Prednosti držanja šuma u investicijskom portfelju
Temeljna obilježja šume kao investicijske prigode su (1) stabilna očekivana stopa prinosa (preciznije, relativno nizak stupanj rizika u kombinaciji s ustaljenim pozitivnim stopama prinosa), (2) niska korelacija s kretanjima na financijskim tržištima, te (3) efekt umanjenja utjecaja inflacije (inflation hedging). Razlog tome jest relativna nelikvidnost šume kao nekretnine, otpornost na kratkoročna tržišna kretanja i povezanost s tržištima koja nisu snažno integrirana u nacionalnu/svjetsku ekonomiju.
Kako se može ulagati?
Ulaganje u šumarstvo moguće je ostvariti na dva načina. Prvi način je kupnja i gospodarenje konkretnom šumom, dok je drugi kupnja dionica poduzeća koja posjeduju i/ili zakupljuju gospodarske šume, a koje kotiraju na burzi.
U prvom slučaju, na primjer u Republici Hrvatskoj, bilo bi potrebno osnovati poduzeće koje bi se bavilo svim potrebnim aktivnostima u šumarstvu (od pošumljavanja, njege šuma, sječe i prodaje proizvoda) te pronaći dovoljno veliku šumsku površinu koja bi ostvarila očekivanja investitora. Premda RH kao većinski vlasnik šuma (oko 77%) ne prodaje niti daje šume u koncesiju, što je zakonski regulirano, jedina investicijska mogućnost je otkup šuma u privatnom vlasništvu fizičkih i pravih osoba. Privatnih šumskih posjeda čija je jedinična površna veća od 100ha (1 km2) ima ukupno oko 23,700ha te kao takvi predstavljaju ozbiljnu investicijsku priliku. Kupoprodajne cijene šuma kreću su između 0,46 i 2,27 Eura po metru kvadratnom ovisno o lokaciji i tipu šume, a očekivana interna stopa povrata kreće se između 3,6 i 7,17% (studija iz 2019. god.). Bitno je istaći da (s obzirom na kupoprodajnu cijenu, očekivani prirast i vrijednosti šumskih proizvoda šume) najveći prinos na uloženo ostvaruju bukove šume; ne miješajmo ovo sa šumama hrasta lužnjaka koji su u državnom vlasništvu (više o ponudi i investicijskim mogućnostima u RH na link1 i link2).
Drugi način investiranja je otvoreniji općoj investitorskoj javnosti koja preferira visoku razinu mobilnosti kapitala. Radi se o ulaganju putem tržišta kapitala (tj. putem burzi vrijednosnih papira) koje donosi koristi i za poduzeća i za investitore. Poduzeća mogu brzo osigurati veliku količinu potrebnog kapitala, dok investitori imaju koristi od široke lepeze investicijskih mogućnosti, niskih transakcijskih troškova, transparentnosti i likvidnosti tržišta kapitala. U svijetu postoje brojna dionička društva koja imaju vlasništvo šuma, a dionice im kotiraju na burzama vrijednosnih papira (u RH nemamo primjera takvih poduzeća).
Javno vs. komercijalno šumarstvo
Slično kao u Hrvatskoj, i na globalnoj razini šume su većinom u vlasništvu država (između 70 i 80% ovisno o izvoru i načinu utvrđivanju površine). Tim šumama se primarno gospodari po načelima prirodi bliskog gospodarenja, sječe se isključivo prirast i ne tempira ponuda nekog proizvoda na tržištu. Drugim riječima, u usporedbi s depozitom u banci, štediša posjeduje depozit (šumu), “banka” mu periodički isplaćuje kamatu (prirast u šumi), a “štediša” podiže samo “kamatu” (sječa).
Poduzeća zadužena za bavljenje šumarstvom nekih država, koje su raznih tipova ustrojstva, obično su neprofitno orijentirana i drže šumski kapital više zbog društvene dobrobiti i kao nacionalni strateški resurs. Tim šumama, kako u prošlosti tako i danas, ne gospodari se s ciljem ostvarivanja profita, pa one nisu interesantan poligon za investitore. Samo malen dio svjetskih šuma kojima se upravlja prema komercijalnim tj. tržišnim načelima u vlasništvu/koncesiji su poduzeća čije dionice kotiraju na burzama.
