Krajem kolovoza DZS će objaviti preliminarnu procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda RH u drugom kvartalu ove godine. U ožujku i travnju mediji su nas uvjeravali da su Agrokor i gospodarstvo pred kolapsom i da slijedi velika kriza, dok su istovremeno samo malobrojni ukazivali na to da su odnosi veličina i ukupni trendovi takvi da će se rast nastaviti. S obzirom da su do sada gotovo svi ključni makro pokazatelji za prvu polovicu godine objavljeni, pogledajmo što podaci stvarno govore o dinamici gospodarskih aktivnosti.
Industrijska proizvodnja
U prvoj polovici ove godine industrijska proizvodnja je nastavila s rastom. Bez obzira na probleme u Agrokoru i blagi pad industrijske proizvodnje koji je zabilježen u ožujku i travnju, u odnosu na prvih 6 mjeseci lani industrijska proizvodnja veća je za 2,1% (prerađivačka industrija rasla je još brže, +3,2%). Kao što se već pisalo na Labu, hrvatsko gospodarstvo je mnogo veće od jedne kompanije, makar ona bila i najveća.
Slika 1: Obujam industrijske proizvodnje (izvorni indeksi, 2010.=100), lipanj 2012. – lipanj 2017.
Izvor: DZS
Građevinarstvo
Nakon gotovo 7 godina neprekinute kontrakcije u kojem je kumulativni realni pad građevinarstva iznosio ogromnih 44%, prošle godine je sektor građevine napokon pokazao znakove osjetnog oporavka. Broj izdanih građevinskih dozvola tako je u cijeloj 2016. porastao za 26,7%, a ukupna predviđena vrijednost građevinskih radova na 23,3 milijarde kn ili 11,7% više u odnosu na 2015. Indeks obujma građevinskih radova (izvorni indeksi) porastao je za 2,7%.
Sličan trend tj. još jače ubrzanje vidljivo je i početkom ove godine. Indeks obujma građevinskih radova u prvih 5 mjeseci ove godine porastao je za 2,9%. Broj izdanih građevinskih dozvola je pak u prvih 6 mjeseci porastao za 27,7%, a ukupna predviđena vrijednost tih radova veća je za 49,7% u odnosu na isto razdoblje lani.
Oporavak građevinskog sektora vjerojatno se događa kao posljedica pozitivnih kretanja u turizmu, industriji te dinamiziranju infrastrukturnih radova financiranih sredstvima iz EU fondova.
Izvoz i uvoz robe
Robni izvoz i uvoz od početka godine ponovo snažno rastu. Nakon što su u 2016. rasli jednoznamenkastim stopama, u prvih 5 mjeseci ove godine ponovo imamo vidljivo dinamiziranje vanjskotrgovinske razmjene: izvoz je porastao 17,4%, a uvoz 13,7% u odnosu na isto razdoblje lani.
Očito je da se hrvatsko gospodarstvo još uvijek integrira u europske ekonomske tokove, a oporavak europskog gospodarstva tj. snažnija inozemna potražnja utječe na osjetan rast hrvatskog izvoza.
Danas je hrvatski robni izvoz na oko 40% višoj razini nego što je bio 2008. (dok je uvoz otprilike na istoj razini kao 2008.) i daje sve važniji doprinos ukupnom izvozu i u konačnici BDP-u. O tome zašto hrvatski izvoz raste se također detaljnije pisalo na Labu.
Turizam
Turizam ove godine ponovno obara rekorde s porastom broja dolazaka i noćenja za 23% u prvih 6 mjeseci godine. Nakon što je u prvom kvartalu, koji inače zanemarivo sudjeluje u broju ukupnog dolazaka i noćenja turista zabilježen pad broja noćenja stranih gostiju za 1,1% zbog različitog rasporeda uskrsnih blagdana (ove godine je Uskrs bio u travnju, a prošle u ožujku), drugi kvartal je oborio sve rekorde sa 17,3 milijuna stranih noćenja (porast od preko 27% u odnosu na lani). Zbrojeno, u prvom polugodištu ove godine bilo je 25,1% više stranih noćenja, a zanimljivo je primijetiti i osjetan rast noćenja domaćih turista od 8,2%.
