Mjesečni izvještaj s tržišta: je li FED konačno ulovio vlastiti rep?

Objavljeno

Povodom novog smanjenja kamatnih stopa američke središnje banke: kada se FED idući puta odluči na smanjenje ključnih kamatnih stopa, vjerojatno će već biti prekasno; redukcija od 100 i više postotnih bodova, povijesno gledano, u pravilu označava zakašnjelu reakciju monetarnih vlasti i tek je puka uvertira u recesiju, a to, srećom, još uvijek nije slučaj… Nastavi čitati "%s"

FED se “odvrtio”, sad čekajte malo

Objavljeno

Jučerašnjom odlukom FED-a o smanjenju kamatnih stopa za 0,25 bodova (tako da je ciljani raspon smanjen i drugi put nakon prvog smanjenja u srpnju, i sada se nalazi između 1,75-2,00%) ispunjena su tržišna očekivanja iako je bilo onih koji su zajedno s predsjednikom Trumpom zazivali oštrije rezanje stopa. Međutim, FOMC (FED-ov odbor koji odlučuje o… Nastavi čitati "%s"

Rizik promjene bankarskih kamatnih stopa: koliko je važan i aktualan?

Objavljeno

Sve veći iznosi novoodobrenih kredita s fiksnim kamatnim stopama znače da su banke rizik promjene kamatnih stopa preuzele na sebe. Iako sada nema neposredne opasnosti od rasta kamatnih stopa (naprotiv, pritisci su na njihov pad), kada kamatne stope počnu rasti, bit će važno na vrijeme zaštiti te rizične izloženosti– i to će jasno diferencirati uspješne od manje uspješnih banaka.… Nastavi čitati "%s"

Neovisnost i odgovornost središnjih banaka: novi krug rasprave (I)

Objavljeno

Ponovo je otvorena rasprava o neovisnosti središnjih banaka. Rasprava je započela na portalu Ideje.hr pogrešnom interpretacijom jednog Šonjinog teksta koji je protumačen kao zalaganje za zaklon središnjih banaka od demokratske ogovornosti. Šonje odgovara u seriji od tri teksta. U prvom objašnjava zašto misli da je sada vrijeme za ovu raspravu i kako gleda na ulogu neovisnih institucija u demokraciji. To je širi okvir unutar kojeg se smješta pitanje (ne)ovisnosti monetarne vlasti.… Nastavi čitati "%s"

Treći krug proširenja euro područja: jesu li kandidati spremni?

Poznata priča o tome da se isplati uvesti euro ako gospodarstvo zemlje nema specifična kretanja već je vezano uz veće valutno područje, odnosno, da se euro ne isplati uvesti ako takve specifičnosti postoje, ovdje je analitički raščlanjena na tri dijela. Autori su gledali (a) koliko su ekonomski šokovi povezani, (b) da li zemlja koja razmatra uvođenje eura na šok reagira slično kao europodručje i (c) da li su učinci monetarne politike ECB-a u europodručju i zemlji kandidatu slični. Rezultat kaže da se Rumunjskoj, a osobito Bugarskoj i Hrvatskoj isplati uvesti euro.… Nastavi čitati "%s"