Koje zemlje EU su ekonomski najbolje prošle kroz 3 godine pandemije?
Koja je uspješnija zemlja u protekle tri godine - Hrvatska ili Danska (Njemačka, Austrija, to se više ni ne broji)… Nastavi čitati "%s"
CDS u kontekstu debt ceilinga
Saga oko debt ceilinga (zakonskog limita na javni dug) u SAD-u odličan je povod da kroz prizmu iznimno malo vjerojatnog i potencijalno vrlo eksplozivnog scenarija obilježenog brojnim preprekama i krivinama pobliže upoznate opskuran svijet credit default swapova … Nastavi čitati "%s"
Paradoks očekivanja recesije: je li Europa drugačija (i gdje je u tome Hrvatska)?
U zadnjem tekstu o američkoj bankarskoj krizi (14. ožujka, ovdje: ponovo bailout!) poslužio sam se paralelama s financijskom krizom koja je izbila 2007./08. Filmska brzina koja ubrzava događaje u usporedbi s dinamikom krize pred 15 godina pretvorila je mjesece u tjedne zahvaljujući novim tehnologijama i brzini širenja informacija na društvenim mrežama. Netko je aktualnu američku… Nastavi čitati "%s"
Plusevi i minusi prijedloga proračuna za 2023. godinu
Vlada je jučer radi poštivanja zakonskog roka (15.11.) imala izvanrednu sjednicu (inače ne zasjeda ponedjeljkom) na kojoj je usvojen i u Sabor poslan prijedlog proračuna za 2023. s priloženim proračunskim okvirom za 2024. i 2025. godinu. Kratko ću prokomentirati dobre i loše strane prijedloga uz neizbježan osvrt na prijetnju uvođenja dodatnog poreza na dobit (poreza… Nastavi čitati "%s"
Porez na ekstra dobit: novo oružje u arsenalu fiskalnih intervencionista?
Rast potražnje nakon otvaranja gospodarstava, preuranjeno zatvaranje i smanjivanje kapaciteta nuklearnih elektrana, de-karbonizacija energetskog sektora, smanjenje proizvodnje plina te geopolitičke nestabilnosti uzrokovane ratom u Ukrajini tijekom 2021. i u 2022. godini potaknule su rast cijena fosilnih goriva (Slika 1) i električne energije te dovele do snažnog ubrzanja inflacije u EU, koja je vrlo ovisna o… Nastavi čitati "%s"
Kako je inflacija pomogla državi (i što će biti kada prestane pomagati)
Hrvatska nije više najzaduženija država u srednjoj i istočnoj Europi. Nakon eksplozije javnog duga u razdoblju 2008.-2013., kada smo pretekli tradicionalno najviše zaduženu Mađarsku, Hrvatska je devet godina imala najveći omjer javnog duga i BDP-a u srednjoj i istočnoj Europi. Kada je omjer javnog duga i BDP-a dosegnuo 84% 2014. tema je postala i društveno… Nastavi čitati "%s"
Odlazak Marića, dolazak Primorca: kuda idu hrvatske javne financije?
Svako je vrijeme na svoj način „ludo“, a pojedinci koji uzmu (ili dobiju) poluge moći mogu činiti određenu razliku. Naglašavam riječ određenu; povijesne okolnosti i disperzija moći ograničavaju moći pojedinaca, naročito u demokracijama. Nije da su bez utjecaja i manevarskog prostora da učine nešto dobro ili loše, ali taj prostor ipak nije velik. Stoga u… Nastavi čitati "%s"
Hrvatske fiskalne tragedije: državni proračun u dugom roku (II)
U prvom tekstu o hrvatskim fiskalnim tragedijama pokazao sam da Hrvatska ima približno 5-6% BDP-a pogrešnih alokacija unutar izdataka opće države, prije svega na stavkama intermedijarne potrošnje i naknada zaposlenima i u nešto manjoj mjeri na kamatama i subvencijama. Povod za dokazivanje ove teze kroz osam slika u prvom dijelu bio je „prešućeni rebalans“. Revizija… Nastavi čitati "%s"
Hrvatske fiskalne tragedije: državni proračun u dugom roku (I)
Kada je rebalans proračuna za 2022. godinu kojim su izdaci opće države povećani za gotovo 1,5 milijardi eura prošao ispod radara javnosti, postavilo se pitanje kakva je to država, kakvo je to društvo, u kojem se donese politička odluka o povećanju državnih rashoda za oko 2% BDP-a, a nitko ni da trepne? Moguće je da… Nastavi čitati "%s"
Rebalans: ni 11 milijardi kuna nije što je nekad bilo
Kakva vremena! Ni 11 milijardi kuna (oko 1,5 milijardi eura) nije što je nekad bilo. Iako je Vlada na sjednici u četvrtak usvojila prijedlog rebalansa proračuna za 2022. koji je za 10,9 milijardi kuna veći od prvobitnog plana proračuna, rasprave su izostale. Tek tu i tamo bilježi se poneka crtica u medijima (primijetio sam da… Nastavi čitati "%s"