HUP skor: dijagnostika jednog zaostajanja

Slika 1. HUP Skor prema područjima     

Svakih šest mjeseci Arhivanalitika za HUP pomoću 73 pokazatelja konstruira HUP skor – zbirni pokazatelj uspjeha reformi. Zašto nije čudno da se Hrvatska prema skoru nalazi na začelju Nove Europe i da nije napredovala u odnosu na 2015. iako se BDP u međuvremenu povećao?

Ad
Ad

Hrvati nisu ni trepnuli kada su ih nekada slabije razvijene zemlje (Mađarska, Slovačka, Poljska, Latvija, Litva, Estonija) prestizale prema realnom BDP-u po stanovniku. Umjesto da je tada zapodjenuta rasprava o razmjerima i uzrocima gospodarskog zaostajanja, odmahnulo se rukom i društvo je potonulo u besprizorne ideološke i političke sukobe. Osim onih standardnih između «ustaša i partizana», u javnoj sferi su prevladali ekonomski ideološki sukobi (ekonomska pitanja svela su se na ideološka). Glavni razvojni motor spomenutih uspješnijih država – ekonomski liberalizam – označen je razlogom hrvatskog zaostajanja iako se isti ovdje nalazi u povojima. Zapravo je dosta teško pronaći političku stranku, uključujući i nove «zvijezde» na političkoj sceni, koja ne koketira s krajnje lijevim ili krajnje desnim (u ekonomskom smislu) idejama koje se ujedinjuju u doktrinama ekonomskog nacionalizma, protekcionizma, etatizma, ili kako već nazvati sve te konfuzne ideje kojima je zajednička odbojnost prema međunarodnoj integraciji i sklonost državnom dirižizmu odozgo. Trumpov neo-protekcionizam takvim je idejama dao vjetar u leđa.

Drugačija gledanja na uzroke hrvatskog zaostajanja koja polaze od toga da je sveprisutan i nereformiran javni sektor glavna kočnica razvoja, najčešće završavaju ideološkim napadima – točnije podvalama o tome da je zalaganje za strukturne promjene zapravo zalaganje za ukidanje socijalne države, javnog zdravstva, javnog obrazovanja i drugih oblika društvene solidarnosti i razvoja. Podvale ove vrste padaju na plodan teren, jer dobar dio publike i političkih aktera gaji antipoduzetničke stavove, a razvoj koji država ne pokreće svojim izravnim akcijama smatra se nezamislivim, utopijom. Šutke se prelazi preko činjenice da je od strane državnih investicija pokretan razvoj u razdoblju 2002. – 2008. doveo do prezaduženosti vladina sektora i gospodarske paralize od koje se Hrvatska nije oporavila kroz šestogodišnju krizu 2009.-2014. Valjda se pretpostavlja da je država tada samo malo pogriješila; da je bilo malo više poštenja i pameti, potekli bi med i mlijeko. Svako nuđenje alternativnih tumačenja označava se interesno i/ili ideološki obojenim, što unaprijed diskvalificira sugovornika i dokida analizu i argumentiranu raspravu.

U takvom ambijentu nije lako biti racionalan. No, što drugo preostaje, nego pokušati  na temelju što je moguće vjerodostojnijih i međunarodno usporedivih pokazatelja krčiti put analizi i argumentiranoj raspravi. Jedan takav pokušaj poduzela je Hrvatska udruga poslodavaca kada je pred nekoliko godina od Arhivanalitike naručila izradu metodologije i izračun HUP skora – sustava pokazatelja strukturnih reformi. Svakih šest mjeseci, pomoću 73 pokazatelja (od čega je 61 međunarodno usporediv), mjere se skorovi za dvanaest ključnih područja reformi. Slika pokazuje da se HUP skor, čiji se teoretski raspon kreće od 0 do 100, kreće na razini od 33, što se već na intuitivnoj razini može označiti kao veoma nisko. Usporedba po područjima otkriva kritična područja: opterećenje gospodarstva, tržište rada, investicijske i poslovne barijere, poticanje investicija, obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav.

