Inflacija u prosincu: nije bilo efekta anticipacije uvođenja eura?

Objavljeno

Foto: Elnur / Dreamstime

Ad
Ad

Indeks potrošačkih cijena u prosincu je zabilježio pad za 0,3%. To je jednaka stopa pada opće razine cijena kao i u europodručju u prosincu. Posvuda su pale cijene energenata (sjećate li se promjene cijena goriva na crpkama u prosincu u odnosu na studeni?). Međutim, cijene hrane i usluga nastavile su brzo rasti. To je znak da priča o visokoj inflaciji još nije završena.

Vrijedi zabilježiti i to da je godišnja inflacija (stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine) smanjena s 13,5% u studenom na 13,1% u prosincu. Preostaje vidjeti je li studeni prošle godine uistinu bio mjesec kada je stopa inflacije mjerena na godišnjoj razini prošla vrhunac.

No, zanimljivije pitanje glasi: vidi li se u inflaciji za prosinac utjecaj očekivanja uvođenja eura? Pitanje preciznije glasi: vidi li se u cijenama u Hrvatskoj nešto neobično što se ne vidi u drugim zemljama europodručja, a što bi se moglo pripisati efektu anticipacije eura?

Teorija anticipativne inflacije je sljedeća: netko tko je držao cijenu proizvoda ili usluge na 14 kuna (1,86 €) komotno je mogao dići na 15,07 kuna (2 €) već u prosincu i tako „u miru“, bez zaokruživanja koje je obavljeno ranije, u siječnju imati cijenu od 2 eura.

Ekonomska teorija upućuje da je tako nešto malo vjerojatno (jer, ako je to mogao učiniti s obzirom na stanje ponude i potražnje i opću inflaciju, zašto poduzetnik nije ranije podigao cijene?). U nastavku ćemo prikazati jednostavnu analizu koja služi potrazi za prosinačkom inflacijom u anticipaciji eura.

Linije na Slici 1 predstavljaju omjere indeksa cijena u odnosu na prosjek europodručja gdje su indeksi bili 100 za prosjek 2015. Na primjer, ako su neke cijene u europodručju od 2015. do 2020. rasle 5%, a u Hrvatskoj 6%, linija za Hrvatsku starta od vrijednosti 1,0095 (=1,06/1,05). Linija na slici 1 starta od oko 0,99, što znači da je ukupna inflacija od 2015. do početka 2020. u Hrvatskoj bila za 1 postotni bod sporija od inflacije u europodručju. Prema tome, kada linija raste, cijene rastu brže nego u europodručju, a kada pada, rastu sporije. Vrijednost iznad 1 znači da je razina cijena spram europodručja veća nego 2015., vrijednost ispod 1 znači da je razina spram europodručja niža nego 2015. Ovi pokazatelji ne govore ništa o apsolutnoj razini cijena (je li cijena veća u zemlji A nego u zemlji B). Sve slike su moja obrada podataka s Eurostata, dakle podaci za pojedine zemlje su metodološki ujednačeni.

Na slici vidimo usporedbu relativnih cijena u Hrvatskoj i Sloveniji u odnosu na prosjek europodručja. Slovenija nam služi kao neka vrsta kontrole: ako relativna cijena u Hrvatskoj raste, ali raste i u Sloveniji, onda očito nije riječ o zaokruživanju (Slovenija je uvela euro pred 16 godina), nego o nekom drugom čimbeniku koji jednako djeluje u Hrvatskoj i Sloveniji. O učinku anticipacije eura možemo spekulirati tek ako relativne cijene puno brže rastu u Hrvatskoj nego u europodručju, ali i u Sloveniji.

