Nakon što je sezonski prilagođeni BDP pao za 0,4% u trećem tromjesečju prošle godine, većina (nas) promatrača očekivala je da će podaci za četvrto tromjesečje potvrditi tehničku recesiju čiji kriterij glasi: dva kvartala zaredom pada desezoniranog BDP-a u odnosu na prethodne kvartale.
Ipak, rast BDP-a se, barem statistički, pokazao otpornim: jučer je objavljeno da je sezonski prilagođeni BDP u četvrtom tromjesečju prošle godine povećan za 0,9% u odnosu na treće tromjesečje. Hrvatska je tako izbjegla službeni ulazak u tehničku recesiju pa preostaje vidjeti hoće li podaci za ovaj i sljedeći kvartal pokazati da se u Q4 2022 dogodila aberacija ili hrvatsko gospodarstvo polako ipak ulazi u fazu novog ubrzanja nakon inflacijskog šoka koji je izazvao osjetno usporavanje u drugoj polovici 2022.
U svakom slučaju, stopa rasta u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. izgleda vrlo solidno (4%), a godišnja stopa rasta od 6,3% za cijelu 2022. i više nego solidno (iako tako visoku stopu rasta treba zahvaliti zaboravljenoj prvoj polovici prošle godine). Još nema definitivnih podataka za druge članice EU za cijelu prošlu godinu u bazi Eurostata, no sigurno je da je Hrvatska i drugu godinu zaredom zabilježila jednu od dvije ili tri najveće stope rasta BDP-a u EU.
Iako su u uvjetima visoke inflacije lako moguće ozbiljne pogreške mjerenja, naročito kod svođenja nominalnih veličina izvoza i uvoza na realne vrijednosti uz pomoć deflatora – izvoznih i uvoznih cijena, u tablici u nastavku možemo vidjeti koje su komponente finalne uporabe roba i usluga povukle BDP u četvrtom tromjesečju prema gore. To se vidi kroz usporedbu stopa rasta za cijelu godinu (kolona desno – 2022.) i stopa rasta samo za zadnji kvartal.
Realne stope rasta u odnosu na isto razdoblje prošle godine
| Q4 2022 | 2022. | |
| BDP | 4.0% | 6.3% |
| Osobna potrošnja | 1.3% | 5.1% |
| Državna potrošnja | 6.8% | 3.0% |
| Investicije | 9.6% | 5.8% |
| Izvoz
– robe – usluge |
14.2%*
13.4% 13.9% |
25.4%
23.6% 27.3% |
| Uvoz | 14.6% | 25.0% |
*Nije naša greška, DZS je stvarno prikazao veću stopu rasta ukupnog izvoza i od stope rasta robnog izvoza i od stope rasta izvoza usluga.
Izvor: DZS
Rast osobne potrošnje snažno je usporio u prošlom kvartalu, tako da se osobna potrošnja jedva održala iznad razine zadnjeg tromjesečja 2021. Doprinos izvoza se također prepolovio u odnosu na brojku za cijelu godinu. Dvije su komponente – državna potrošnja i investicije – dale puno snažniji doprinos u zadnjem tromjesečju nego na razini cijele godine. Radi se o pojačanim državnim investicijama zbog ubrzanja realizacije EU projekata, a na isti način djeluje i utjecaj EU programa na tekuću državnu potrošnju.
Otvoreno je pitanje je li jesenski paket mjera za suzbijanje energetske krize djelovao izravno na stavku državne potrošnje; naime, najjači utjecaj mjera se manifestirao kroz pomoći kućanstvima u vidu kontrole cijena plina i struje, a ta vrsta transfera se u nacionalnim računima vodi na stavci osobne potrošnje tako da se utjecaj tih mjera mogao očitovati kroz manji pad osobne potrošnje od onoga koji bi se inače dogodio da tih mjera nije bilo.
Možemo zaključiti da su jesenska državna intervencija u cilju suzbijanja energeske krize i EU sredstva zaslužni za to što Hrvatska u zadnjem tromjesečju prošle godine nije ušla u najavljivanu tehničku recesiju.