Na sastanku FED-ovog Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC) u srijedu je donesena odluka o povećanju temeljne dolarske kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. To je drugo povećanje kamatne stope ove godine (prvo je bilo u ožujku) naspram po jednog povećanja potkraj 2015. i 2016. Sada je ciljani interval temeljne kamatne stope FED-a postavljen između 1% i 1,25%. Guvernerica Yellen je također najavila smanjenje bilance FED-a kroz smanjeni otkup američkih trezorskih zapisa.
Potez FED-a bio je očekivan. Tečaj dolara je nakon objave odluke ostao stabilan.
Tržišta su pozitivno reagirala na podizanje kamatne stope protumačivši takav potez FED-a kao znak da je sve u redu s američkim gospodarstvom. Proteklih mjeseci se pojavio određeni broj zbunjujućih statističkih signala poput usporenog tempa otvaranja radnih mjesta i slabijeg punjenja federalnog proračuna u prva tri mjeseca ove godine. Ustrajnost FED-a u ranije najavljenom ciklusu povećanja kamatnih stopa otklonila je sumnje i stabilizirala povoljna kratkoročna očekivanja.
Yellen je najavila još jedno povećanje kamatnih stopa ove godine. Minimalne su šanse da se to dogodi na sastanku u srpnju, a tek malo veće u rujnu. Štoviše, može se očekivati da će FED odustati od daljnjeg povećanja kamatnih stopa ako se zbunjujući statistički signali ponove u nadolazećim mjesecima. Prošla godina je pokazala da FED lako odustaje od najava povećanja kamatnih stopa. Početkom 2016. najavljena su dva ili tri povećanja, a godina je završila s jednim na samom kraju godine. Pragmatičan pristup FED-a i spremnost na samo-korekciju sigurno smanjuje tenzije među tržišnim sudionicima.
Jedan od glavnih razloga zašto tržišta tako benevolentno prate FED-ove poteze leži u izostanku toksične kombinacije rasta kamatnih stopa i cijena energenata. U vrijeme kumulacije procesa koji su doveli do globalne krize 2008. cijena barela nafte rasla je s oko 25$ 2002-03 do 145$ sredinom 2008., a kamatna stopa FED-a s 1% 2003. na 5,25% u istom razdoblju. Sada nema takve opasne kombinacije i nitko ju ne očekuje.
Naprotiv, cijena nafte ponovo je u padu, a razvoj tehnologije frakturiranja u SAD-u jamči veliku profitabilnu novu proizvodnju ako se cijena kreće između 50$ i 60$ za barel, što čini se postavlja plafon na kretanje cijena. WTI je tako opet pao ispod 45$ za barel. Neki analitičari predviđaju testiranje granice od 40$ dolara za barel zbog vrlo visokih zaliha nafte u SAD-u. Saudijci čak smanjuju izvoz nafte u SAD ne bi li spriječili daljnji pad cijena i prisilili Amerikance na potrošnju golemih zaliha, što bi trebalo smiriti očekivanja daljnjeg pada cijena nafte. U svakom slučaju, blagi rast kamatnih stopa u uvjetima niske stope nezaposlenosti u SAD-u (trenutno ispod 5%) i mirnih ili padajućih cijena nafte predstavlja konstelaciju u kojoj tržišta nastavljaju miran život, barem u sljedećih nekoliko mjeseci.