Dionice na Zagrebačkoj burzi u retrospektivi 2021.

Objavljeno

Ilustracija: Boarding1now / Dreamstime

Ako razmišljate o tome jesu li dionice dobra zaštita od inflacije Brkljačin pregled razvoja na Zagrebačkoj burzi u prošloj godini možda vam pruži poneku ideju o tome je li doista tako; o dionicama se često piše kao o “klasi imovine”, no bitno je i što se događa unutar “klase”

Ad
Ad

Snažan oporavak hrvatskog gospodarstva u 2021., vidljiv kroz visoku stopu rasta BDP-a, zaposlenosti i plaća reflektirao se i u rastu cijena dionica na Zagrebačkoj burzi (ZSE). Glavni dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX je u 2021. porastao za 19,6 posto, dok je CROBEXtr, koji uključuje i isplaćene dividende, porastao za 22,1 posto. Iako visok, u usporedbi s nekim drugim tržištima (na Labu je prošli tjedan objavljen pregled tržišta kapitala u 2021.), to možda nije bio naročito spektakularan rast. No bio je dovoljan da anulira sav pad ostvaren u 2020. Tako se CROBEX ne samo vratio, nego je i preskočio razinu na kojoj je bio prije pandemije.

Slika 1.

Izvor: ZSE

Slika 2.

Izvor: ZSE

Od 11 dioničkih indeksa koje računa Zagrebačka burza, svi osim jednog su porasli. Tako je najviše porastao CROBEXnutris, indeks koji uključuje likvidne dionice kompanija iz prehrambenog sektora poput Podravke i Atlantic Grupe, dok je pad zabilježio CROBEXkonstrukt, indeks koji uključuje likvidne dionice kompanija iz građevinskog sektora. Uzrok pada potonjeg indeksa nije, kao što znamo, loše stanje u građevinskom sektoru (koje je u velikoj ekspanziji), već se prvenstveno dogodio zbog velikog pada cijene dionice Dalekovoda koji prolazi kroz proces financijskog i vlasničkog restrukturiranja (smanjenje temeljnog kapitala pa dokapitalizacija). Naime, zbog plitkoće tržišta, sektorski indeksi na ZSE u pravilu sadrže tek nekoliko dionica, a npr. izračun indeksa CROBEXtransport je čak bio obustavljen na godinu i pol dana zbog nedovoljnog broja sastavnica. U kontekstu takvih objektivnih ograničenja valja tumačiti kretanje sektorskih indeksa jer je njihova reprezentativnost za sektor koji predstavljaju vrlo upitna.

Tablica 1. Rast/pad dioničkih indeksa na ZSE u 2021.

CROBEX 19,6%
CROBEXtr 22,1%
CROBEX10 16,0%
CROBEX10tr 19,0%
CROBEXprime 16,4%
CROBEXplus 11,4%
CROBEXindustrija 18,0%
CROBEXkonstrukt -31,5%
CROBEXnutris 24,1%
CROBEXtransport* 7,9%
CROBEXturist 3,3%

*Izračun indeksa CROBEXtransport privremeno je obustavljen 15. listopada 2019. zbog nedovoljnog broja sastavnica, a ponovni izračun započeo je 27. travnja 2021.
Izvor: ZSE

Ako pogledamo izvedbu pojedinačnih dionica, vidjet ćemo da je bilo razmjerno spektakularnih porasta, ali i padova cijena određenih dionica. U tablici 2 i 3 prikazan je top 10 dionica s najvećim porastom i padom cijene u 2021.

Tablica 2. Top 10 dionica s najvećim porastom cijene u 2021.

