Kada bismo malo slobodnije (i u šali) prišli interpretaciji uzroka i posljedica, mogli bismo poći od teze da je globalna panika na burzama u ponedjeljak savršeno predvidjela pojavu koronavirusa u Hrvatskoj potvrđenu u utorak. Virus se istoga dana očekivano pojavio i u Austriji – no Austrija globalno nije tako važna kao Hrvatska. Jasno je, naime, da su imunosustavi u Hrvata, koji su poznati kao vrhunski sportaši i snažni visoki ljudi čvrstih i velikih želudaca, pravi test s kojim će se mali globalni napasnik morati suočiti. Tu je i taj naš dodatni motiv da maloga uništimo prije nego što on nama uništi turističku sezonu.
U ovome tekstu pokušat ćemo raspoznati najavljuju li korekcije na burzama od ponedjeljka i utorka, uzete zajedno, neki doista ozbiljan gospodarski problem apokaliptičnih razmjera poput onih iz 2008. ili svjedočimo tek prolaznoj korekciji cijena dionica?
Počinjemo pitanjem razmišljate li u terminima ekstremnih rizika i pada turističkog prometa za 30-40%, što više nije u domeni nemogućeg, ili se oslanjate na okladu u historijsku ulogu Hrvata kao predziđa virus-free kršćanskoga Zapada … ili ipak polažete žetone na osjetljivost virusa na temperaturu? Ovo zadnje je ozbiljno: maleni se ipak ne širi na jug gdje je toplo, nego ide prema sjeverozapadu, gdje je još uvijek relativno hladno.
Temperaturni problem počinje sa činjenicom da je Wuhan mnogo južnije od Zagreba. Nalazi se približno na zemljopisnoj širini Kaira, gdje se temperature u veljači kreću između prosječno minimalnih 4 i prosječno maksimalnih 11 stupnjeva (što Zagreb postiže tek u ožujku i prvoj polovici travnja, naglašavamo – u prosjeku). Ovog trenutka ne znamo koliku je ulogu u zaustavljanju epidemije u Wuhanu imalo zatopljenje proteklih tjedana, a koliko Kineske vlasti pokušavaju smiriti strasti lažiranjem statistika. Uvjeravaju nas tek da je Covid-19 jedna malo jača gripa, pa je ipak za očekivati da će se virus primiriti s dolaskom toplijih dana. Pitanje je samo koliko toplije treba biti da virus odustane od ljudi.
Kad imate posla s nepoznatim, onda riječi poput «za očekivati» nemaju veliki značaj. Ovdje je jedan kineski tekst koji otvara pitanje rezistentnosti virusa na temperaturu ističući kako tamošnji stručnjaci ne mogu biti sigurni u temepraturnu (ne)rezistentnost virusa sve dok se život ne vrati u normalu i ljudi se ponovo počnu okupljati, raditi i izlaziti van. Drugim riječima, ništa ne znamo bez prirodnog eksperimenta. Neugodno je, ali tako je.
Kada ima puno nepoznanica, panike izbijaju prirodno. Međutim, i panike imaju svoje obrasce – skrivene pravilnosti. U nastavku ćemo analizirati kakvu pravilnost možemo iščitati iz ponašanja burzi u prva dva dana virusne panike.
Iako često to čine bez pravoga razloga, ekonomisti ponekad vjeruju da «mudrost mase», koja se očituje u kretanju cijena financijskih instrumenata, nosi neku skrivenu poruku – anticipaciju onoga što slijedi. Naime, ako su burzovne korekcije normalne i blage, možda se ne događa ništa dramatično. Ako iskaču iz historijskih obrazaca, možda bismo se trebali ozbiljnije zabrinuti. U nastavku ćemo ovo načelo pretvoriti u brojke.
U ponedjeljak smo svjedočili najsnažnijoj korekciji cijena dionica nakon Velike recesije 2008/09. (CROBEX -4,9%). Mario Gatara sastavio je ovaj lijepi grafikon koji pokazuje broj jednodnevnih padova CROBEX-a za 4% ili više. Slika pokazuje da je, osim u toku dramatične 2008., takvih korekcija bilo i 2009. i 2011., ali je nakon toga na burzama nastupio mir odnosno najdulje bikovsko tržište u povijesti koje se tek marginalno reflektiralo i na Zagrebačku burzu. Unatoč tome, praznina događaja obilježenih velikim padovima ipak je vidljiva između 2011. i 2020.:
Sljedeća tablica pokazuje detaljnije podatke u kontekstu sličnih historijskih promjena nakon 2007.: pad za 4,9% najveći je dnevni pad indeksa Zagrebačke burze nakon 17.02.2009. Padovi u vrijeme Grčke krize 2011. bili su nešto slabijeg intenziteta. Zato smo zaključili kako je riječ o najvećem padu nakon početka Velike recesije 2008./09.
