Ekonomski lab
Jedna od najčvršćih ekonomskih pravilnosti je ona koja povezuje prosječne razine cijena s dostignutim razinama životnog standarda odnosno realne kupovne moći. Što je stvarna kupovna moć veća, cijene su više. Slika pokazuje da su cijene u Europi najviše u Švicarskoj i na Islandu gdje su u prosjeku oko tri puta veće nego u Albaniji, Bosni… Nastavi čitati "%s"
Proteklo razdoblje odličan je povod za priču o obveznicama i njihovoj valuaciji, i to kroz prizmu nekolicine primjera s ekstremno dugim rokovima dospijeća koji nude vrijedne lekcije, čak i za financijske profesionalce … Nastavi čitati "%s"
Od 2021. godine na Labu pratimo razvoj InterCapitalovog Geniusa – hrvatske aplikacije za financijsko savjetovanje i ulaganje. Procijenili smo da je riječ o alatu koji može imati šire koristi u vidu povećanja financijske pismenosti i diverzifikacije portfelja financijske štednje, naročito među mlađim generacijama naviklima na digitalne interakcije i transakcije. U međuvremenu, ponuda se u Geniusu… Nastavi čitati "%s"
Povodom izlaska drugog izdanja moje knjige Mirovine za 21. stoljeće, koju možete besplatno preuzeti na ovoj poveznici, najprije treba prikazati izračune realnih prinosa obveznih mirovinskih fondova (OMF). Prinosi su ono što zanima svakoga od oko 2,3 milijuna članova OMF. Svakome je jasno da vrijedi: što veći prinos u dugom roku, to veća šansa za bolju… Nastavi čitati "%s"
Većina ljudi znade da eksponencijalni rast uz dovoljan broj ponavljanja može dovesti do intuitivno neočekivanih rezultata u dugom roku. Još dok smo bili djeca čuli smo priču o magičnoj moći šahovske ploče sa šezdeset i četiri polja. Kada je kineski car svome savjetniku koji je smislio igru ponudio nagradu, mudrac mu je predložio da nagradu… Nastavi čitati "%s"
Željeli biste okušati „sreću“ ulaganjem u američke ili neke druge globalne, regionalne ili hrvatske dionice, ali ne znate kako? Ili ipak, ne sviđa vam se pomisao da okušavate „sreću“ (za to služe lutrije); željeli biste nekako pametnije pristupiti ulaganju, imati fleksibilnost u pogledu uplata, isplata i kombiniranja različitih financijskih usluga, ali opet, ne znate kako?… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu smo objasnili kako razlikovati makroekonomske šokove ponude i potražnje i zašto je u malim i otvorenim ekonomijama poput Hrvatske važno razlikovati šokove prema domaćem i inozemnom porijeklu. Dosadašnja istraživanja potvrdila su generalnu pretpostavku o visokoj osjetljivosti malog i otvorenog hrvatskog gospodarstva na inozemne šokove. No, pitanje o identifikaciji šokova – razlikovanju šokova… Nastavi čitati "%s"
Uvod Kratak odgovor je – snažno. Hrvatska je malo otvoreno gospodarstvo i stoga je osjetljiva na šokove iz inozemstva, prije svega iz eurozone i trgovinskih partnera izvan eurozone, poput Bosne i Hercegovine. Sve su recesije od osamostaljenja Hrvatske imale značajnu inozemnu komponentu. Tranzicijska recesija od 1990. do 1993. bila je kombinacija domaćih faktora (tranzicije na… Nastavi čitati "%s"
U tekstu o inflaciji objavljenom na Labu početkom tjedna objasnio sam tri različita inflacijska trenda kojima smo se (ne samo mi u Hrvatskoj nego cijelo europodručje) kretali u proteklih pet godina. Točnije, sada se krećemo po trećemu trendu koji je strmiji od onog prije 2021., ali i položeniji od onog koji je bio na snazi… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu rasprave o knjizi Inteligentni investitor Benjmanina Grahama prikazali smo neke od temeljnih tradicionalnih postavki vrijednosnog investiranja. Prvo izdanje njegove slavne knjige izašlo je 1949., a četvrto, koje smo kratko prikazali u prvom nastavku, ugledalo je svjetlo dana 1972. Na kraju prikaza usredotočili smo se na jedan od njegovih najvažnijih „recepata“: razborit investitor… Nastavi čitati "%s"