Ovdje valja naglasiti kako priljev deviza od turizma, rasta robnog izvoza i EU fondova vrši očite pritiske na jačanje kune. Iako potrošnja i investicije snažno rastu (što potiče uvoz i time potrebu za devizama) te se banke i nadalje razdužuju prema inozemstvu (bruto inozemni dug snažno pada zadnje 2-3 godine), nema deprecijacijskih pritisaka na kunu. Upravo suprotno, svjedočimo snažnim aprecijacijskim pritiscima na kunu što omogućava HNB-u da i nadalje provodi ekspanzivnu politiku, otkupljuje devize i kreira primarnu kunsku likvidnost. Prošli tjedan smo vidjeli četvrtu deviznu intervenciju središnje banke ove godine, a u zadnjih 15 mjeseci ukupno 8 intervencija u kojima je otkupljeno 1,47 mlrd. € od banaka. Time je u sustav ubačeno oko 11 mlrd. kn primarnog novca što je rezultiralo rekordnim viškom likvidnosti monetarnog sustava.
Inflacija
Nakon 3 godine dezinflacijskih pritisaka, ove godine bilježimo povratak inflacije. Ona je za sada umjereno niska (indeks potrošačkih cijena u prvom dijelu godine je porastao za 1,1% na godišnjoj razini), HNB i dalje može provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, a inflacija možda najveće „glavobolje“ zadaje štedišama u bankama jer je i otprije niske kamatne stope na štednju učinila realno negativnima (o čemu je detaljnije pisano ovdje).
Slika 2: Indeks potrošačkih cijena, (g/g, %)
Izvor: DZS
Zaposlenost
Prema podacima HZMO-a, zaposlenost nastavlja rasti prosječnom stopom od oko 1,8% na godišnjoj razini, a to predstavlja otprilike 27 tisuća više osiguranika u odnosu na iste mjesece lani. Posljednji podaci za srpanj pokazuju kako broj zaposlenih raste u gotovo svim područjima, a najviše u prerađivačkoj industriji (+6 tisuća), turizmu (+5 tisuća), u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (+3 tisuće), građevinarstvu (+2,5 tisuće), zdravstvu (+2,5 tisuće), prijevozu i skladištenju (+2 tisuće) te trgovini (+2 tisuće).
Slika 3: Broj zaposlenih prema HZMO
Izvor: HZMO
Plaće
Gotovo paralelno s oporavkom BDP-a u Hrvatskoj započeo je i rast plaća, a u ožujku ove godine smo zabilježili da je prosječna neto plaća prvi put prešla 6 tisuća kn. Tako je u prvom polugodištu ove godine prosječno isplaćena neto plaća realno porasla za 3,9% (nominalno +5,0%), dok je istodobno realna bruto plaća porasla za 2,3% (nominalno +3,4%) u odnosu na isto razdoblje lani. Snažniji rast neto od bruto plaća rezultat je smanjenja poreznog opterećenja dohodaka u nedavno provedenoj mini poreznoj reformi.
Slika 4: Realni rast plaća i prosječna neto plaća
Izvor: DZS
Trgovina na malo
I u prvom polugodištu ove godine potrošnja je nastavila rasti te je zaključno s lipnjem zabilježeno ukupno 34 mjeseca neprekinutog rasta trgovine na malo. Ne samo da je potrošnja nastavila rasti nego je taj rast i ubrzan: u prvih 6 mjeseci ove godine promet od trgovine na malo je realno porastao za 5,0%, a nominalno za čak 7,3% u odnosu na prvo polugodište lani.
