BDP raste brže: revidirani podaci pokazuju više stope rasta od preliminarnih procjena

Objavljeno

Pri tumačenju nedavno objavljenih podataka o BDP-u za prvo tromjesečje treba biti veoma oprezan. Brkljača pokazuje da između preliminarnih i revidiranih podataka o BDP-u postoji sistematsko odstupanje u korist revidiranih – preliminarni sistematski podcjenjuju rast. Problem je osobito izražen kod sezonski prilagođenih podataka zbog turizma. Autor poručuje da bi DZS trebao unaprijediti svoje modele.

U listopadu prošle godine, nakon što je HNB kompletirao podatke u platnoj bilanci, na Labu smo objavili kako je BDP u drugom kvartalu rastao više od preliminarne procjene DZS-a. Preciznije, napisao sam kako „…možemo izračunati da je rast BDP-a u drugom kvartalu bio za pola postotnog boda viši od preliminarne procjene iz kolovoza.“, ali da ćemo novu službenu procjenu od strane DZS saznati tek slijedeće godine.

Prije 2 tjedna DZS je objavio revidirane podatke o kretanju BDP-a (zaključno s 2016.), a za 2017. je objavio novu procjenu (revidirani će biti tek dogodine). Nova procjena potvrdila je ono što smo „sumnjali“: BDP je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine porastao 0,4% više (originalno) odnosno 0,5% više (sezonski prilagođeno) od prve procjene.

Prva procjena za drugi kvartal govorila je o realnoj stopi rasta BDP-a od 2,8% (originalni podaci) u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, odnosno za 3,4% ako gledamo sezonski prilagođeni BDP. Nova procjena pak pokazuje da je rast iznosio 3,2% (izvorni podatak) odnosno 3,9% (desezonirano), što je upravo za onoliko više kako je i napisano u ranije navedenom članku.

To je povod za jednu backtestinganalizu kako bi provjerili koliko prva procjena o kretanju BDP-a odudara od konačnih (revidiranih) podataka. Rezultati su više nego zanimljivi.

Slika 1: Tromjesečne stope rasta hrvatskog BDP-a, originalni podaci

Napomena: Za 2017. podaci još nisu revidirani već se radi o novoj procjeni stope rasta BDP-a.
Izvor: DZS

Na slici 1 možemo vidjeti kako su u promatranom periodu (od izlaska iz recesije) prve procjene o kretanju BDP-a bez iznimke pokazivale nižu stopu rasta od stvarnog stanja (revidiranih podataka). Preciznije, prva procjena je u prosjeku podcijenila stvarni rast za 0,64 postotna boda.

Sličnu situaciju imamo i kad usporedimo sezonski prilagođene podatke. Na slici 2 možemo vidjeti kako su prve procjene o kretanju sezonski prilagođenog BDP-a također kontinuirano podcjenjivale stvarni rast.

Slika 2: Tromjesečne stope rasta hrvatskog BDP-a, sezonski prilagođeni podaci

Napomena: Za 2017. podaci još nisu revidirani već se radi o novoj procjeni stope rasta BDP-a.
Izvor: DZS

Pogledajmo još i sezonski prilagođene podatke o kretanju tromjesečnog BDP-a u usporedbi s prethodnim tromjesečjem (oznaka q-o-q, op.ur.). Ovakav način praćenja podataka ima za cilj što ranije ukazati na promjenu u dinamici rasta gospodarstva, stoga je isti u prvom planu (naslovu) kada Eurostat objavljuje prve procjene o kretanju BDP-a u EU.

Zanimljivo, na slici 3 nema izražene korelacije između prve procjene i revidiranih podataka kao na prethodnim prikazima. To nas dovodi do zaključka kako su prve procjene o sezonski prilagođenom BDP-u (q-o-q, kvartal na prethodni kvartal) u Hrvatskoj sasvim nepouzdane.

Slika 3: Stope rasta hrvatskog BDP-a, sezonski prilagođeno u usporedbi s prethodnim tromjesečjem (q-o-q)

Napomena: Za 2017. podaci još nisu revidirani već se radi o novoj procjeni stope rasta BDP-a.
Izvor: DZS

Jedan od uzroka je sasvim sigurno to što se struktura hrvatskog gospodarstva značajno razlikuje od kvartala do kvartala (primjerice, turizam je glavna gospodarska grana u trećem kvartalu, dok u prvom ima zanemariv udio u BDP-u). Stoga je teško u izračunima isključiti sezonsku komponentu i posebnosti pojedinog razdoblja. Kako god bilo, prethodni prikaz pokazuje kako prve procjene o sezonski prilagođenom BDP-u – i posljedično izvođenje zaključaka o promjeni u dinamici rasta hrvatskog gospodarstva – treba uzimati s oprezom.

Zaključno, prva procjena nije isto što i konačni/revidirani podatak. To stalno valja imati na umu (isto se odnosi i na primjerice podatke o zaposlenosti o kojima smo također pisali na Labu). Backtesting analiza je pokazala kako prve procjene DZS o kretanju BDP-a kontinuirano i značajno podcjenjuju stvarni rast, a to je ujedno poziv DZS-u da detaljnije istraži uzroke te sukladno nalazima izvrši fino podešavanje svojih modela.