Ekonomski lab
Jučerašnjom odlukom FED-a o smanjenju kamatnih stopa za 0,25 bodova (tako da je ciljani raspon smanjen i drugi put nakon prvog smanjenja u srpnju, i sada se nalazi između 1,75-2,00%) ispunjena su tržišna očekivanja iako je bilo onih koji su zajedno s predsjednikom Trumpom zazivali oštrije rezanje stopa. Međutim, FOMC (FED-ov odbor koji odlučuje o… Nastavi čitati "%s"
Sve veći iznosi novoodobrenih kredita s fiksnim kamatnim stopama znače da su banke rizik promjene kamatnih stopa preuzele na sebe. Iako sada nema neposredne opasnosti od rasta kamatnih stopa (naprotiv, pritisci su na njihov pad), kada kamatne stope počnu rasti, bit će važno na vrijeme zaštiti te rizične izloženosti– i to će jasno diferencirati uspješne od manje uspješnih banaka.… Nastavi čitati "%s"
Kakva je veza između monetarne politike i nejednakosti? Trebaju li središnje banke brinuti o tome, i kako? Treći nastavak Šonjine polemike s Ivankovićem kroz seriju tekstova o neovisnosti i odgovornosti središnjih banaka… Nastavi čitati "%s"
Drugi Šonjin tekst u seriji od tri, koji se bavi pitanjem neovisnosti središnjih banaka. Kako populisti "u ime demokracije" zapravo zamračuju probleme i kako ih se može osvjetliti opreznom i stručnom raspravom… Nastavi čitati "%s"
Ponovo je otvorena rasprava o neovisnosti središnjih banaka. Rasprava je započela na portalu Ideje.hr pogrešnom interpretacijom jednog Šonjinog teksta koji je protumačen kao zalaganje za zaklon središnjih banaka od demokratske ogovornosti. Šonje odgovara u seriji od tri teksta. U prvom objašnjava zašto misli da je sada vrijeme za ovu raspravu i kako gleda na ulogu neovisnih institucija u demokraciji. To je širi okvir unutar kojeg se smješta pitanje (ne)ovisnosti monetarne vlasti.… Nastavi čitati "%s"
Poznata priča o tome da se isplati uvesti euro ako gospodarstvo zemlje nema specifična kretanja već je vezano uz veće valutno područje, odnosno, da se euro ne isplati uvesti ako takve specifičnosti postoje, ovdje je analitički raščlanjena na tri dijela. Autori su gledali (a) koliko su ekonomski šokovi povezani, (b) da li zemlja koja razmatra uvođenje eura na šok reagira slično kao europodručje i (c) da li su učinci monetarne politike ECB-a u europodručju i zemlji kandidatu slični. Rezultat kaže da se Rumunjskoj, a osobito Bugarskoj i Hrvatskoj isplati uvesti euro.… Nastavi čitati "%s"
Nakon što smo saznali pozitivan odgovor Euroskupine (19 ministara financija država čija je valuta euro) na hrvatsko pismo namjere, vrijeme je za dubinsku analizu važnosti i sadržaja pisma namjere za pristupanje Hrvatske ERM II: što preuzete obveze znače za hrvatsko gospodarstvo i što bi po putu moglo poći krivo … Nastavi čitati "%s"
Sredinom lipnja 2019. godine, u Službenom listu Europske unije objavljen je paket nove regulative koji se odnosi na regulaciju bankarskog poslovanja. Taj paket novih bankarskih propisa može se podijeliti u dvije grupe: (i) izmjene Direktive i Uredbe o kapitalnim zahtjevima, tzv. “CRD V” – Capital Requirements Directive Vi “CRR II” – Capital Requirements Regulation II… Nastavi čitati "%s"
Što znači slanje pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koji su sljedeći koraci i kako se bolje informirati o tome, piše Velimir Šonje… Nastavi čitati "%s"
Christine Lagarde postala je poznata široj javnosti kada je 2011. postala izvršna direktorica MMF-a. Bilo je to u vrijeme kada je MMF još uvijek bio izravno uključen u rješavanje krize u Europi, posebno u Grčkoj (sjetimo se „Trojke“ sastavljene od ECB-a, MMF-a i Europske komisije). MMF je pod vodstvom Lagarde, u nekoliko navrata, a posebno… Nastavi čitati "%s"