zadnja prije ljetne stanke. Moguća su četiri scenarija, od kojih su prva dva ekstremna i, sukladno tome obilježju, imaju manju vjerojatnost od druga dva:
- Veliko iznenađenje – rano stezanje: Ako bi FED/FOMC sada donio neke odluke o stezanju monetarne politike, bila bi to „bomba“ koju nitko ne očekuje. Karakter „bombe“ ne proizlazi toliko iz političkih implikacija (Bidenova administracija predvođena bivšom guvernerkom FED-a Yannet Yellen jasno stoji na strani očekivanja monetarne ekspanzije), koliko iz remećenja tržišnih očekivanja koja su centrirana na stezanje prema kraju godine, a ne sada. Kada bi se to ipak desilo, to bi značilo da u FED-u procjenjuju kako je inflacijska opasnost ne samo trajna, nego i uzrokovana monetarnom politikom. Danas je malo onih koji se klade na takav odnos snaga i stavova u FOMC-u jer većina inflaciju tumači kao prolaznu pojavu. Kada bi se taj scenarij ipak dogodio, svjedočili bismo tržišnoj korekciji – kombinaciji pada vrijednosti dionica i rasta dugoročnih prinosa na državne obveznice, uz vjerojatno jačanje dolara. Sve na kratki rok, naravno.
- Potpuno ignoriranje inflacije: Drugi ekstremni scenarij je da FED potpuno ignorira inflaciju na tragu dominantne priče o njezinoj prolaznoj naravi. Za hipotezu normalizacije nakon pandemije ima puno argumenata, pogotovo nakon razočaravajućih brojki o prometu u trgovini na malo u svibnju. Unatoč tome, teško je povjerovati da će Powell posve ignorirati probuđenu inflaciju i propustiti spomenuti vjerojatno zaoštravanje monetarne politike u budućnosti. To je u ipak nepovoljnijem makroekonomskom ambijentu u Europi prošloga tjedna učinio ECB. Ako bi se scenarij potpunog ignoriranja inflacije ipak dogodio, tržišta bi dobila dodatno pogonsko gorivo u vidu nastavka monetarne ekspanzije na neodređeno razdoblje, zagrijavanje bi se nastavilo velikom brzinom, a dolar bi mogao ponešto i izgubiti na vrijednosti.
- Blagi naglasak problema inflacije: Najvjerojatniji scenarij je kao scenarij (2), ali uz retoričku korekciju. Najveći broj tržišnih sudionika očekuje ishod koji se pomalo cinično naziva „početak priče o priči o zaoštravanju monetarne politike“. Takav je scenarij ugrađen u cijene i, izuzmemo li uobičajena kolebanja nakon sastanaka FOMC-a, neodređena najava zabrinutosti zbog inflacije i naznaka budućeg stezanja monetarne politike ne bi ništa fundametalno promijenili. Donedavno je tržišni konsenzus bio da bi stezanje u smislu smanjenja kvota otkupa obveznica moglo započeti najranije iduće godine, no nakon inflacijskih iznenađenja u protekla dva mjeseca očekivanja su korigirana na početak stezanja krajem ove godine, uz mogući porast kamatnih stopa već 2023. Prema tome, logično je da se piča o priči o stezanju pojavi šest mjeseci ranije, pa onda prava priča na sljedećem sastanku FOMC-a u rujnu; to bi se uklapalo u prevladavajući tržišni ambijent, pa otud ideja da je takav scenarij već ugrađen u cijene. Ako bi se doista i odigrao, takav bi scenarij značio antiklimaks – ni prvi ni zadnji put kada je u pitanju FED.
- Snažniji naglasak problema inflacije: Naravno, članovi FOMC-a mogu odlučiti jače naglasiti zabrinutost zbog inflacije i jasnije naznačiti buduće stezanje. Time se retorička korekcija može približiti scenariju (1), no ezoterija rečeničnih konstrukcija i naglasaka ponekad može skrivati iznenađenja ako tržišni sudionici neku izjavu protumače na neočekivan način. Zanimljiva je ta semantička i spoznajna igra između kreatora i objekata monetarne politike.
Priča je svakako važna za sudionike na tržištima, no postavlja se pitanje zašto je ona važna za nas? Hrvatsko gospodarstvo se oporavlja relativno brzo i možda je primjerenije komentirati domaće statistike, poput one netom objavljene o građevinskim dozvolama koja je pokazala da je broj izdanih dozvola u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine porastao za 24,8% za zgrade, 29,6% za stanove i 29,9% za ostale građevine. Ipak, Hrvatska nije otok; naprotiv, Hrvatska je duboko integrirana u globalne gospodarske tokove koji se valjaju s vremenskim pomacima, no fundamentalno, svi smo dio istoga vala. Stoga, ovo što se događa u SAD-u s nekih 6-9 mjeseci prethodi onome što će se događati u uvijek tromijoj i usporenoj Europi, a jednom kad val i promjene koje on donosi stignu do Europe, onda je on tu, i na našim vratima.