Iza nas je, kako u Hrvatskoj tako i globalno, jedna od najtežih turističkih godina ikad. Nakon izbijanja pandemije novog koronavirusa početkom 2020., gotovo sve zemlje svijeta uvele su određene epidemiološke mjere, pri čemu je među prvim mjerama bilo ograničavanje međunarodnih putovanja i zatvaranje granica. Tako je turizam od samih početaka pandemije bio i ostao jedna od gospodarskih djelatnosti koje su najsnažnije pogođene pandemijom i uvedenim epi-mjerama.
U Hrvatskoj je prošle godine, prema nedavno objavljenimpodacima Državnog zavoda za statistiku, ostvareno 55,3% manje noćenja nego što ih je ostvareno u rekordnoj 2019. To je znatan pad, ali je s druge strane i puno manji nego se očekivao; podsjetimo, svi relevantni akteri, od rejting agencija, preko sektorskih udruga do ministra turizma, u 2020. očekivali su tek oko 25 do 35 posto prometa iz 2019.
Zbog poznate važnosti turizma za hrvatsku ekonomiju, analitičari HNB-a u posljednjem su broju Makroekonomskih kretanja i prognozaistražili kako je hrvatski turizam zapravo prošao u pandemiji te naročito kako je prošao u usporedbi s ostalim mediteranskim zemljama. Pogledajmo stoga neke od najzanimljivijih rezultata analize.
Na početku Okvira posvećenog turizmu u pandemiji, analitičari HNB-a navode kako je prema podacima UNWTO-a do sredine travnja 2020. gotovo 96% svih svjetskih destinacija uvelo neki oblik ograničenja za dolaske stranih putnika. U takvim se okolnostima činilo da će hrvatski turizam biti izrazito snažno pogođen pandemijom, posebno ako se uzme u obzir činjenica da više od 90% noćenja i dolazaka u Hrvatskoj ostvaruju strani turisti. To je, uz Cipar i Maltu, najviše među izravnom konkurencijom na Mediteranu, a kako domaći turisti ne mogu u znatnijoj mjeri nadoknaditi izostanak stranih gostiju, očekivalo se da bi hrvatski turizam mogao biti među najpogođenijima na Mediteranu.
No, iako ostaje činjenica da je turistički sektor u Hrvatskoj tijekom pandemije pretrpio nerazmjerne štete u odnosu na većinu drugih gospodarskih djelatnosti, dostupni pokazatelji upućuju na to da su i u trećem tromjesečju i u prvih devet mjeseci 2020. turistički rezultati u Hrvatskoj ipak bili primjetno bolji negoli kod bilo kojega drugog konkurenta na Mediteranu, a time i znatno iznad prvotnih očekivanja.
Slika 1. Godišnja stopa promjene ostvarenog broja noćenja stranih gostiju u trećem tromjesečju i prvih devet mjeseci 2020.
Izvor: HNB (Makroekonomska kretanja i prognoze, br. 9)
Više je čimbenika koji su utjecali na takav razvoj događaja. Primjerice, turistička kretanja u Hrvatskoj imaju izrazitu sezonsku komponentu (znatno izraženiju negoli kod bilo kojeg drugog konkurenta): gotovo tri četvrtine svih noćenja stranih gostiju u RH obično se ostvari u razdoblju od lipnja do kolovoza. To je nešto što se u uobičajenim okolnostima može smatrati kao razmjerno nepovoljna karakteristika neke destinacije, no u uvjetima pandemije pokazalo se kao olakotna okolnost jer su otvaranje granica i povoljna epidemiološka situacija tijekom ljetnih mjeseci znatno više pridonijeli ukupnom turističkom rezultatu u Hrvatskoj negoli kod konkurencije na Mediteranu.
Osim toga, ističe se u analizi, za razliku od konkurenata, u strukturi dolazaka stranih gostiju u Hrvatsku dominira cestovni prijevoz, dok je zračni prijevoz znatno manje zastupljen. To se u uvjetima pandemije opet pokazalo kao prednost jer su u zračnom prijevozu zabilježeni znatno veći minusi nego u cestovnome.
