Inflacija je usporila u ožujku. Stopa inflacije u odnosu na isti mjesec prethodne godine smanjila se s 1,4% u veljači na 1,1% u ožujku. Iste stope u Eurozoni iznosile su 2%, pa 1,5%.
Izvor: Eurostat
Odmicanje stope inflacije od kritičnog praga na 2% (koliko iznosi službeni cilj Europske središnje banke) smanjit će strah od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike ECB-a u ovoj godini. S druge strane, jedan mjesec usporavanja ne znači ništa. Inflacija se i dalje pažljivo motri kao indikator koji može najaviti smjer razmišljanja i buduće odluke središnje banke Euro područja.
Eurostat je objavio i pozitivan podatak o investicijskoj aktivnosti europskog poslovnog sektora u zadnjem kvartalu prošle godine. Stopa investicija od 23,5% (udjel korporativnih investicija u bruto dodanoj vrijednosti sektora poduzeća) ukazuje na snažnu ulagačku aktivnost koja objašnjava brzinu ekonomskog oporavka u EU.
Hrvatsko gospodarstvo dijeli isti poslovni (i cjenovni) ciklus. Zbog toga se MMF nije dao smesti krizom u Agrokoru te je u proljetnim prognozama revidirao (u plus) očekivanje ovogodišnjeg rasta na 2,9% za Hrvatsku. Reviziji očekivanja ne treba pridavati veliku važnost. MMF je ograničen svojim striktnim kalendarom i metodologijom objava. Oni su zadnja velika institucija koja je projekciju rasta BDP-a za ovu godinu dovela u zonu oko 3%, jer u proteklih šest mjeseci nisu imali objava u kojima bi revidirali svoja očekivanja. Ipak, MMF time signalizira da ne očekuje osjetniji negativan učinak krize u Agrokoru na gospodarska kretanja u ovoj godini. Također, ne treba dramatično čitati prognozu usporavanja rasta na 2,6% u sljedećoj godini.
U Fondu su optimisti u pogledu globalnoga rasta. Očekuju ubrzanje s 3,1% ove na 3,5% sljedeće godine. Očekuje se, dakle, da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti sporije od svjetskog gospodarstva.