B2B2 7: Ekonomska konvergencija (II dio)

Nakon što su u prvom dijelu teksta pokazali teorijske osnove i rezultate globalnih istraživanja, Bićanić i Deskar Škrbić u nastavku raspravljaju o konvergenciji u EU i Hrvatskoj. Dobili su važan rezultat: na razini EU postignuta je konvergencija nakon 1995. Hrvatska je konvergirala sporije od očekivanja iako je prema klasifikaciji Svjetske banke postala razvijena zemlja, a unutar Hrvatske nije bilo razvojne konvergencije… Nastavi čitati "%s"

B2B2 7: Ekonomska konvergencija (I dio)

Ekonomska konvergencija ili sustizanje razvijenih zemalja prema pokazateljima gospodarskog razvitka je kamen mudraca makroekonomske teorije i primijenjenih istraživanja u kontekstu dugog vremenskog roka. Bićanić i Deskar-Škrbić u prvom dijelu eseja o konvergenciji objašnjavaju predviđanja modela i rezultate istraživanja za čitav svijet. U drugom dijelu posebnu pažnju posvećuju konvergenciji u EU i situaciji s Hrvatskom.… Nastavi čitati "%s"

EJS 10: Ekonomska infrastruktura

U prethodnim nastavcima obradili smo važna područja državne intervencije, usmjerena na povećanje blagostanja stanovništva kroz brigu o siromašnima i potrebitima, zdravlju stanovništva i obrazovanju. Ta se područja ponekad nazivaju društvenom infrastrukturom jer povećavaju ljudski kapital na sličan način kao što dobra fizička infrastruktura pomaže uvećanju kapitala poduzeća. S druge strane postoji i ekonomska infrastruktura, odnosno… Nastavi čitati "%s"

EJS 9: Obrazovanje i znanost

Nakon mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u ovom nastavku otvaramo važnu temu obrazovanja. U nastavku ćemo objasniti da su rashodi za obrazovanje u proračunima zemalja Europske unije značajni. Da bi se razumjelo zašto države ulažu značajne javne resurse potrebno je prvo objasniti razloge za državnu intervencijuu područje obrazovanja. Razlozi za državnu intervenciju u obrazovanju Ponudu obrazovanja od… Nastavi čitati "%s"

B2B Ekonomika javnog sektora 6: država blagostanja – preraspodjela dohotka i sustavi socijalnog osiguranja i skrbi

Socijalna država ili država blagostanja u Hrvatskoj: kolika je, od čega se sastoji, kako se financira, kako izgleda u međunarodnim usporedbama i općenito, gdje je europska država blagostanja u odnosu na druge zemlje OECD-a, od Meksika, Koreje i Čilea do Novog Zelanda. Šimović i Deskar Škrbić nastavljaju svoju seriju o ekonomici javnog sektora.… Nastavi čitati "%s"