Slika 2. Kumulativ ulazaka stranih putnika u Hrvatsku cestovnim prijevozom
Izvor: HNB (Makroekonomska kretanja i prognoze, br. 9)
Dostupni podaci MUP-a tako pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove godine pad ulazaka stranih putnika u Hrvatsku cestovnim prijevozom iznosio 60% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (podaci uključuju i tranzit kroz zemlju), dok je kod zračnog prijevoza pad ulazaka stranih putnika u prvih devet mjeseci 2020. iznosio čak 85%.
Slika 3. Kumulativ ulazaka stranih putnika u Hrvatsku zračnim prijevozom (gore) i broj međunarodnih zračnih dolazaka po zemljama (dolje)
Izvor: HNB (Makroekonomska kretanja i prognoze, br. 9)
U Hrvatskoj se dinamika kretanja turističke aktivnosti znatno razlikovala i na regionalnoj razini pa su se tako najmanjim stopama pada turističke aktivnosti stranih gostiju posebno izdvajale županije u kojima u strukturi dominiraju gosti iz cestovnih destinacija. Analitičari navode kako se to posebno to odnosi na Primorsko-goransku, Istarsku i Zadarsku županiju, kod kojih je oporavak u značajnijoj mjeri započeo već sredinom lipnja, dol su se nešto poslije pridružile Splitsko-dalmatinska te Šibensko-kninska županija, kod kojih je intenzivniji oporavak započeo sredinom srpnja. Od svih jadranskih županija najgore je prošla Dubrovačko-neretvanska, odnosno grad Dubrovnik, koji uobičajeno bilježe znatan broj dolazaka zrakoplovnim prijevozom.
Navedenome možemo samo dodati kako smo u članku objavljenom na Labu početkom srpnja, u kojem smo prognozirali da turistička sezona u Hrvatskoj neće biti katastrofalna kako se očekuje, takvu prognozu temeljili na gotovo istim argumentima: od sezonalnosti hrvatskog turizma, koja nam u pandemijskim uvjetima ide na ruku, preko načina dolazaka stranih turista u zemlju, do ekspliciranja činjenice kako neće sve destinacije u Hrvatskoj jednako proći; sve nabrojano se u konačnici, očigledno, pokazalo točnima.
Financijski vs. fizički pokazatelji
Kada su prvi podaci o dolascima i noćenjima u glavnom dijelu sezone počeli pristizati, u medijima su ponovno krenule spekulacije o točnosti brojki iz sustava eVisitor jer su brojke pokazivale puno bolje rezultate od očekivanja; posezalo se za alternativnim objašnjenjimapa se tako tvrdilo da objašnjenje dobrih brojki „leži u činjenici da je ove godine zapravo doslovno svaki gost u Hrvatskoj prijavljen“.
Takve spekulacije pokazale su se potpuno promašenima. Još u srpanjskom tekstu o potrošnji u dobi koronepokazali smo kako su podaci iz sustava fiskalizacije u skladu s fizičkim pokazateljima turizma, a sada su i analitičari HNB-a utvrdili kako financijski rezultat tijekom 2020. godine nije značajnije odstupao od fizičkih pokazatelja. Štoviše, financijski rezultati zasnovani na podacima Porezne uprave o vrijednosti fiskaliziranih računa u djelatnosti ugostiteljstva te HNB-a o potrošnji po karticama inozemnog izdavatelja čak su bili i nešto bolji od zabilježenih rezultata fizičkih pokazatelja iz sustava eVisitor, a što jasno možemo vidjeti na slici 4.
Slika 4. Godišnje stope promjene broja noćenja stranih gostiju, potrošnje po karticama inozemnog izdavatelja i vrijednosti fiskaliziranih računa u djelatnosti ugostiteljstva tijekom 2020.
Izvor: HNB (Makroekonomska kretanja i prognoze, br. 9)
Pogled prema turističkoj sezoni 2021.
Pred nama je nova neizvjesna turistička sezona. Nemoguće je išta sa sigurnošću prognozirati, no opet, neki su scenariji vjerojatniji od drugih.