Oznaka Izdavatelj % Promet
1. VIDU VILLA DUBROVNIK d.d. 669,52% 184.981 kn
2. JDPL JADROPLOV d.d. 529,83% 13.055.758 kn
3. SPVA SPACVA d.d. 341,18% 56.795 kn
4. ULPL ALPHA ADRIATIC d.d. 221,88% 3.600.754 kn
5. CTKS CATEKS d.d. 187,50% 1.270.407 kn
6. ATPL ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 151,35% 173.787.693 kn
7. TKPR TEKSTILPROMET d.d. 125,00% 1.035.064 kn
8. SAPN Saponia d.d. 119,63% 17.277.856 kn
9. HTPO HTP OREBIC d.d. 76,47% 41.859 kn
10. KBZ AGRAM BANKA d.d. 76,00% 372.638 kn

Izvor: ZSE

Tablica 3. Top 10 dionica s najvećim padom cijene u 2021.

1. DLKV Dalekovod, d.d. -86,51% 21.690.670 kn
2. HJDR HOTELI JADRAN d.d. -72,79% 20.543 kn
3. MGMA MAGMA d.d. -71,79% 33.034 kn
4. 3MAJ 3. MAJ Brodogradiliste d.d. -59,73% 1.390 kn
5. MRSK MARASKA d.d. -52,88% 29.291 kn
6. PTKM PETROKEMIJA, d.d. -51,54% 4.704.251 kn
7. DDJH DURO DAKOVIC GRUPA d.d. -50,12% 6.148.234 kn
8. HZVG HOTELI ZIVOGOSCE d.d. -45,71% 88.110 kn
9. BRNK BRIONKA d. d. -31,03% 34.455 kn
10. CRAL Croatia Airlines d.d. -30,00% 174.074 kn

Izvor: ZSE

Većina dionica iz gornje dvije tablice je razmjerno nelikvidna odnosno s njima se rijetko i volumenski razmjerno malo trgovalo, stoga nisu bile značajne u kontekstu ukupne trgovine na ZSE. Zato je u tablici 4 prikazan top 10 dionica koje su ostvarile najveći trgovinski promet, kao i njihov prateći rast/pad cijene u 2021.

Tablica 4. Top 10 dionica s najvećim prometom u 2021.

Oznaka Izdavatelj % Promet
1. PODR PODRAVKA d.d. 30,31% 215.679.688 kn
2. HT HT d.d. 2,20% 188.785.821 kn
3. RIVP Valamar Riviera d.d. 11,49% 182.001.948 kn
4. ATPL ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 151,35% 173.787.693 kn
5. ADRS2 ADRIS GRUPA d.d. 8,64% 113.421.871 kn
6. ERNT ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 22,67% 84.098.425 kn
7. ATGR ATLANTIC GRUPA d.d. 25,37% 70.504.260 kn
8. OPTE OT-OPTIMA TELEKOM d.d. -2,62% 52.715.373 kn
9. KOEI KONCAR d.d. 55,17% 52.101.645 kn
10. ADPL AD PLASTIK d.d. 3,44% 48.342.627 kn

Izvor: ZSE

Vidimo da se najviše trgovalo dionicama Podravke, a ista je rastom cijene od preko 30 posto (zbog dobrih poslovnih rezultata te kupovine ozbiljnijih količina dionica od strane većih investitora) nadmašila i sam rast CROBEX-a. Pri samom vrhu po ostvarenom prometu standardno se nalazi dionica HT-a, dok se na trećem mjestu najtrgovanijih dionica smjestila dionica Valamar Riviere, naše najveće turističke kompanije. Na četvrtom mjestu je dionica Atlantske Plovidbe, koja je ujedno i spektakularno rasla (preko 150 posto) zbog osjetnog rasta cijena vozarina na svjetskom tržištu brodskoga prijevoza kroz veći dio prošle godine. Skupinu dionica s ostvarenim prometom većim od 100 milijuna kuna zatvara povlaštena dionica Adris Grupe, holding kompanije diverzificiranog biznisa (osiguranje, turizam, zdrava hrana) čija je cijena dionice porasla za nešto manje od 9 posto u 2021.

