Europska komisija objavila je 11. lipnja 2020. svoj godišnji DESI indeks (The Digital Economy and Society Indeks, tj. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije).
Hrvatska na 20. mjestu – tri mjesta i boda do Češke
Hrvatska je, kao i prošle godine, na 20. mjestu Unije od 28 država članica (UK je posljednji put uključeno u mjerenje). Hrvatska je digitalno konkurentnija od Mađarske, Slovačke, Poljske, Cipra, Italije, Rumunjske, Grčke i Bugarske. Mjeri se i razina digitalizacije koja je u odnosu na prošlogodišnje izvješće porasla s 44 na 48 (posto), odnosno u dvogodišnjem razdoblju s 41 na 48 posto. Ukoliko se gleda napredak u srednjem roku (u odnosu na DESI 2015), Hrvatska se pomakla s 24. na 20. mjesto odnosno s 37 na 48 (bodova – posto), dok je prosjek digitalizacije u EU porastao s 47 na 53. Usporedbe radi, Češka je istom razdoblju (2015.-2020.) ostala na 17. mjestu rastući s 46 na 51. Sada Hrvatsku i Češku dijele 3 mjesta i 3 boda razlike, što je relativno blizu.
Slika 1. Pozicija Hrvatske na europskog indeksu digitalizacije (DESI)
Izvor: Europska komisija, 2020.
Na sljedećim poveznicama mogu se detaljno vidjeti rezultati po državama članicama, a ovdje je poveznica na rezultate za Hrvatsku. Već se na prvi pogled iz strukture stupaca vidi da Hrvatska najslabije stoji u pogledu digitalnih javnih usluga (plavi dio stupca), a prednost joj je ljudski kapital – relativno visok udjel diplomanata u STEM području (narančasti dio stupca).
Također se vidi da vodeće pozicije unutar EU zauzimaju zemlje sjeverne Europe (Finska, Švedska, Danska, Nizozemska, Irska, Estonija). Iznenađenje je Malta na visokom 5. mjestu. I Litva je sustigla prosjek EU-a gdje je i Austrija. Hrvatska s trenutnom pozicijom ima realnu mogućnost sustići Češku, Latviju i Portugal, za kojima malo zaostaje. Ispred te skupine su još Slovenija i Francuska, koja je do prosjeka EU.
Metodologija
Kada se gleda izvješće za Hrvatsku, može se vidjeti više prednosti ali i nedostataka, no treba imati na umu da je Hrvatska u svih pet područja mjerenja ostvarila napredak.
- Povezivost: Dok je Hrvatska ostvarila napredak u pokrivenosti 4G mrežom, sustigavši EU razinu, Hrvatska „još nije dodijelila nijedan dio radiofrekvencijskog spektra za 5G usluge.” Također, u izvješću stoji kako se Hrvatska u pokrivenosti fiksnom širokopojasnom mrežom nove generacije izjednačila s EU prosjekom te je “znatno poboljšala pokrivenost mrežom vrlo velikog kapaciteta”. U ovom području Komisija predlaže definiranje strategije za širokopojasnu i 5G mrežu. U kontekstu ovog posljednjeg, valja se prisjetiti Labove analize slučaja Huaweio odnosima tržišta, ulaganja, nacionalne sigurnosti i geopolitike.
- Ljudski kapital: Hrvatska je u ovom području na 13. mjestu, malo ispod prosjeka EU-a. Dok Hrvatska konkurira Europi u višoj razini digitalnih vještina, nalazi se ispod prosjeka EU-a po razini osnovnih digitalnih vještina. Zato se kao pozitivan primjer za budući napredak ističe kurikularna reforma „Škola za život” i projekt “e-škole” radi povećanja digitalne pismenosti, što uključuje i primjenu tablet-računala, digitalnih udžbenika te mogućnost TV i online nastave. Važnu ulogu imaju i STEM stipendije odnosno promocija STEM obrazovanja.
- Upotreba internetskih usluga: U ovom području gleda se korištenje interneta, društvenih mreža, Internet bankarstva i e-trgovina, u čemu su Hrvati generalno u prosjeku EU-a.
- Integracija digitalne tehnologije: u ovom području Hrvatska je u prosjeku EU-a. U odnosu na EU natprosječno je zastupljena prekogranična internetska trgovina i korištenje oblaka od strane malih i srednjih poduzetnika. Hrvatski poduzetnici sustižu prosjek EU-a po korištenju društvenih mreža, a ipak svega četvrtina poduzetnika koristi marketing društvenih mreža, gdje postoji tržišni prostor napretka. Veliki je potencijal i u korištenju velikih podataka (big data), koji je samo segment mnogo šireg i nezaobilaznog područja podatkovne znanosti (data science). U ovom kontekstu, digitalna transformacija poduzetnika postala je već ključ produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, a sve više programa EU-a usmjereno je upravo u ovom smjeru. Zato se kao bitne karike napretka u budućnosti ističu plan digitalne transformacije gospodarstva i razvoja umjetne inteligencije koji se priprema u resoru gospodarstva. Također, kao pozitivni primjeri navode se CROGIP, hrvatski program razvojnih ulaganja kojeg su pokrenuli Europski investicijski fond (EIF) i HBOR, te kako je osnovan Fil Rouge Capital, “prvi hrvatski fond rizičnog kapitala za hrvatska start-up i scale-up poduzeća”.
- Digitalne javne usluge: Hrvatska u ovom području bilježi umjereni napredak, ali i dalje izrazito zaostaje. Isto kao kod povezivosti, zauzimamo tek 25. mjesto u EU, tako da se jasno profilira polarizirana slika hrvatskog indeksa digitalizacije: pri dnu kada je riječ o tehnološkoj infrastrukturi i javnim uslugama, a vrlo solidno kada je riječ o ljudskom kapitalu, korištenju novih tehnologija i tehnološkoj integraciji. Komisija u dijelu digitalnih javnih usluga kao primjer razvoja novih e-usluga (ključnih za administrativna rasterećenja) ističe sustav START(online pokretanje poslovanja putem one-stop-shop sustava), e-osobnu iskaznicu, e-recepte u zdravstvu, portal Moja uprava i razvoj interoperabilnosti podataka. Sve navedeno važne su karike razvoja budućeg europskog Jedinstvenog digitalnog pristupnika (Single Digital Gateway). Interesantno je da je jedna nekada komunistička zemlja predvodnik u ovom području – Estonija.