Indeks ekonomske slobode američkog think tanka Heritage Foundation u izvješću 2022. godine pokazuje da je Hrvatska rangirana na 45. mjestu u svijetu sa 67.6 bodova (od ukupno 100). Hrvatska je sada ispred Rumunjske, Mađarske, Francuske, Italije i Grčke unutar EU-a, a vrlo blizu Slovačke (69.7), Poljske (68.7), Španjolske (68.2), Izraela (68.0) i Katara (67.7). Ciljevi za sustizanje mogle bi biti Češka (74.4) i Litva (75.8).
Napredak Hrvatske u odnosu na prethodno izvješće
Prema podacima Heritage Foundation za Hrvatsku, povećanje ekonomske slobode bilježi se u odnosu na prethodno izvješće u sljedećim područjima:
- Vlasnička prava (81.1) i Djelotvornost pravosuđa (69.9)
- Sloboda poslovanja (72.4), Sloboda rada (58.7) i Monetarna sloboda (80.5)
- Porezno rasterećenje (82.8)
S druge strane, zabilježen je rast udjela državne potrošnje i duga u BDP-u (a isti je trend prisutan u mnogim drugim državama uslijed COVID krize).
Napredak Hrvatske u kraćem, srednjem i duljem razdoblju
Kada se gleda promjena skora (bodova) u kraćem, srednjem i duljem razdoblju, podaci Heritage Foundation (all index data) pokazuju kako Hrvatska bilježi rast ekonomske slobode (sa sljedećim bodovima u odnosu na pojedina godišnja izvješća):
- 1 godina: + 4.0 (2022 vs 2021)
- 2 godine: + 5.4 (2022 vs 2022)
- 5 godina: + 8.2 (2022 vs 2017)
- 10 godina: + 6.7 (2022 vs 2012)
- 15 godina: + 14.2 boda (2022 vs 2007)
U razdoblju od 15 godina (2007-2022), Hrvatska je poboljšala skor u sljedećim područjima (u odnosu na ukupan mogući skor od 100 bodova):
- vlasnička prava (s 30 na preko 80 bodova),
- porezna rasterećenja (sa 70 na preko 80 bodova),
- fiskalno zdravlje (smanjenje udjela javnog duga u BDP-u) – srednjoročno poboljšanje, unatoč privremenom kratkoročnom pogoršanju uslijed COVID krize,
- sloboda poslovanja (s 54 na 72 boda),
- sloboda rada (s 45 na 59 bodova),
- sloboda ulaganja (s 50 na 75 bodova) – dugoročno poboljšanje, uz srednjoročnu stagnaciju.
U istom razdoblju generalno se bilježi stagnacija državne potrošnje te stabilnost kretanja razine monetarne, financijske i trgovinske slobode.
Pritom je bitno je spomenuti kako izvješća imaju vremenski odmak u bilježenju rezultata javnih politika od generalno barem dvije ako ne i više godina.
Slika 1. Trend povećanja ekonomske slobode Hrvatske
Izvor: Heritage Foundation
Što pokazuje izvješće za Hrvatsku?
Prema Indeksu ekonomske slobode iz 2017. godine Hrvatska je bila na 95. mjestu u svijetu, odnosno na 92. mjestu 2018. godine. Shodno tome, izvješće Heritage Foundation za Hrvatsku potvrđuje kako je ubrzan petogodišnji trend povećanja ekonomske slobode. Izvješće među izazovima navodi emigraciju, nedostatak radnika i spore privatizacije, a kao prednosti navodi LNG terminal na Krku i povećanje izdataka za obranu (što je pogotovo bitno u kontekstu trenutne geopolitičke situacije s Rusijom, op.a.). Uz to, izvješće navodi prednosti i nedostatke po pojedinim područjima javnih politika:
- Vladavina prava: Generalno se poštuju vlasnička prava i neovisnost pravosuđa. Unatoč reformi koja traje, postoje i dalje dugački sudski postupci, problemi provedbe ugovora i korupcija.
- Opseg države: Najviša granična stopa poreza na dohodak snižena je na 30% (s nekadašnjih 45%, op.a.). Također, granična stopa poreza na dobit snižena je na 18% (s nekadašnjih 20%, odnosno 35% prije ulaska u 21. stoljeće, op.a.). Udio državne potrošnje u BDP-u gotovo je 50%, a javni dug dostigao je 87% BDP-a (što je tek privremena posljedica COVID pandemije, te je navedeni udio već pao na oko 80% krajem 2021. godine kako navodi Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023.
- Regulatorna efikasnost: Izvješće navodi poboljšanja regulatornog okvira za registraciju poslovanja i razne procese kao i primjerice vize za digitalne nomade. S druge strane navode visoke subvencije poljoprivredi.