Dakle, Slika 1 prikazuje ukupne indekse cijena (roba i usluga). U Hrvatskoj se s cijenama u prosincu nije događalo ništa neobično. Hrvatska linija je do početka rata u Ukrajini (čije su posljedice znatno poremetile odnose cijena) bila malo niža od slovenske  i kretala se s njom u tandemu. U ožujku 2022., kada je posvuda nastupio udar cijena energenata, u Hrvatskoj je taj udar bio nešto slabiji nego u europodručju (pa je plava linija koja pokazuje odnos brzina u odnosu na europodručje čak zabilježila blagi pad), a u Sloveniji se dogodilo nešto čudno: linija je jako pala. Tada je u susjednoj državi bila predizborna kampanja. Premijer Janša je nakratko zamrznuo cijene goriva. Manipulacija cijenama energenata nije pomogla bivšem premijeru; došla je nova vlada, i vrlo brzo je krenula korekcija prema gore. Tako su Hrvatska i Slovenija u tandemu dočekale ljeto: inflacija je u srpnju i u Hrvatskoj i u Sloveniji ubrzala do razine koja je za oko 2 postotna boda više nego u europodručju od 2015. (sjetite se da su relativne cijene mjerene na bazi indeksa koji su jednaki 100 2015. godine).

Zatim su cijene i u Sloveniji i Hrvatskoj usporile u odnosu na europodručje do listopada. U zadnja dva mjeseca prošle godine vratio se relativan rast, no u Sloveniji je bio brži nego u Hrvatskoj iako Slovenija nije imala „zaokruživanje“. Dakle, na ukupnom indeksu cijena ne vidi se trag anticipativne inflacije.

Gornju sliku ćemo ponoviti, ali ne više za ukupne indekse cijena, nego za indekse cijena značajnijih skupina roba i usluga. Sljedeća slika je kao prethodna, ali samo za indekse cijena hrane i bezalkoholnih pića koji u hrvatskoj potrošačkoj košarici sudjeluju s oko 26%.

U Hrvatskoj su relativne cijene hrane najviše rasle u toku 2021., dakle u vrijeme kune, i puno ranije nego što je odluka o priključenju europodručju donesena. Uzlet cijena 2021. rezultat je snažnog oporavka ukupne potražnje te godine kada je gospodarstvo raslo po stopi iznad 13%. U proteklih nekoliko mjeseci, a posebno u prosincu 2022., relativne cijene hrane rasle su više u Sloveniji nego u Hrvatskoj, tako da efekt anticipacije eura ne vidimo na ovoj slici.

Kod duhana i alkoholnih pića (Slika 3) vidi se rast relativnih cijena u prosincu od oko 1%. Kako su se istovrsne cijene u Sloveniji kretale u suprotnom pravcu, moguće je da u ovoj skupini roba vidimo učinak anticipacije eura. Trebalo bi istražiti jesu li neki drugi tržišni čimbenici utjecali na rast. Duhan i alkoholna pića u potrošačkoj košarici sudjeluju s 5,1%, tako da bi utjecaj ove promjene relativnih cijena na ukupnu inflaciju mogao biti oko 0,05%.

Odjeća i obuća, koja u košarici potrošnje sudjeluje s 5,8%, pokazuje „veselu“ sliku (4). Oscilacije odražavaju dolazak (skupljih) sezonskih kolekcija i kasnije sezonske popuste. Zanimljivo je da su oscilacije ovih cijena u Sloveniji puno manje nego u Hrvatskoj. Ne znamo koji je razlog (ponašanje potrošača – Slovence ne možeš navući “novom kolekcijom”?) , no jedino što treba primijetiti je da su prošlogodišnje jesenske kolekcije otišle malo više gore u Hrvatskoj nego inače (u odnosu na europodručje), oko 2% u odnosu na prethodne vrhunce. Teško da je u listopadu postojao efekt anticipacije eura, prije je bila riječ o anticipaciji opće inflacije. Čak i kada bi se sve pripisalo očekivanju uvođenja eura, efekt od 2% kroz 5,8% potrošačke košarice na ukupnu inflaciju iznosio bi 0,12%.

U segmentu potrošnje koji je prikazan na Slici 5 ne vidi se ništa neobično. Cijene u Hrvatskoj su potraj prošle godine relativno rasle čak i manje nego u Sloveniji.

U segmentu na Slici 6 relativne cijene u Sloveniji su krajem prošle godine rasle, a u Hrvatskoj pale. Rast relativnih cijena u Hrvatskoj dogodio se u vrijeme koje očito nije imalo veze s eurom – od ljeta 2021., zbog spomenutog snažnog oporavka potražnje.