Podaci na slici bolje će se razumjeti ako se ima u vidu da se skor konstruira tako da se podatak za Hrvatsku interpolira između minimalne i maksimalne vrijednosti koje su određene ekspertnom procjenom (rjeđe) ili vrijednostima za 10 ostalih država Nove Europe (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Bugarska, Rumunjska). Na primjer, u ovom izdanju HUP skora došlo je do pogoršanja skora investicijskih i poslovnih barijera, između ostaloga zbog rasta troška pokretanja posla s 3,4% na 7,3% dohotka po stanovniku (podatak iz sustava Doing Business – skor kombinira mnoštvo takvih međunarodno usporedivih sustava pokazatelja). To je posljedica primjene novih javnobilježničkih tarifa u slučaju osnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Skor ovog pokazatelja zbog toga se smanjio sa 72 na 40 bodova. 40 je jednako udaljeno od 0 i 100, kao što je 7,3% udaljeno od 0%, što je najmanji trošak koji se bilježi u Sloveniji, i 12,1%, što je najveći trošak koji je zabilježen u Poljskoj. Prema tome, skorovi mjere relativnu udaljenost vrijednosti pokazatelja za Hrvatsku od najboljih i najlošijih vrijednosti za zemlje iz skupine EU10. Uvijek treba imati na umu da je skor pokazatelj relativnog uspjeha koji možemo tumačiti kao mjeru međunarodne konkurentnosti.

Slika 1. HUP Skor prema područjima

Druge značajne promjene koje se vide na slici 1 odnose se na pogoršanje skora javne administracije (zbog pada pokazatelja povjerenja u institucije u sustavu World Governance Indicators Svjetske banke), rasta opterećenja gospodarstva (zbog znatnog rasta omjera prihoda opće države i BDP-a), a rast skora ponude kapitala objašnjava se približavanjem dugoročnih kamatnih stopa na kredite poduzeća kamatama u drugim zemljama.

HUP skor mjeri dugoročne, što znači fundamentalne strukturne promjene. Nije pretjerano osjetljiv na kratkoročni poslovni ciklus, pa aktualni rast gospodarstva samo neznatno poboljšava skor produktivnosti i konkurentnosti, dok se druge slabosti i dalje jasno vide te zadržavaju skor na niskoj razini.

Vrijednosti skora izražene u brojevima kao što su 20 ili 35 i kada znamo da je teoretski raspon između 0 i 100 ne znače mnogo ako se ne prikažu u širem kontekstu. Trideset i pet ne mora biti loš skor ako usporedive zemlje nemaju mnogo veći skor. Stoga se pravi odnosi vide na slici 2 koja pokazuje usporedbu sa državama članicama iz Nove Europe. Svaka zemlja je jedna točka. Vidi se da Hrvatska najviše zaostaje u područjima fiskalne konsolidacije, opterećenja gospodarstva i tržišta rada, premda je i u drugim područjima pozicionirana veoma loše.

Slika 2. Skor međunarodne usporedbe

Skor fiskalne konsolidacije je i dalje loš unatoč smanjenju fiskalnog deficita na svega 0,8% BDP-a zbog toga što Hrvatska plaća najveću premiju rizika na državne obveznice, a trend omjera poreznih prihoda i BDP-a nagnut je prema gore. Tržište rada je kronično najproblematičnije područje, jer prema svim stopama nezaposlenosti (a pored opće mjere se i trajna nezaposlenost i nezaposlenost mladih) i aktivnosti, Hrvatska unatoč gospodarskom oporavku stoji najlošije među zemljama koje se uspoređuju.

Slučaj s tvrdokorno lošim skorom fiskalne konsolidacije razotkriva još jedno važno metodološko obilježje skora. Svako područje se mjeri pomoću nekoliko povezanih pokazatelja, pa poboljšanje jednog ili manjeg broja pokazatelja ne jamči znatno poboljšanje skora područja ako u njemu nije došlo do sveobuhvatnog napretka.

Slika 3 prikazuje konačan rezultat međunarodne usporedbe i nije joj potreban poseban komentar:

Slika 3. Međunarodna usporedba ukupnog skora

Svakoj se metodologiji, pa tako i ovoj, može prigovarati. Međutim, metodološki prigovori su sadržajni prigovori. Usmjeravaju raspravu u racionalne vode, ka odgovorima na pitanja o tome: (1) koji indikatori najbolje mjere ostvarenje ciljeva politike i (2) jesu li ciljevi uopće relevantni. Ideološka pitanja se, u krajnjoj liniji, ne mogu isključiti iz takvih rasprava, no kada ona u nedostatku podataka i mjerenja prevladaju, racionalna rasprava se raspline i pretvori u zatvorenu petlju ponavljanja poznatih, slabo utemeljenih stavova ili u otvoreni sukob. Ako već nemamo sve odgovore, promatranjem ovakvih sustava pokazatelja dolazimo u poziciju postavljati prava pitanja, što je velik napredak u odnosu na uobičajena nabacivanja (ideološkim) blatom.

Detaljan prikaz HUP skora može se pronaći ovdje.