Ekonomski lab
Teza je da su zadnji poslovni rezultati Oraclea (za treći kvartal 2025.) takvi da je samo tržište kaznilo Oracle zbog straha oko njegove strategije financiranja AI-ja. U suštini, rasprava se svodi na to treba li financirati razvoj (infrastrukture) AI vlastitim kapitalom (eng. equity) ili dugom (eng. debt). Ovaj će članak nastojati pronaći odgovor je li… Nastavi čitati "%s"
Proteklo razdoblje odličan je povod za priču o obveznicama i njihovoj valuaciji, i to kroz prizmu nekolicine primjera s ekstremno dugim rokovima dospijeća koji nude vrijedne lekcije, čak i za financijske profesionalce … Nastavi čitati "%s"
Nakon uspješnog izlaska ING-GRAD-a na burzu početkom godine (u kojem je skupljeno preko 60 milijuna eura svježeg kapitala), te još većeg IPO-a Žita sredinom godine (130 milijuna eura novog kapitala), u tijeku je i treći ovogodišnji IPO na Zagrebačkoj burzi – onaj Tokić grupe. Nakon više od tri godine „suše“, s tri spomenuta IPO-a Hrvatska… Nastavi čitati "%s"
Od 2021. godine na Labu pratimo razvoj InterCapitalovog Geniusa – hrvatske aplikacije za financijsko savjetovanje i ulaganje. Procijenili smo da je riječ o alatu koji može imati šire koristi u vidu povećanja financijske pismenosti i diverzifikacije portfelja financijske štednje, naročito među mlađim generacijama naviklima na digitalne interakcije i transakcije. U međuvremenu, ponuda se u Geniusu… Nastavi čitati "%s"
Nedavno sam pisao o čudnoj situaciji u kojoj daleko najlikvidnija dionica hrvatskog tržišta kapitala nije izlistana u prime segmentu tržišta s najvišim zahtjevima transparentnosti. Sam Končar je pred samo četiri godine bio ispod radara šire investicijske javnosti; tržište kapitala nije mu bilo bitno za rast. No, za glavne vlasnike – Republiku Hrvatsku i mirovinske fondove… Nastavi čitati "%s"
Potkraj kolovoza svake godine centralni bankari sa svih strana svijeta okupljaju se u Jackson Holeu u američkom Wyomingu. Raspravljaju o aktualnim gospodarskim temama. Poruke glavnih govornika – vodećih ljudi američkog FED-a i europskog ECB-a – osluškuju se na financijskim tržištima ne bi li se razotkrilo nešto što ukazuje na budući smjer monetarnih politika. Ove godine,… Nastavi čitati "%s"
Na Labu se svake godine osvrćemo na poslovanje državnih poduzeća (ovdje je prošlogodišnji prikaz). Ovogodišnji prikaz se temelji na podacima za 2024. godinu. Započinje zanimljivim podatkom da se broj državnih poduzeća značajno smanjio: nakon 1 109 registriranih državnih (javnih, komunalnih) poduzeća 2023., broj je 2024. smanjen na 902. Vjerojatno se radi o okrupnjavanju – spajanju… Nastavi čitati "%s"
Prošle godine smo u serijalu od tri analize na Ekonomskom labu objasnili zašto je teza da „Hrvatska nema industrije“ mit. U detaljnom tekstu o Končaru („Procvat bivšeg industrijskog diva) istaknuli smo kompaniju koju slobodno možemo nazvati perjanicom hrvatske industrije, a njezine dionice zvijezdama Zagrebačke burze, što ćemo u ovom tekstu potkrijepiti i brojkama. U neki… Nastavi čitati "%s"
Državne obveznice slove kao jedan od (naj)dosadnijih financijskih instrumenata prilično monotonog, ili još preciznije, relativno stabilnog „risk/reward“ profila koji ne ostavlja previše prostora nedoumicama. Ili je to barem bio slučaj do travnja ove godine kada je Trump pokrenuo lančanu reakciju pogubnih posljedica. Što o svemu možemo reći gotovo dva mjeseca kasnije?… Nastavi čitati "%s"
Ukupni troškovi financiranja u Hrvatskoj približili su se prosjeku EU i europodručja i više nisu čimbenik nekonkurentnosti gospodarstva. Kroz nekoliko godina prije zamjene kune eurom na djelu je bila konvergencija kamatnih stopa i naknada koja se nastavila i neposredno nakon priključenja europodručju. Financijska konvergencija doprinijela je gospodarskom rastu u proteklim godinama no izravan doprinos gospodarskom rastu teško je kvantificirati jer su u isto vrijeme su djelovali i brojni drugi pokretači rasta, prije svega značajan priljev EU sredstava. Nisko voće financijske konvergencije u svakom je slučaju obrano do aktualnog trenutka kada Hrvatska dostiže realni dohodak po stanovniku od oko 80% europskog prosjeka. Za daljnje razvojne iskorake iznad 80% potrebne su politike koje izravno i snažno potiču produktivnost. Razvoj tržišta kapitala jedna je od takvih politika. Tekst predstavlja sažetak HUB Analize broj 80.… Nastavi čitati "%s"