Ekonomski lab
Kao što sam napisao u jučerašnjem tekstu: zato što ne treba uzvratiti nego treba u miru pripremiti sljedeći kokrak za pregovore. Ako vam se ovo čini glupo ili kao iskaz slabosti, vodite računa da su takvu strategiju već objavile ozbiljne zemlje s velikim političkim i ekonomskim kapacitetima, Australija, Japan i Švicarska. U EU Italija i… Nastavi čitati "%s"
Vjerojatno ste već naišli na informaciju o tome da hrvatsko gospodarstvo u zadnje vrijeme postupno sustiže većinu drugih nacionalnih ekonomija u EU, no vjerojatno niste naišli na kvalitetne informacije o razdobljima, razmjerima i daljnjim izgledima takvog sustizanja. Razdoblja i razmjeri sustizanja Prva slika pokazuje kretanje realnog BDP-a za odabranu skupinu država članica iz srednje i… Nastavi čitati "%s"
U tekstu o inflaciji objavljenom na Labu početkom tjedna objasnio sam tri različita inflacijska trenda kojima smo se (ne samo mi u Hrvatskoj nego cijelo europodručje) kretali u proteklih pet godina. Točnije, sada se krećemo po trećemu trendu koji je strmiji od onog prije 2021., ali i položeniji od onog koji je bio na snazi… Nastavi čitati "%s"
Prvi rafalni gospodarski pregled koji je bio vezan uz situaciju u Ukrajini objavio sam 20. veljače, dan prije Putinovog govora u kojem je objavio potpisivanje ukaza o priznanju odmetnutih “republika” Donjecka i Luganska. Rat je počeo 24.-og u ranim jutarnjim satima, pa bismo mogli reći da su rafali iz naslova nažalost najavili one stvarne. Pogledajmo… Nastavi čitati "%s"
Koristeći klaster analizu Deskar Škrbić pokazuje da Hrvatska pripada "periferiji" europodručja zajedno s Irskom, Italijom, Ciprom, Španjolskom i Portugalom (Grčka je poseban slučaj). Pokazuje i da primjer Slovenije ukazuje na mogućnost "seljenja" iz periferije u jezgru… Nastavi čitati "%s"
Labov specijal istražuje kako i zašto najavljene promjene u mirovinskom sustavu negiraju jedan jednostavan postulat: što je privatna mirovinska štednja veća, to su očekivanja od prvog stupa (vlade odnosno poreznih obveznika) i s time povezani politički konflikti manji.… Nastavi čitati "%s"
Uvoz ne samo da nije problem, nego je relativno manji nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe. Uvoz puno više potiču investicije i izvoz nego osobna potrošnja. … Nastavi čitati "%s"
U razdoblju kada o fiskusu zbog boljeg punjenja proračuna dolaze samo dobre vijesti, postavlja se pitanje koliki je fiskalni prostor; koliko zemlja ima manevarskog prostora za vođenje pametne fiskalne politike u cilju ublažavanja recesije ako zbog nekog razloga udari nova kriza?… Nastavi čitati "%s"
Vladine mjere poticanja ulaganja u istraživanja i razvoj (R&D) adresiraju možda najvažniju slabost hrvatskog gospodarstva i društva - slabu inovativnost. Međutim, svaka takva intervencija otvara pitanje efikasnosti. Deskar-Škrbić uz pomoć DEA analize pokazuje izrazitu neefikasnost ulaganja u R&D u Hrvatskoj. … Nastavi čitati "%s"
Teza o precijenjenosti stara je koliko i kuna. Deskar Škrbić analizira brojne odrednice realnog tečaja i ne pronalazi argumente u prilog precijenjenosti. Izgleda da postojeći tečajni režim omogućava postizanje ravnotežnog tečaja. To je osobito važno u svjetlu mogućih razgovora o paritetu tečaja pri ulasku u ERM 2.… Nastavi čitati "%s"