Što se zdravstvenih usluga tiče, tu je situacija u Sloveniji kritičnija u zadnje vrijeme, iako nemaju konverziju valuta. Razlozi su neki specifični, slovenski, koje ne možemo znati. I skok cijena u vrijeme lockdowna 2020. bio je puno veći u Sloveniji, no skok se brzo ispuhao.

S cijenama prijevoza također nije bilo drame u prosincu:

Slika 9 pokazuje dugoročni trend rasta relativne cijene komunikacija u Hrvatskoj. U Sloveniji relativna cijena ove vrste usluga pada, no upravo je kraj prošle godine, kada bi se očekivalo da se nešto dogodi zbog eura, pokazao da su relativne cijene komunikacija u Sloveniji ponovo rasle, dok u Hrvatskoj to nije bio slučaj. opet ništa.

Kod usluga rekreacije i kulture je slično (nema rasta relativne cijene i nema divergencije dinamike u odnosu na Sloveniju), ali treba primijetiti da je od ožujka do lipnja 2022. (dakle prije objave službene vijesti o uvođenju eura od 2023.) došlo do velikog rasta relativnih cijena rekreacije i kulture u Hrvatskoj, vjerojatno u anticipaciji izvrsne turističke sezone.

Obrazovne usluge ne treba posebno tumačiti …

… a jedan od najzanimljivijih indeksa odnosi se na cijene usluga hotela i restorana: Hrvatska, za razliku od Slovenije, ima izrazitu sezonsku oscilaciju cijena koja je bila jako izražena ove godine i odrađena je prije objave o uvođenju eura jer s njome nije imala veze – rezultat je snažne potražnje. Na kraju prošle godine bio je mir.

Naposljetku, u ostale robe i usluge na Slici 13 ulaze brojne stavke za koje se uvriježilo mišljenje da su jako poskupile: osobne usluge, frizure i slično… Tu bi se uz poprilično nasilje nad interpretacijom podataka možda mogao pronaći neki efekt manji od 1% iako je i u ovoj skupini jasno da jedino potražnja u vrijeme turističke sezone može objasniti ove veće uzlete.

Zaključno, na promjene cijena u svakom trenutku, a pogotovo u srednjem i dugom roku, utječu brojni čimbenici koji djeluju na ponudu i potražnju. Iznimno je teško iz njih izlučiti jednokratne učinke događaja kao što je uvođenje eura. Pregledom cijena u prosincu nismo uočili ništa značajno što bi ukazivalo na efekt anticipacije uvođenja eura: ukupan indeks cijena (promatran u odnosu na europodručje i posebno u usporedbi sa Slovenijom) na kraju prošle godine nije pokazao anomaliju. Ispitivanje na razini cijena pojedinih skupina roba i usluga pokazalo je maksimalni mogući efekt od 0,2% (mjereno utjecajem na ukupnu inflaciju) preko cijena odjeće i obuće te u manjoj mjeri duhana i alkoholnih pića i ostalih roba i usluga. Ali, tih 0,2% je maksimum jer se u tome mogu kriti i neki drugi čimbenici koji su specifični za ta tržišta, a s eurom nemaju veze. Drugim riječima, naknadna detaljnija istraživanja teško će za kraj prošle godine pokazati dodatnu inflaciju u anticipaciji eura koja je bila značajno različita od nule, jer u onih godišnjih 13,1% eventualnih 0,2% je kap u moru…

Sada čekamo podatke za siječanj kada je bilo najveće „veselje“ s cijenama. Kao što sam već pisao (Poskupljenja zbog eura: java i san), očekujem da će se u siječnju pokazati efekt „zaokruživanja“, no mislim da neće biti velik mjereno utjecajem na ukupnu inflaciju. Naravno, bit će eklatantnih pojedinih slučajeva koji utječu na percepciju ogromne inflacije, no narednih će mjeseci biti zanimljivo pratiti hoće li se išta od početnog efekta naknadno ispuhati ako se netko zaigrao na samom početku.