Ekonomski lab
Nakon duljeg razdoblja u toku 2019. kada su se cijene potrošača kretale na razinama koje su bile jedva (do 1%) veće u odnosu na iste mjesece 2018., očitanja cijena u studenom i prosincu pokazala su uvjerljiv skok iznad letvice postavljene na visini od 1%: indeks cijena zabilježio je rast od 1,4% u prosincu 2019. u… Nastavi čitati "%s"
Željko je, bez sumnje, bio jedan od malobrojnih ljudi koji su obilježili monetarnu i bankarsku povijest neovisne Hrvatske. Još osamdesetih godina, kao vrlo mlad stručnjak, bio je poznat u ekonomskim i političkim krugovima po svojoj analitičnosti, pronicljivosti i baratanju podacima i teorijama. Iz tog razdoblja potječe i njegov doktorat o ekonomskoj dinamici tj. o ulozi… Nastavi čitati "%s"
Šverko uz pomoć analize propisanih omjera likvidnosti u bankama pokazuje koliko je danas izdašna likvidnost na tržištu… Nastavi čitati "%s"
Ekonomisti će se lako usuglasiti da je monetarna politika nezamjenjiv alat u uvjetima financijske krize. Kada se tržišta novca smrznu, a likvidnost presuši, odlučna monetarna intervencija ublažit će udar. No, kada se stvari počnu vraćati u normalu, monetarna politika prije ili kasnije gubi svoju magičnu moć. Kamatne stope mogu ići na nulu ili u minus;… Nastavi čitati "%s"
Koliko u Hrvatskoj ima loših (nenaplativih ili teško naplativih kredita), zašto se udjel tih kredita nalazi u padu, i jesu li dobro pokriveni rezervacijama ili kapitalom banaka; o ovim temama piše bankarski stručnjak Ivan Šverko… Nastavi čitati "%s"
Povodom novog smanjenja kamatnih stopa američke središnje banke: kada se FED idući puta odluči na smanjenje ključnih kamatnih stopa, vjerojatno će već biti prekasno; redukcija od 100 i više postotnih bodova, povijesno gledano, u pravilu označava zakašnjelu reakciju monetarnih vlasti i tek je puka uvertira u recesiju, a to, srećom, još uvijek nije slučaj… Nastavi čitati "%s"
Zašto aktualne rasprave o jačanju moći monetarne politike ne vode nikamo i zašto se fiskalna politika vraća u središte pažnje… Nastavi čitati "%s"
Jučerašnjom odlukom FED-a o smanjenju kamatnih stopa za 0,25 bodova (tako da je ciljani raspon smanjen i drugi put nakon prvog smanjenja u srpnju, i sada se nalazi između 1,75-2,00%) ispunjena su tržišna očekivanja iako je bilo onih koji su zajedno s predsjednikom Trumpom zazivali oštrije rezanje stopa. Međutim, FOMC (FED-ov odbor koji odlučuje o… Nastavi čitati "%s"
Sve veći iznosi novoodobrenih kredita s fiksnim kamatnim stopama znače da su banke rizik promjene kamatnih stopa preuzele na sebe. Iako sada nema neposredne opasnosti od rasta kamatnih stopa (naprotiv, pritisci su na njihov pad), kada kamatne stope počnu rasti, bit će važno na vrijeme zaštiti te rizične izloženosti– i to će jasno diferencirati uspješne od manje uspješnih banaka.… Nastavi čitati "%s"
Kakva je veza između monetarne politike i nejednakosti? Trebaju li središnje banke brinuti o tome, i kako? Treći nastavak Šonjine polemike s Ivankovićem kroz seriju tekstova o neovisnosti i odgovornosti središnjih banaka… Nastavi čitati "%s"