CDS u kontekstu debt ceilinga

Objavljeno

Saga oko debt ceilinga (zakonskog limita na javni dug) u SAD-u odličan je povod da kroz prizmu iznimno malo vjerojatnog i potencijalno vrlo eksplozivnog scenarija obilježenog brojnim preprekama i krivinama pobliže upoznate opskuran svijet credit default swapova … Nastavi čitati "%s"

Paradoks očekivanja recesije: je li Europa drugačija (i gdje je u tome Hrvatska)?

Objavljeno

U zadnjem tekstu o američkoj bankarskoj krizi (14. ožujka, ovdje: ponovo bailout!) poslužio sam se paralelama s financijskom krizom koja je izbila 2007./08. Filmska brzina koja ubrzava događaje u usporedbi s dinamikom krize pred 15 godina pretvorila je mjesece u tjedne zahvaljujući novim tehnologijama i brzini širenja informacija na društvenim mrežama. Netko je aktualnu američku… Nastavi čitati "%s"

Plusevi i minusi prijedloga proračuna za 2023. godinu

Vlada je jučer radi poštivanja zakonskog roka (15.11.) imala izvanrednu sjednicu (inače ne zasjeda ponedjeljkom) na kojoj je usvojen i u Sabor poslan prijedlog proračuna za 2023. s priloženim proračunskim okvirom za 2024. i 2025. godinu. Kratko ću prokomentirati dobre i loše strane prijedloga uz neizbježan osvrt na prijetnju uvođenja dodatnog poreza na dobit (poreza… Nastavi čitati "%s"

Porez na ekstra dobit: novo oružje u arsenalu fiskalnih intervencionista?

Rast potražnje nakon otvaranja gospodarstava, preuranjeno zatvaranje i smanjivanje kapaciteta nuklearnih elektrana, de-karbonizacija energetskog sektora, smanjenje proizvodnje plina te geopolitičke nestabilnosti uzrokovane ratom u Ukrajini tijekom 2021. i u 2022. godini potaknule su rast cijena fosilnih goriva (Slika 1) i električne energije te dovele do snažnog ubrzanja inflacije u EU, koja je vrlo ovisna o… Nastavi čitati "%s"

Kako je inflacija pomogla državi (i što će biti kada prestane pomagati)

Objavljeno

Hrvatska nije više najzaduženija država u srednjoj i istočnoj Europi. Nakon eksplozije javnog duga u razdoblju 2008.-2013., kada smo pretekli tradicionalno najviše zaduženu Mađarsku, Hrvatska je devet godina imala najveći omjer javnog duga i BDP-a u srednjoj i istočnoj Europi. Kada je omjer javnog duga i BDP-a dosegnuo 84% 2014. tema je postala i društveno… Nastavi čitati "%s"

Odlazak Marića, dolazak Primorca: kuda idu hrvatske javne financije?

Objavljeno

Svako je vrijeme na svoj način „ludo“, a pojedinci koji uzmu (ili dobiju) poluge moći mogu činiti određenu razliku. Naglašavam riječ određenu; povijesne okolnosti i disperzija moći ograničavaju moći pojedinaca, naročito u demokracijama. Nije da su bez utjecaja i manevarskog prostora da učine nešto dobro ili loše, ali taj prostor ipak nije velik. Stoga u… Nastavi čitati "%s"

Hrvatske fiskalne tragedije: državni proračun u dugom roku (II)

Objavljeno

U prvom tekstu o hrvatskim fiskalnim tragedijama pokazao sam da Hrvatska ima približno 5-6% BDP-a pogrešnih alokacija unutar izdataka opće države, prije svega na stavkama intermedijarne potrošnje i naknada zaposlenima i u nešto manjoj mjeri na kamatama i subvencijama. Povod za dokazivanje ove teze kroz osam slika u prvom dijelu bio je „prešućeni rebalans“. Revizija… Nastavi čitati "%s"