Izvor: ZSE, vlastita obrada
Kakvu sliku ćemo dobiti kada u obračun uključimo i promjenu od utorka? CROBEX je jučer pao za dodatnih 1,37%. Pogledajmo prvo koliko je uobičajeno da se pad indeksa nastavi sljedeći dan nakon jednodnevne korekcije veće od 4%.
Nakon velikih jednodnevnih korekcija, u povijesti smo vidjeli i nagle «odbijance» kada se naglo pojeftinjenje od prethodnog dana pokazalo kao prilika za kupnju po povoljnijim cijenama, ali vidjeli smo i produžetke agonija kada je panika na burzi vladala nekoliko dana zaredom. U potrazi za odgovorom Mario Gatara složio je još jedan lijep grafikon koji pokazuje promjene sljedećega dana nakon najvećih jednodnevnih korekcija. Na slici se vidi negativno nagnuta regresijska linija koja povezuje najdublje korekcije s oporavcima koji su uslijedili (pomak u lijevo na grafu podiže vjerojatnost da će se sljedeći dan naći u gornjoj zoni pozitivnih promjena). Ipak, riječ je o oblaku podataka bez osobitoga reda koji se k tome nalazi pod utjecajem jednoga «outliera» s početka krize 2008. Drugim riječima, ne možemo se osloniti na neku pravilnost (linija nema statistički značaj). Kada bi tržišta imala inherentnu sklonost dnevnoj panici i pretjerivanju, očekivali bismo sve točke u pozitivnom dijelu grafikona (oporavak dan nakon paničnoga pada), što očito nije bio slučaj. Ovo što gledamo na slici prije je nasumična distribucija događaja: šesnaest točaka nalazi se u negativnoj zoni slike, a približno ih je toliko i u pozitivnoj zoni. Prema tome, svjedočili smo vrlo rijetkom događaju dvodnevne korekcije od kojih je jedna bila veća od 4% (samo 16 takvih događaja bilo je u ovom stoljeću).
Podaci u sljedećoj tablici pokazuju da je ukupna korekcija CROBEX-a u dva dana, u ponedjeljak i utorak, prešla 6%. Prema tom kriteriju, radi se o 25.-oj najvećoj dvodnevnoj korekciji u protekla 3052 trgovačka dana od 23.11.2007., koliko je uzeto u obzir pri konstrukciji donje tablice. Drugim riječima, intenzitet dvodnevne korekcije relativno je slabiji od intenziteta jednodnevne korekcije: u logici VAR-a pomakli smo se prema vjerojatnosti od 25/3052 = 0,8%. Nije se dogodio baš toliko ekstreman događaj iako je 0,8% opako malo.
Izvor: ZSE, vlastita obrada
Gornja lista otkriva četiri datuma iz rane faze Velike recesije 2008. (18. i 21.01.2008., 11.04.2008. i «Lehman» događaj 15.09.2018.) te niz datuma iz zrele faze krize nakon Lehmana, u listopadu i studenom iste godine. Kao što pokazuje sljedeća slika, CROBEX bez uključenih dividendi kasnije se nikada nije vratio na razine prije studenog 2008. Samo je investiranje u indeks na samome dnu Velike recesije moglo ulagače kasnije dovesti u poziciju zarada na kapitalnim dobicima od ulaganja u dionice. No, takvih datuma snažne dvodnevne korekcije u zreloj fazi krize ipak je bilo manji broj (7).
Izvor: ZSE
Na desnom kraju slike kretanja CROBEX-a lijepo se vidi koliko je burzovna korekcija od ponedjeljka i utorka snažna: samo dva dana korekcije primjećuje se na slici jednostavnim pregledom. S obzirom na povijest CROBEX-a, preostaje nada da ovo što se dogodilo ovoga tjedna slijedom analogije nije ni siječanj, ni travanj, ni rujan, ni listopad 2008. Drugim riječima, preostaje nada da će kombinacija smirivanja panike, viših temperatura i razboritih postupaka kroz pametnu prevenciju i odgovornu samoizolaciju u slučaju osjećanja simptoma, gospodarske štete zadržati pod kontrolom.
Loši dani za dionice mogli bi potrajati taman onoliko koliko je potrebno za razumijevanje tempa širenja bolesti u Europi i za sezonski smiraj zimskih virusa. Do tada ćemo lakše moći procijeniti i učinke po hrvatski turizam. Ali do tada, neizvjesnost (shvaćena kao nemogućnost kalkulacije rizika na temelju prošlih događaja) trest će tržišta. Bit će tu i povremenih uzleta, ali kolebanja će biti velika. Uostalom, S&P500 je unatoč ne tako lošem otvaranju jučerašnji dan završio u novom velikom minusu od 3% približivši se kroz dva dana CROBEX-ovih 6,3%. Podudarnost brojki oko 6% na tako različitim burzama kao što su New York, Frankfurt i Zagreb potvrđuje kako je riječ o pandemiji. Svijet je fantastično povezan različitim vrstama virusa.