Upravo su objavljeni podaci o cijenama potrošača za travanj. Nakon gotovo tri godine deflacije, inflacija se trajno vratila.
Iz podataka se mogu iščitati tri glavne poruke:
1. Hrvatska inflacija je usko korelirana s onom u EU, ali je kod nas još uvijek niža (slika 1): razina cijena potrošača u travnju bila je 1,4% veća od one u travnju 2016., dok je ista međugodišnja stopa rasta iznosila 1,9% u eurozoni i 2% u čitavoj EU.
Izvor: DZS, Eurostat
2. Nakon intermezza u ožujku, europska inflacija opet se opasno kreće oko 2%. Opasno, jer 2% predstavlja cilj Europske središnje banke. Centralni bankari iznad te razine počinju ozbiljno razmišljati o podizanju kamatnih stopa (razmišljanje u pravilu ne provocira odmah akciju).
3. Promjene cijena po pojedinim vrstama proizvoda i usluga u Hrvatskoj su veoma disperzirane. Najveća inflacija očekivano se bilježi kod usluga prijevoza (zbog rasta cijena goriva), ali postoje skupine dobara s još uvijek prisutnom deflacijom, poput komunikacijskih usluga (-3,2% na godišnjoj razini) i usluga stanovanja, opskrbe vodom i energentima u kućanstvima (-2,7%).
Izvor: DZS
Iz prikazanih podataka može se zaključiti mnogo toga o uzrocima inflacije. Prijevoz je najvećim dijelom “uvezena” inflacija (rast cijena energenata). Turizam, hrana i pića bilježe najveću inflaciju, jer potražnja raste mnogo brže od odgovora domaće ponude. Kod ostalih skupina roba i usluga na gornjoj slici nema osobitih pritisaka potražnje, a troškovni udari povezani s cijenama energenata nisu bili značajni ili još nisu doprli do proizvođača i trgovaca. Naposljetku, deflacija je još uvijek snažno prisutna u sektoru s najjače reguliranim cijenama (stanovanje i energenti za kućanstva) i tamo gdje je konkurencija najjača, a profiti još uvijek atraktivni (telekomi).