Međutim, opća struktura vlasništva nad šumama počinje se mijenjati. To znači da investicijski potencijal šumarstva postaje sve veći. Privatizacijski procesi u zemljama poput Novog Zelanda, Australije i Južne Afrike (gdje vlade prodaju šume) i proces restitucije u bivšim socijalističkim zemljama pridonose ovoj promjeni.
Zemljovid na kojem su prikazane šumske površine (sivo), države u kojim se nalaze šume u koje je moguće uložiti putem burzi (šrafirano), sjedišta šumarskih poduzeća (crna točka) te burze na kojima se trguje njihovim dionicama (točka u kružiću)
Investiranje u šume putem burzi počelo se razvijati osamdesetih godina prošlog stoljeća. U početku se oko 91% svih ulaganja odvijalo u SAD-u, 2% u Južnoj Americi, 5% u Australiji i Novom Zelandu i 2% u drugim područjima svijeta. Analize od prije 10-tak godina pokazale su promjene u ovim trendovima: 66% u SAD-u, 19% u Australiji i Novom Zelandu, 9% u Latinskoj Americi, 3% u Kanadi te 1% u Aziji, Africi i Europi zajedno. Trend se nastavio, te je prema podacima iz 2021. godine 52% investicija na području SAD-a, 23% u Europi (uključujući Rusiju), 11% u Južnoj Americi, 9% u Aziji, 3% u Africi te 1% u Australiji i Novim Zelandu. Važno je napomenuti da ulaganja u šumarska poduzeća na području SAD-u postaju relativno manja dok rastu u drugim dijelovima svijeta. To ukazuje na činjenicu da ovo tržište postaje sve opsežnije, privlači nove investitore i diversificira specifični rizik šumarskog sektora.
Investiranje u šumarstvo putem burzi
Trenutno je globalno aktivno oko pedesetak javnih dioničkih društava koja se bave šumarstvom. Njihovim dionicama se trguje na različitim burzama širom svijeta. Obzirom na opseg djelatnosti kojima se bave možemo ih svrstati u 4 tipa. Sva se bave „bazičnim“ šumarstvom koje uključuje pomlađivanje, njegu, uzgoj, sječu šuma i sl., dok neka u svom lancu dodane vrijednosti imaju još i pilanarstvo (tip A), dodatno se bave i proizvodnjom finalnih proizvoda (npr. namještaja) (tip B), ili se dodatno bave proizvodnjom papira (tip C) ili pak na popisu djelatnosti imaju i pilanarstvo i proizvodnju finalnih proizvoda i proizvodnju papira (tip D).
Popis šumarskih poduzeća s pripadajućom burzom, Beta koeficijentom te tipom – obzorom na opseg djelatnosti
| Poduzeće | Burza | Beta | Tip | Poduzeće | Burza | Beta | Tip |
| Acadian | TOR | 1.00 | D | Nippon Paper Industries | JPX | 0.42 | D |
| Altri | LIS | 1.63 | A | Oji | JPX | 0.62 | C |
| Canfor | TOR | 2.11 | D | Packaging Corp America | NYQ | 0.92 | D |
| Conifex | TOR | 1.97 | A | PotlatchDeltic | NMS | 1.35 | B |
| Duratex | SAO | 1.04 | D | Proteak Uno | NYQ | −0.16 | B |
| Empresas | SGO | 0.43 | C | PT SLJ Global Tbk | JKT | 1.12 | B |
| ENCE | MCE | 1.89 | C | Rayonier | NSQ | 0.97 | – |
| Fujian Jinsen | SHZ | −0.30 | A | Resolute | NYQ | 3.46 | D |
| Fujian Yongan | SHZ | 0.38 | – | Samko Timber | SES | 1.77 | B |
| Greenheart | HKG | 0.21 | A | Sappi | JNB | 0.86 | C |
| Holmen | STO | 0.52 | C | Stora Enso Oyj | HEL | 1.21 | D |
| China Bozza | HKG | 0.27 | B | Sumitomo | JPX | 0.99 | B |
| Interfor | TOR | 2.77 | B | Sungchang | KSC | 1.10 | – |
| International Paper | NYQ | 1.06 | C | Suzano | NYQ | 0.86 | – |
| Jilin Forestry | SHH | 0.98 | B | Svenska Cellulosa | STO | 0.60 | D |