- Otvorenost tržišta: Navodi se kako Hrvatska kao država članica EU-a ima 46 preferencijalnih trgovinskih sporazuma. Pritom se mjeri zajednička europska carinska tarifa od 2,9 % te 640 ne-carinskih mjera (obveznih na razini EU-a) i 8 specifičnih za Hrvatsku. Također, navodi se kako dobro je uređen okvir za otvorenost prema stranim ulaganjima kao i stabilnost financijskog sustava.
Sustizanje usporedivih europskih zemalja
Sljedeće slike pokazuju usporedbu kretanja ekonomske slobode Hrvatske u odnosu na zemlje kao što su Slovačka, Poljska, Češka i Litva, dok je Estonija predaleko.
Manji opseg pomaka mogao bi biti dovoljan za sustizanje odnosno prestizanje Slovačke i Poljske. U posljednjim izvješćima vidi se kako Hrvatska napreduje brže od tih zemalja.
Slike 2 i 3. Hrvatska je nadomak Slovačke i Poljske
Izvor: Heritage Foundation, 2022.
Za sustizanje i prestizanje Češke i Litve potrebni su snažniji pomaci, a dinamika može ovisiti i o planovima odnosno budućim pomacima tih zemalja. Zasad im se Hrvatska polako približava jer u posljednjim izvješćima ipak brže napreduje.
Slike 4 i 5. Snažniji pomaci mogu dovesti do Češke i Litve
Izvor: Heritage Foundation, 2022.
Metodologija mjerenja ekonomske slobode
Metodologija mjerenja ekonomske slobode daje pokazatelje i izvore podataka, odnosno okvir na temelju kojega se može procjenjivati potrebne pomake i predviđati javne politike u pojedinim mjerenim područjima.
Sloboda rada ovisi o faktorima kao što su minimalna plaća; razdoblje između obavijesti i otkaza; visina otpremnine; ograničenja prekovremenog rada i otkazivanja; radna produktivnosti; stopa participacije za tržištu rada.
Sloboda poslovanja mjeri se kao razina regulatornih rizika za poslovni sektor. Pritom su relevantni podaci Svjetska banka prema izvješćima Doing Business, Worldwide Governance Indicators & World Development Indicators) i podaci grupacije Credendo (Country Risk and Insights – Business environment risk).
Monetarna sloboda ovisi o trogodišnjem trendu stope inflacije i uplivima u određivanje cijena putem izravnih kontrola ili subvencija.
Trgovinska sloboda može se u okviru članstva u Europskoj uniji povećati ukidanjem isključivo domaćih ne-carinskih prepreka. Pritom metodologija mjeri sljedeće potencijalne prepreke (koje se mogu pronaći u pojedinim zemljama): ograničenja i zabrane uvoza i izvoza; ograničenja putem dozvola; sanitarni i fitosanitarni standardi; sigurnosni i industrijski standardi; zahtjevi u pogledu pakiranja i označivanja; državne potpore, poticaji i monopoli; ekskluzivne franšize; propisi o carinama i oglašavanju.
Investicijska sloboda ovisi o više faktora kao što su preferiranje domaćih ulagača u odnosu na strance (što nije slučaj u Hrvatskoj) i eventualna prethodna provjera ulagača; transparentan okvir i efikasnost provedbe; ograničenja kupnje zemljišta i nekretnina; sektorska ograničenja ulaganja; kontrola tečaja i kapitalnih tokova i dr. Također, financijska sloboda ovisi o razini regulacije financijskih usluga; državnom vlasništvu u bankarskom i financijskom sektoru; utjecaju države na alokaciju kredita; razvijenosti tržišta kapitala; otvorenosti za stranu konkurenciju.
U kontekstu opsega države, porezna sloboda povećana je u kontekstu smanjenja oporezivanja dohotka i dobiti, a metodologija pritom ne gleda efektivne već samo granične stope. S druge strane, COVID kriza dovela je do privremenog povećanja državne potrošnje i javnog duga u BDP-u (kao i u mnogim drugim državama). U kontekstu tog pokazatelja može se očekivati povratak na pred-COVID trend (relativnog) povećanja fiskalnog zdravlja (kako ovaj pokazatelj naziva izvješće Heritage Foundation).
Integritet države prema metodologiji ovisi o percepciji korupcije na temelju podataka Transparency International (Corruption Perception Index) prema kojemu je Danska na svjetskom vrhu poštenja, i Svjetske banke (Worldwide Governance Indicators). Izvješće na generalnoj osnovi objašnjava da sistemska korupcija može uključivati mito, nepotizam, patronažu, pronevjere i kronizam, što narušava pravedan i jednak tretman građana. Također, izvješće navodi kako je u svijetu društvenih i kulturnih različitosti korupcija stvar percepcije što je korumpirano, a što je stvar tradicionalnih interakcija, pogotovo u kontekstu neformalnih plaćanja za razne koristi.
