Istraživački tim profesorice Slavice Singer sa Sveučilišta u Osijeku i CEPOR i ove je godine, uz financijsku potporu glavnog sponzora Hrvatske udruge banaka, osigurao sudjelovanje Hrvatske u redovitom Globalnom monitoru poduzetništva (engl. Global Entrepreneurship Monitor). Predstavljanje rezultata održano je prošloga tjedna u HUP-u.
U nastavku se prikazuju najvažniji rezultati studije, dobiveni na velikom uzorku od gotovo 2,000 odraslih građana.
Četvrtina ispitanika percipira poslovne prilike u svojoj okolini, što je znatno više nego 2014. No, i dalje postoji zaostatak za prosjekom EU. Zaostajanje je naročito izraženo za Švedskom, gdje su uočene poduzetničke prilike najveće u EU:
*rang Hrvatske od zemalja EU uključenih u GEM istraživanje (za izvore tablica vidjeti bilješku u dnu teksta)
Hrvati nemaju problema sa samopouzdanjem. Percepcija osobnih sposobnosti za poduzetništvo nalazi se iznad prosjeka EU. Zanimljivo je da je visok stupanj poduzetničkog samopouzdanja karakterističan za istok EU (najviši je u Poljskoj, ranije u Slovačkoj).
*rang Hrvatske od zemalja EU uključenih u GEM istraživanje
Stvari dobro stoje u pogledu poduzetničkih namjera. 22% iskazuje neku poduzetničku namjeru. Bolji rezultat je samo u Poljskoj:
*rang Hrvatske od zemalja EU uključenih u GEM istraživanje
Ni strah nije prepreka. Manje od pola ispitanika ima strah od neuspjeha. Prema tom kriteriju smo oko prosjeka EU:
*rang Hrvatske od zemalja EU uključenih u GEM istraživanje
Čak 62% ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere. Prema tom kriteriju, Hrvatska je šesta u EU. Međutim, Hrvatska je na začelju EU prema percepciji statusa poduzetnika u društvu i na petnaestom mjestu od dvadeset i jedne članice EU prema procjeni medijske pažnje koja se daje poduzetništvu. Rezultati ukazuju na nerazmjere koji su vjerojatno posljedica političkog i s time povezanog medijskog tretmana poduzetništva, koji nisu u skladu s onim (pozitivnim) što ljudi misle o poduzetništvu:
*rang Hrvatske od zemalja EU uključenih u GEM istraživanje
TEA ili Total Early Stage Entrepeneurial Activity indeks mjeri postotak ispitanika koji imaju poduhvat mlađi od 42 mjeseca i isplaćuju plaće. Prema razini ukupnog TEA indeksa ne zaostajemo mnogo za prosjekom EU. Međutim, Hrvatska je iznad prosjeka kada je riječ o poduhvatima pokrenutima iz nužde, a ispod prosjeka kada je riječ o poduhvatima nastalim iz prilike:
Još jedna razlika između Hrvatske i EU je zanimljiva, pomalo neočekivana, kada je riječ o tehnološkom razvoju. Iako i nova poduzeća u Hrvatskoj prednjače po stupnju korištenja novih tehnologija (Tablica 6), percepcija tehnološke prednosti osobito je velika kod etabliranih poduzetnika (Tablica 7).
Međutim, tehnološke prednosti se ne pretvaraju u oblikovanje i plasman novih proizvoda. Prema tom kriteriju, hrvatski TEA poduzetnici zaostaju za poduzetnicima u EU (Tablica 8). Ipak raduje da su «odrasli» poduzetnici sa svojim proizvodnim inovacijama 2015. i 2016. pretekli kolege u EU (Tablica 9). Moguće je da se i u ovom podatku krije dio objašnjenja rasta hrvatskog izvoza.
Ohrabruje i činjenica da se nadprosječni udjel mladih u Hrvatskoj odlučuje za poduzetništvo. No, s obzirom na visok postotak poduzetništva iz nužde, taj podatak treba tumačiti s rezervom. Mogao bi biti posljedica visoke nezaposlenosti mladih.
Ipak, na panel raspravi koja je povodom predstavljanja GEM-a održana u HUP-u, mladi poduzetnik Sandro Mur – osnivač startupa Bellabeat koji je privukao investitore iz Silicijske doline – istaknuo je da u njegovoj generaciji poduzetnika rođenih potkraj osamdesetih više nema kulturnih, povijesnih i sličnih inhibicija prema poduzetništvu. Veliki broj mladih ljudi žele biti poduzetnici i samo je pitanje hoće li im država to dozvoliti stvaranjem kvalitetnog institucionalnog okvira ili onemogućiti neredom i lošim institucijama, pa će sreću okušati negdje drugdje.
Na isti je problem ukazao i direktor poduzeća Insako, poduzetnik Saša Cvetojević, koji je izravno adresirao nekoliko konkretnih prepreka poduzetništvu. Veoma lak proboj pravne osobnosti (situacija kada članovi nadzornih odbora ili vlasnici mogu postati obvezni podmiriti obaveze trgovačkog društva), poteškoće s prijenosima udjela u d.o.o. zbog troškova i sporosti trgovačkog sudstva, osobito u Zagrebu, te iskrivljavajuća uloga sredstava EU fondova. Naglasio je da se ne protivi EU fondovima općenito, ali da se premalo vodi računa o tome kako njihova uporaba u nekim situacijama poduzetnike dovodi u nejednak položaj na tržištu.
Pitanje o prijenosu udjela u trgovačkim društvima otvoreno je u kontekstu nagrađivanja partnera i zaposlenika, što je – usuglasili su se svi sudionici – kritičan faktor uspjeha poduzeća, bez obzira na životnu fazu u kojoj se ono nalazi. Hrvatski porezni sustav u tom dijelu i dalje nije stimulativan; zemlje u okružju, i one u EU i one izvan EU, imaju poticajnije porezne okvire, što sigurno odvraća danas međunarodno mobilne poduzetnike od smještanja ključnih timova koji se obilato nagrađuju u Hrvatsku. Hrvatska time gubi i razvojni potencijal i poreznu osnovicu.
U raspravi su sudjelovali i direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović i predsjednik udruženja malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Ivan Bračić. I na ovom panelu su se mogle čuti uobičajeni prigovori bankama zbog njihove rigidnosti kriterija za dodjelu kredita. Sudionici su se na kraju ipak usuglasili da banke same nisu dovoljne za stvaranje poticajnog financijskog okvira za poduzetništvo. Razvoj tržišta kapitala, širenje uloge fondova rizičnog kapitala ( venture capital i private equity), poticajne sheme za pokriće rizika, poticaji za ulaganja poslovnih anđela te predvidiv porezni i općeniti financijski okvir, nužni su za poticanje poduzetništva. Vladina politika mora se usmjeriti prema stvaranju cjelovitog i poticajnog okvira. U suprotnom, neće se moći održati neki pozitivni trendovi koje je pokazalo GEM istraživanje za 2016.
Izvor za sve tablice i slike u ovom tekstu: Slavica Singer, Nataša Šarlija, Sanja Pfeifer, Sunčica Oberman Peterka, 2017. “Što Hrvatsku čini nepoduzetničkom zemljom?” GEM Hrvatska 2016, CEPOR.