| Kangaroo | ASX | 0.84 | A | UPM-Kymmene Oyj | HEL | 0.86 | D |
| Kangxin | SHH | 0.58 | B | West Fraser Timber | NYQ | 2.34 | D |
| Keweenaw | OTC US | 0.80 | A | West Rock | NYQ | 1.28 | – |
| Klabin | SAO | 0.59 | C | Weyerhaeuser | NYQ | 1.88 | B |
| Louisiana-Pacific | NYQ | 1.89 | D | Woodbois | LSE | 1.25 | B |
| Masisa | SGO | 1.11 | D | Yamadai | JPX | 1.03 | B |
| Mercer | NMS | 1.97 | C | York Timber | JNB | 0.28 | B |
| Midway | ASX | 0.68 | A | Yunnan Jinggu | SHH | −0.15 | B |
| Mondi | LSE | 0.76 | – | Zhongfu Straits | SHZ | 0.89 | B |
Njihovi beta koeficijenti (β) kreću se od 0,21 do 3,46, dok petogodišnji (2017-2021) ukupni prinosi variraju u širokom rasponu od -42 do +31% (na godišnjoj razini). Burze na kojima su kotirane dionice ovih poduzeća su Helsinki, Hong Kong, Jakarta, Lisabon, London, Madrid, New York, Sao Paolo, Singapur, Santiago, Stockholm, Tokio, Toronto te još neke od većih svjetskih burzi (ukupno se dionicama takvih poduzeća trguje na 19 burzi). Zanimljivo je kako europsko tržište kapitala nije prepoznalo šume kao oblik ulaganja u prirodne obnovljive resurse.
Trošak kapitala
Kako što je poznato, trošak kapitala nalazi se pod utjecajem sistematskog rizika, a ponekad dijelom i specifičnih rizika. Sistematski rizik je rizik koji nije moguće diversificirati, tj. investitor na njega ne može utjecati. Međutim, ono na što može utjecati jest specifični rizik. U šumarstvu je poznato sedam grupa specifičnih rizika koje treba uzeti u obzir, a to su: požar, štetni kukci, oluje, štetan utjecaj divljih životinja, led i snijeg, te zajedničko djelovanje dva ili više navedenih rizika.
Rezultati istraživanja u sljedećoj tablici pokazuju kako trošak kapitala s kojim investitori trebaju računati varira od 5,41 do 14,88%, ovisno o diverzificiranosti portfelja i tipu šumarskog poduzeća u koje se ulaže (npr. elementarno šumarstvo i/ili pilanarstvo i/ili proizvodnja namještaja i/ili proizvodnja papira).
Iznos troška kapitala obzirom na diverzificiranost postojećeg portfelja i tip šumarskog poduzeća u koje se ulaže
| Trenutni portfelj investitora | Vrsta rizika | Rizik (%) prilikom ulaganja u poduzeće tipa: | |||
| A | B | C | D | ||
| Diverzificiran | Sistemski | 6.37 | 8.89 | 6.37 | 5.41 |
| Nediverzificiran | Sistemski i Specifični | 14.88 | 16.55 | 14.88 | 14.25 |
(više o trošku kapitala prilikom ulaganja u šumarstvo putem burzi dostupno na link3)
Što investitor može očekivati
Ukupni prinos na investiciju (tj. od ulaganja u dionicu) zbroj je kapitalnog dobitka (relativne promjene cijene dionice) i prinosa od dividende. U prosjeku, godišnji kapitalni dobitak u zadnjih 5 godina iznosi 4,6%, odnosno 6,3% u zadnjih 10 godina. Međutim, važno je istaknuti da ima poduzeća koja su u zadnjih 10 godina ostvarila kapitalne dobitke/gubitke u rasponu od -28,3% do 34,3% (u prosjeku na godišnjoj razini). Očigledno je da investitori mogu ostvariti značajne investicijske gubitke ili dobitke ako se odluče za koncentriranje kapitala u samo jednu dionicu.
Isplate dividendi (koje nisu obvezne te odražavaju politiku poduzeća) česte su kod šumarskih poduzeća. Otprilike 70% poduzeća barem jednom u 5 godina isplati dividendu. Prosječni godišnji prinos na dividende iznosio je 3,3% u zadnjih 5 godina (maks. 9,2%), odnosno 3,9% u zadnjih 10 godina (maks. 19,0%).