Ekonomske slobode i liberalna demokracija idu zajedno
U svjetskom TOP 10 prema ovom indeksu su Singapur, Švicarska, Irska, Novi Zeland, Luksemburg, Tajvan, Estonija, Nizozemska, Finska i Danska. Novost je da je Tajvan ušao u TOP 10.
Sve nordijske zemlje nalaze se u TOP 15 (Estonija, Nizozemska, Finska, Danska, Švedska, Island i Norveška), odnosno sve su baltičke zemlje u TOP 20 (Estonija, Litva i Latvija). Također, kontinentalno-europske i dominantno germanske zemlje nalaze se u TOP 25 (Švicarska, Luksemburg, Njemačka i Austrija), kao i anglosaksonske zemlje (Irska, Novi Zeland, Australija, UK i SAD).
U kontekstu navedenih informacija može se sagledati geografija ekonomske slobode koja vodi do barem nekoliko važnih zaključaka u pogledu geopolitike liberalne demokracije. Pritom treba istaknuti kako je ekonomska sloboda suštinski ključan dio političkih i građanskih sloboda te se ne može promatrati kao odvojeni silos u okviru ograničenog populističkog svjetonazora.
Može se vidjeti kako sjever Europe stoji najbolje kao i to da nema značajne razlike između zemalja koje pripadaju kontinentalno-europskom modelu kapitalizma u odnosu na anglosaksonski model unatoč mnogim predodžbama.
Kao jedna od idealnih zemalja može se spomenuti Danska koja ima model fleksigurnosti na tržištu rada, vrhunsku transparentnost i vladavinu prava. Zbog toga, ali i zbog drugih razloga, Danska je 10. na svijetu unatoč velikom fiskalnom opsegu. Slično primjeru Danske, Finska (na 9. mjestu u svijetu) ima vrhunsku zaštitu vlasničkih prava, strogo poštivanje ugovora i potpunu transparentnost.
Zaključno
Metodologija mjerenja ekonomske slobode prema američkom think tanku Heritage Foundation donekle se razlikuje prema pokazateljima i težini bodovanja u odnosu na metodologiju kanadskog Fraser Instituta, koja je također zabilježila napredak Hrvatske premda podaci nisu usporedivi. Kombinacija ovog i više relevantnih globalnih izvješća pokazuje umjereni napredak koji je ostvarila Hrvatska 2020. Također, potreban je dovoljan odmak vremena kako bi se u okviru ove metodologije zabilježili dodatni pomaci kao i dalje prisutni strukturni rizici. Pritom dinamika i rezultat ovise i o brzini drugih zemalja.
Model upravljanja poznat kao novi javni menadžment generalno može doprinijeti razvoju institucionalnog okviraza podršku rastu ekonomske slobode (kao i drugim javnim politikama).
Cjelovita rješenja zahtijevaju multidisciplinarni pristup odnosno suradnju ekonomista, politologa, sociologa, pravnika, filozofa i drugih profesija. Naime, indeks ekonomske slobode kao proizvod (output) izgleda kao ekonomsko područje, počevši od naziva indeksa, izračuna formula u metodologiji i statističkih brojki u domeni fiskalne politike. Ipak, cjelovito sagledavanje metodologije dovodi do dubinskog shvaćanja pozadine odnosno aktera koji utječu na donošenje institucionalnih odluka vezanih uz način upravljanja (governance) i pojedine reforme. Stoga se politolozi trebaju baviti analiziranjem, detektiranjem i upravljanjem rizicima vezanim uz inpute kojima se stvara okvir za javne politike i javni menadžment odnosno upravljanje institucionalnim reformama u sferi odnosa države prema ekonomiji. S obzirom da akteri donose odluke na temelju društvene dinamike i mentaliteta, indeks bi u svojoj dubini trebali proučavati i sociolozi, pogotovo u kontekstu već poznate problematike nasljeđa socijalističkog mentaliteta, kao i pitanja odnosa društva prema korupciji. Također, kada se sve ove profesije dogovore kakva će biti sudbina, uloga je pravnika sagledavati koje su pravne prilagodbe nužne u kontekstu ekonomske slobode, počevši od pitanja vladavine prava. U konačnici ne treba zaboraviti kako je ekonomska sloboda dio filozofije slobode i demokracije. Ta temeljna ideja zapadne civilizacije i liberalne demokracije u ovom je indeksu praktično „prevedena“ u konkretnu metodologiju, a uloga je think tankova povezati općenite ideje s praksom javnih politika.
Sve u svemu, cjeloviti multidisciplinarni pristup nadilazi potencijalne isključivosti pojedinih profesija i eventualne lažne dileme koje primjerice ne postoje u Danskoj. Zato svako održivo rješenje počinje s otvorenošću za učenje i uključivost.