Ono što je bitno napomenuti je da ovaj oporavak potrošnje, kao najveće sastavnice BDP-a, nije pogonjen rastom zaduživanja građana (potrošnja je, dakako, još uvijek ispod razine zadnje pretkrizne godine). Upravo suprotno, stanovništvo se u ovom periodu nastavilo razduživati, a to znači da troše oni koji imaju te da rast potrošnje dolazi od rasta plaća, rasta zaposlenosti i porasta broja dolazaka turista.
Javne financije i cijena refinanciranja obveza
Nakon eksplozije rasta državnih deficita i javnog duga u periodu 2009.-2014., javne financije su napokon stabilizirane. Iako još uvijek visok za zemlju poput Hrvatske, trend rasta javnog duga je preokrenut i isti je počeo padati (ne samo kao udio u BDP-u, već je zabilježeno i nominalno smanjenje duga). Prošle godine je Hrvatska ostvarila i najznačajnije smanjenje proračunskog deficita od svih zemalja članica EU-a te svela deficit ispod 1% BDP-a.
Uz solidan gospodarski rast od oko 3%, to su bili ključni čimbenici što je hrvatski kreditni rejting po prvi put od 2007. doživio pozitivni pomak te su izgledi iz negativnih promijenjeni u pozitivne od strane sve 3 najveće svjetske rejting agencije (S&P je promijenio izglede u prosincu ’16., Fitch u siječnju ’17. I Moody’s u ožujku ’17.).
Ministarstvo financija je tako u ožujku uspješno izdalo 1,25 mlrd. € vrijednu 10-godišnju euroobveznicu s prinosom od 3,2%, što predstavlja izdanje s najnižim prinosom na primarnom izdanju od kad je RH prisutna na međunarodnim tržištima kapitala. Sredstva su iskorištena za otplatu USD obveznica iznosa $1,5 mlrd. s kuponom od 6,25%, čime se godišnji trošak kamata snižava za čak 300 milijuna kn samo po toj jednoj obveznici.
Percepcija rizika zemlje se nastavila smanjivati u narednim mjesecima pa se ista ta u ožujku izdana obveznica danas trguje uz prinos 2,85%. Također, premija osiguranja od kreditnog rizika (5Y CDS, USD) za Hrvatsku je u prvoj je polovini 2017. ostvarila osjetan pad (za oko 75 baznih bodova), usprkos problemima u Agrokoru, te je krajem lipnja iznosila oko 145 baznih bodova. Danas je CDS već ispod 120 b.b., čime se RH značajno približila usporedivim zemljama EU od kojih je godinama odstupala. O tome kako su hrvatske obveznice ove godine pobijedile poljske, mađarske i rumunjske, detaljnije je na Labu opisano ovdje.
Zaključno, hrvatsko gospodarstvo je u prvoj polovini ove godine nastavilo s oporavkom, a čini se kako je gospodarski rast za sada vrlo robustan upravo zbog široke rasprostranjenosti među industrijama. Najviše ohrabruje što je ovo sasvim druga vrsta gospodarskog rasta od onog u godinama prije krize: platna bilanca je u suficitu, inozemni dug se smanjuje, potrošnja raste bez rasta kreditnog zaduživanja, javni dug ne raste i državni proračun je gotovo uravnotežen (s primarnim suficitom od preko 2,5% BDP-a).
Predstavljene brojke ne znače da je sve u redu, naprotiv. Trenutne vanjske okolnosti su povoljne, a usporavanje rasta u Europi bi nas ponovno podsjetilo na strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva.
Teško se oteti dojmu da se propušta prilika da se u razdoblju cikličkog uzleta pokrenu ozbiljnije reforme. Minimalni pak konsenzus političkih aktera bi trebao biti da se barem državni rashodi drže pod strogom kontrolom. Time bi se istodobno stvorile pretpostavke za nastavak porezne reforme tj. sljedeći krug poreznih rasterećenja, a za koje smo vidjeli kako stimulativno djeluju na dinamiziranje gospodarskih aktivnosti.