Ako nas pak zanima kakvu su cjenovnu izvedbu imale dionice koje izazivaju barem takav interes da se s njima trguje u barem 50 posto trgovinskih dana, dobijemo rezultat kakav je prikazan u sljedećoj tablici. Iz nje možemo zaključiti kako je u 2021. daleko najbolju izvedbu imala već spomenuta dionica Atlantske Plovidbe, dok je na drugom mjestu dionica Saponije s također znatnim porastom od gotovo 124 posto. Izvedba Saponijine dionice tim je impresivnija ako znamo da joj je još u ožujku 2020. bila ispod 200 kuna, da bi do danas porasla na korak do 1000 kuna (što znači da joj se cijena u manje od dvije godine upeterostručila). Začelje ljestvice pak uvjerljivo pripada Dalekovodu čija je cijena dionice potonula 86 posto, a čiji glavni uzrok nije bio loše poslovanje u 2021. već najavljeni način dokapitalizacije (mali dioničari podnijeli su tužbu za pobijanje odluka Glavne Skupštine).

Tablica 5. Likvidnije* dionice na ZSE po promjeni cijene u 2021.

1. ATPL-R-A 153,7%
2. SAPN-R-A 123,8%
3. KODT-R-A 63,5%
4. KOEI-R-A 54,4%
5. INGR-R-A 54,2%
6. HPB-R-A 53,6%
7. PODR-R-A 31,1%
8. ATGR-R-A 25,0%
9. ERNT-R-A 23,1%
10. ZABA-R-A 20,5%
11. RIVP-R-A 10,8%
12. MAIS-R-A 9,2%
13. JDGT-R-A 8,8%
14. ADRS-P-A 8,3%
15. LPLH-R-A 6,7%
16. ADRS-R-A 6,2%
17. JDRN-R-B 4,4%
18. CKML-R-A 3,9%
19. HT-R-A 2,5%
20. ADPL-R-A 2,5%
21. VIRO-R-A -0,2%
22. TPNG-R-A -1,9%
23. OPTE-R-A -3,5%
24. VLEN-R-B -7,7%
25. ARNT-R-A -10,7%
26. IGH-R-A -24,8%
27. DDJH-R-A -51,6%
28. DLKV-R-A -86,4%

Napomena: za izračun promjene cijena korištene su prosječne, a ne zadnje cijene pa se u tom smislu podaci iz tablice 5 mogu blago razlikovati u odnosu na podatke iz tablice 2, 3 i 4.
*Odabrani kriterij likvidnosti je da se dionicom trgovalo u najmanje 50% dana u zadnjih 10 trgovinskih dana na početku, kao i na kraju godine.
Izvor: mojedionice.com

Iako je, kao što vidimo, došlo do porasta cijena većine dionica, u cijeloj 2021. na Zagrebačkoj burzi protrgovano je dionica u vrijednosti od 1,74 milijardi kuna, što je za oko trećinu manje nego u 2020. To je i svega 1,2 posto ukupne tržišne kapitalizacije dionica odnosno oko 0,4 posto hrvatskog BDP-a. Također je i sve manji broj dionica na ZSE: brojka je pala ispod 100, a još prije samo deset godina bilo ih je dvostruko više (istini za volju, većina njih je bila uvrštena radi puke formalnosti pa možda i nije loše da se pročistio sav taj nepotrebni „šum“).

No, iako je u 2021. bilo svega tri nova izdanja dionica uvrštenih na uređeno tržište, jedno je bilo posebno značajno: uvrštenje dionica Spana kao prve IT kompanije na Burzi nakon 18 godina izazvalo je veliki interes, a o čemu smo na Labu detaljnije pisali ovdje. Vrlo uspješan IPO SPAN-a pokazao je da Zagrebačka burza i dalje ima snage biti izvor financiranja za domaće kompanije srednje veličine koje se odluče prikupiti kapital putem burze. Nadajmo se da će sličnih priča biti i u budućnosti, kao i da ćemo konačno vidjeti neku novu privatizaciju kompanija u državnom vlasništvu koje vjerojatno jedine mogu u većoj mjeri oživjeti hrvatsko tržište kapitala.