Sljedeća tablica prikazuje rezultate investiranja u šumarska poduzeća. Obzirom na djelatnosti poduzeća (tipovi A, B, C, D), jasno je da ona poduzeća koja se uz elementarno šumarstvo bave još samo s pilanarstvom (tip A) ostvaruju značajno slabije rezultate od onih koja se bave i pilanarstvom i proizvodnjom namještaja i proizvodnjom papira (tip D).
Odabrani financijski pokazatelji za razdoblje 2011.-2020.
| Tip šumarskog poduzeća | A | B | C | D | ||||
| Broj poduzeća | 7 | 15 | 8 | 12 | ||||
| Površina šuma u koju se može investirati [ha] | 1,009,770 | 15,049,419 | 3,998,823 | 11,174,656 | ||||
| Financijska analiza | ||||||||
| ROA [%] | 0.4 | −1.2 | 2.9 | 8.1 | ||||
| ROE [%] | 1.5 | −4.9 | 8.1 | 13.9 | ||||
| Kapitalni dobitak [%] | 0.8 | 4.5 | 8.2 | 7.9 | ||||
| Prinos od dividendi [%] | 1.6 | 1.1 | 3.2 | 5.0 | ||||
| Ukupni prinos [%] | 2.4 | 5.7 | 11.5 | 13.2 | ||||
Sljedeća slika prikazuje usporedbu ukupnih prinosa promatranih poduzeća iz sektora šumarstva (sva poduzeća zajedno) s prinosima ulaganja u zlato, indeks S&P500 i indeks američkih državnih obveznica. Razdoblja u kojima su ulaganja u šumarstvo pokazivala bolje rezultate mogu se lako uočiti. Najveći 10-godišnji prinos ostvario je S&P500 (13,8% u prosjeku), a slijede ga šumarska poduzeća (9,1%), američke državne obveznice (4,4%) i zlato (3,0%). Kada je riječ o volatilnosti prinosa u promatranom razdoblju korektno je reći da šumarska poduzeća ne kotiraju najbolje. Američke državne obveznice SAD-a imaju najnižu volatilnost (standardna devijacija od 7,3%), a slijede ih S&P500 (StDev 12,2%), zlato (StDev 15,1%) te šumarska poduzeća (StDev 15,5%).
Usporedba ostvarenih povrata na investicije u investicijsko zlato, S&P500, američke državne obveznice i šumarska poduzeća
(više o analizi ulaganja u šumarska poduzeća putem burzi dostupno na link4)
Razlog više zbog čega ulagati u šume
Značaj šuma i šumarstva postupno raste. Rast svjetske populacije i smanjenje raspoloživih šumskih površina u narednih 10-tak godina mogli bi dovesti do značajnog povećanja cijene šume i šumskih proizvoda te rezultirati manjkom ponude na tržištu. Samo kao primjer navodimo podatak da je globalna godišnja proizvodnja oblovine porasla za 12% u odnosu na 2000. godinu (trenutno iznosi 3,9 milijardi m3) te za 25% u odnosu na 1980. godinu.
Relativno nedavno formirana je globalna inicijativa za etičko investiranje (The Global Ethical Finance Initiative,čiji su članovi npr. Erste grupa, UniCredit grupa, HBOR i mnogi drugi link5), a UN je pokrenuo Načela za odgovorno bankarstvo (Principles for Responsible Banking). Svrha je osigurati usklađenost krupnih investicija sa zahtjevima društva, održivog razvoja i načelima Pariškog klimatskog sporazuma. Nastavno na to, sve više investitora želi, ili je primorano, voditi računa o ESG (Environmental, Social and Governance) principima kada planiraju realizirati neko investiranje.
Za očekivati je kako će investicije vezane na prirodne obnovljive resurse, u našem slučaju šume, dobivati sve veću pozornost kako investitora koji razmišljaju na srednji rok (npr. 5-10 godina) tako i onih koji investiraju na dugi rok (npr. 30 godina i više), kao što su mirovinski fondovi. Na kraju želimo istaknuti da prikazana usporedba između klasičnog investiranja u šumarstvo (kupnja zemljišta i šume) koja zahtjeva dugoročno planiranje povrata investicije može biti zamijenjena kupnjom više dionica šumarskih poduzeća te na taj način ostvariti koristi u vidu veće pokretljivosti kapitala, diverzifikacije rizika te pozitivnih realnih prinosa.
*Doc. dr. sc. Karlo Beljan je viši asistent na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, a doc. dr. sc. Denis Dolinar je docent na Katedri za ekonomiku poduzeća na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.