Guverner Hrvatske narodne banke na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održao je prezentaciju o rezultatima različitih anketa javnog mnijenja o ulasku Hrvatske u europodručje. Pogledajmo neke zanimljivije grafikone iz prezentacije koja je objavljena na stranicama HNB-a.
Na slici 1 možemo vidjeti kako podrška euru i eurozoni među ispitanim hrvatskim građanima, prema rezultatima Eurobarometra, pada. Dok je sredinom 2013. čak 61% ispitanika podržavalo eurozonu i euro, u studenom prošle godine podrška je pala na svega 40%.
Treba uočiti da ovdje nije postavljeno pitanje o tome treba li Hrvatska uvesti euro. Riječ je o generalnom pitanju podrške EMU, što se može interpretirati na različite načine, o čemu slijedi više detalja u nastavku.
Slika 1.
Najvažnija stvar za interpretaciju prikazanog podatka odnosi se na činjenicu koju pokazuju sljedeća dva grafikona: u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste (Slika 2.), dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada (Slika 3.):
Slika 2.
Slika 3.
Od zemalja koje nisu u eurozoni, većinsku potporu euru bilježe samo Rumunjska (55%) i Mađarska (53%). Potpora euru izvan eurozone iznosi svega 36%, što znači da je hrvatskih 40% iznad prosječnog pokazatelja za 9 država članica koje nisu uvele euro. Čak i u Bugarskoj, koja je već pokrenula postupak za ulazak u ERM II i u tom je smislu godinu dana ispred nas, potpora iznosi svega 35%.
S druge strane vidimo da u nekima od novih članica eurozone podrška prelazi i 80% (Slovenija, Estonija i Latvija). Zanimljivo je kako potpora građana euru u pravilu snažno raste neposredno prije i nakon njegova uvođenja, što je najbolje uočljivo na primjerima zemalja koje su posljednje uvele euro (Latvija 2014. i Litva 2015.):
Slika 4.
Kako objasniti paradoks da euro ne podržavaju oni koji ga nemaju iako nemaju iskustva s njime, dok ga snažno podržavaju oni koji ga imaju, čak i Grci? Vrlo vjerojatno riječ je o djelovanju političkih elita. Kao što vidimo iz ponašanja Živog zida i Mosta, euro je izvrsna tema za pozicioniranje euro-skeptika koji pokušavaju kapitalizirati svoje političke uloge na strahu od Europe i eura. Euroskeptici postoje i u zemljama koje su uvele euro, ali tamo ne mogu prodavati strah na ovoj temi, kada ljudi imaju svakodnevno iskustvo sa zajedničkom valutom.
Vratimo se na pitanje podrške uvođenje eura u Hrvatskoj. Na početku smo primijetili da formulacija korištena u anketi Eurobarometra (11/2018) mjeri potporu EMU u svim članicama EU i ne ispituje potporu uvođenju eura u zemljama koje nisu u europodručju. Pitanje u anketi glasilo je: „Podržavate li europsku ekonomsku i monetarnu uniju (EMU) s eurom kao jedinstvenom valutom?“, što je različito od pitanja «Podržavate li uvođenje eura u Hrvatskoj?»
Kada se postavi preciznije pitanje „Treba li Hrvatska uvesti euro?“, guvernerova prezentacija pokazuje da ankete daju drugačiju sliku. Do sada su provedene četiri ankete s takvim pitanjem, sve na temelju telefonskog anketiranja:
- Ipsos Puls, rujan 2018. (N=1000)
- Flash Eurobarometar, svibanj 2018. (N=1000)
- Valicon, veljača 2018. (N=537)
- Promocija Plus, studeni 2017. (N=1300)
Sve provedene ankete daju drugačije odgovore od Eurobarometra, u prilog eura:
Slika 5.
Slika 6.
Rezultati ankete Ipsos Pulsa pokazali su da potpora ispitanika uvođenju euru varira ovisno o:
- Spolu: uvođenju eura skloniji su muškarci nego žene (više zabrinute zbog rizika povećanja cijena)
- Dobi: mladi (do 30 g.) i osobe starije životne dobi (iznad 60 g.) iskazali su veću potporu uvođenju eura od ostalih dobnih skupina
- Obrazovanju: potpora uvođenju eura korelirana je sa stupnjem obrazovanja ispitanika: euro podržava 58% visokoobrazovanih, u odnosu na 42% ispitanika s niskom razinom obrazovanja
- Regiji: potpora uvođenju eura relativno je visoka u Banovini, Kordunu i Lici (64%), Sjevernom primorju (59%) i Zagrebu (56%), a niska u Slavoniji (45%) i Dalmaciji (40%)
- Korištenju eura: kod ispitanika koji štede u eurima i koji obavljaju plaćanja u eurima vjerojatnost da će podržati euro veća je za 10% odnosno 12%.
- Razinom informiranosti: slabije informirani građani (samoprocijenjena informiranost) imaju 10% manju vjerojatnost da će podržati uvođenje eura
- Percepcijom učinaka članstva u EU: osobe koje smatraju da je članstvo u EU-u negativno utjecalo na Hrvatsku (EU-skeptici) u visokom se postotku protive uvođenju eura
Zanimljivo je da čak 40% ispitanika smatra da će cijene znatno porasti kao posljedica konverzije u euro, a većina ispitanika mogući istaknula je rast cijena kao glavni negativan učinak prelaska na euro.
Očito je da će na tom pitanju, na otklanjanju bojazni kako će uvođenje eura dovesti do snažnog rasta cijena i pada životnog standarda (jer istraživanja su pokazala da učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja prosječno iznosi svega 0,23 postotna boda) trebati više poraditi kako bi građani osjetili veći stupanj sigurnosti da će uvođenje eura donijeti više koristi nego troškova.
Slika 7.
