Eurostat je objavio da gotovo trećina odrasle populacije u Hrvatskoj koristi bankarske usluge putem interneta. Prema najnovijim podacima (za 2017.) Hrvatska zaostaje za prosjekom EU (koji je prešao 50% korisnika), a naročito za sjevernim zemljama gdje se Internet bankarstvo proširilo na 80%-90% populacije.
Međutim, hrvatski postotak koji je veći od 30% veći je nego u Italiji, Portugalu, na Cipru, u Grčkoj, a naročito je veći nego u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Dva su razloga zašto je ovaj podatak važan.
Prvo, predstavlja još jednu ilustraciju razvojnog jaza između sjevera i juga. Jug EU (uočite da su i Slovenija, Mađarska, Španjolska i Malta ispod prosjeka EU) ne zaostaje samo zbog faktora koji se često ističu kao što su tečajna politika (navodno prerani ulazak u Eurozonu), problemi preraspodjele (navodno tvrdi stavovi vjerovničkog sjevera EU) i sl. Jug naprosto sporije usvaja nove tehnologije i provodi tehnološke promjene i to je suštinski razlog njegova dugoročnog zaostajanja (s obzirom da znamo da produktivnost i životni standard prvenstveno zavise o tehnološkom napretku).
Drugo, podatak je važan jer je indikativan za širu uporabu novih tehnologija u bankarstvu. Nove tehnologije su jedan od ključeva objašnjenja kamatnih marži. Istraživanja su pokazala da operativni troškovi u bitnome određuju kamatne marže, a teret operativnih troškova zavisi o tehnološkom razvitku (jer tehnološki napredak znači niže operativne troškove). Zbog toga, očekivano, banke u zemljama s lijeve strane slike imaju niže kamatne marže bez obzira na volumene kreditnog posredovanja. Tehnološki razvoj, koji ne zavisi samo o ponudi novih tehnologija nego i o potražnji za njima, važan je i za gospodarski rast i za visinu kamatnih stopa.