Emitiranje Ekonomskog laba počelo je u srijedu 29. ožujka ove godine. Evo tema po mjesecima koje su najviše pobudile vašu pažnju:
Imali smo sreću da se Lab rodio kada i kriza u Agrokoru. To je znatno podiglo potražnju za ekonomskim temama. Jedan od najčitanijih tekstova na Labu uopće bila je prva analiza ekonomske važnosti Agrokora. Pokazala je da su sve ranije procjene ekonomske uloge Agrokora bile ozbiljno precijenjene.
Punih pet mjeseci prije nego što će vlada i HNB izaći u javnost s euro strategijom (31.10.) predvidjeli smo da će euro ponovo postati velika tema. U seriji tekstova o euru ističe se cost-benefit analiza autora Deskara Škrbića.
Lipanj: Razvoj Hrvatske, Irske i južne Europe
Povremeno ste iznenadili interesom za teme koje pripadaju ekonomskoj povijesti. Povijesne teme smo zamislili kao ukras – nešto što moramo imati kako bi pokazali ozbiljnost i dubinu obrade tema. Pritom nismo očekivali veliku čitanost. Pogotovo nismo očekivali da će jedna takva tema biti najčitanija u mjesecu lipnju.
Srpanj: Turizam i nizozemska bolest
Manje čudi što je s dolaskom ljeta u prvi plan izbila tema o vezi turizma i Nizozemske bolesti. Ponovo autor Milan Deskar Škrbić.
Sezona kiselih krastavaca je pokazala da ljudi dublje promišljaju kada imaju više vremena. Najčitanija tema u kolovozu bio je pokušaj povijesnog sagledavanja deficita liberalnih ideja (ne samo ekonomskih) u Hrvatskoj.
Porezi se već neko vrijeme drže kao top ekonomska tema. To je sjajno, s obzirom da se o porezima godinama progovaralo samo u užim stručnim krugovima, na tehnički način. Lab je dao doprinos osvještavanju važnosti ove teme. Ovaj put, naš suradnik Ivica Brkljača.
Listopad: Todorića je zaustavilo tržište
Valja priznati, Agrokor je ipak bio tema godine. Evo ga po drugi put na vrhu mjeseca, ovaj put u listopadu. Sada se pokazalo da ljudi vole polemike. Ovaj je tekst nastao kao odgovor na raširenu tezu da su Todorića zaustavili istraživački novinari koji su razotkrivali marifetluke. Ne, Todorić je rastao usprkos njima, a zaustavilo ga je tržište.
Studeni: Kronologija zaostajanja
I prije objavljivanja znali smo da će ovaj tekst biti jedan od jesenskih prvaka. Tomislav Globan je usporedio stope rasta u Hrvatskoj i odabranim zemljama EU po mandatima hrvatskih premijera. Prepoznao je premijera koji je najviše zaostao, kao i onog za čijeg je mandata zaostajanje bilo najmanje. Natjecateljske teme uvijek pobude veliku pažnju.
U pitanjima minimalne plaće sažimaju se ekonomska, financijska, politička i moralna pitanja. Ona nadilaze puku problematiku financijske mehanike mehanizma minimalne plaće.
Hvala što ste nas čitali! Trudit ćemo se biti još bolji. Uskoro preporučamo devet tekstova iz 2017. po izboru glavnog urednika.
Vaš Ekonomski lab