Za početak, možemo reći kako će razinu uspješnosti turističke sezone 2021. (u Hrvatskoj i svijetu) ponajviše odrediti 3 čimbenika: 1) objektivna epidemiološka situacija u zemlji i glavnim emitivnim tržištima, 2) odgovor vlasti odnosno razina restriktivnosti epidemijskih mjera u pojedinoj zemlji, te 3) komparativne prednosti u uvjetima pandemije i objektivne okolnosti na koje nije moguće utjecati u većoj mjeri. Pojasnimo kratko svaku od tih stavki i pogledajmo kako stoji RH po tim pitanjima.
Što se tiče epidemiološke situacije, Hrvatska se trenutno nalazi u jako dobroj situaciji. Vrhunac epidemije prošao je u prosincu te već više od 2 mjeseca imamo snažan i kontinuiran pad epidemije po svim pokazateljima (pronađenim slučajevima, udjelima pozitivnih testova, hospitalizacijama i preminulima). Naravno, iskustvo nas uči da je neki novi val zaraze uvijek moguć, ali s obzirom da je: 1) već jako puno ljudi preboljelo covid (čekamo rezultate seroloških studija koje će nam pouzdanije reći koliko točno), 2) da je cijepljenje počelo prije skoro 2 mjeseca (dosad je cijepljeno oko 100 tisuća najugroženijih sugrađana, od čega svi u domovima za starije i nemoćne te svi zdravstveni radnici koji su to htjeli) te da počinju stizati sve veće doze cjepiva (samo do kraja ožujkatrebalo bi stići više od 700.000 doza), i 3) činjenice da se u toplijem dijelu godine respiratorni virusi teže šire – vjerojatnost za neki novi veliki val je iz dana u dan (kako raste broj imunih u populaciji) sve manja.
Kada govorimo o odgovoru vlasti na epidemiju odnosno razini restriktivnosti mjera, a što je različita stvar od objektivne epidemiološke situacije u zemlji, Hrvatska tu također relativno dobro stoji. Kada svakodnevno pratimo nelogičnosti u odlukama i radu Stožera (a one su brojne), lako je izgubiti širu sliku iz vida. A šira slika je takva da Hrvatska od srpnja prošle godine kontinuirano ima jedne od najmanje restriktivnih epidemioloških mjera u EUodnosno nema veliki broj besmislenih restrikcija, da je lani do početka glavne turističke sezone Vlada popustila skoro sve mjere i da slično namjerava i ove itd. Za usporedbu, zamislite da i RH provodi zero-covid strategiju poput nekih zemalja (npr. Australije, gdje se proglašava lockdown kompletnih gradovaza pojavu makar i jednog slučaja) – kakvoj bi se u tom slučaju turističkoj sezoni mogli nadati?
Slika 5. Strogost uvedenih mjera u zemljama EU
Izvor: OWiD(klik za poveznicu na interaktivnu grafiku)
I treće, kada su u pitanju komparativne prednosti u uvjetima pandemije, opet se vraćamo na iste razloge zašto je i prošle godine Hrvatska prošla bolje od konkurenata. Blizina glavnih emitivnih tržišta, mali udio turista koji dolaze avio-prijevozom i izražena sezonalnost (u Hrvatskoj se u drugoj polovici godine ostvari više od tri četvrtine ukupnih noćenja i prihoda od stranih turista), čimbenici su koji će opet imati značajan utjecaj na uspješnost ukupne sezone. U tom smislu, neki naši konkurenti poput Grčke, Cipra ili Portugala koji su u značajnoj mjeri ovisni o avio-prijevozu, a za koji se ne očekuje brz oporavak na razine prije pandemije, u startu su u lošijoj poziciji.
Kakva će onda ovo biti turistička godina za Hrvatsku? Uzimajući sve prethodno navedeno u obzir, s velikom dozom vjerojatnosti možemo reći kako bi trebala biti bolja od 2020., a lošija od rekordne 2019.; istina, taj je raspon širok, no za preciznije prognoze u ovom je trenutku ipak prerano.