Prošlotjedna objava podatka o prosječnoj neto plaći isplaćenoj u veljači za rad u siječnju od 1094 eura prošla je relativno nezamijećeno s obzirom na to da se radi o skoku za čak 4,6% u samo jednome mjesecu. Stopa inflacije je već treći mjesec zaredom bila primirena u odnosu na veći dio 2022. godine, pa se zalet plaća početkom ove godine izravno prelio u rast prosječne realne neto plaće odnosno poboljšanje kupovne moći.
Razmjere promjene pokazuje slika na kojoj vidimo kako je inflacija donedavno rušila realne plaće duboko u zonu negativnih promjena. S njezinim smirivanjem očekivalo se da će se realne plaće početi oporavljati. Približavanje nuli i prijelaz u zonu pozitivnih stopa rasta u odnosu na isti mjesec prethodne godine bilo je realno za očekivati u drugoj polovici 2023. Međutim, skok plaća na početku 2023. sve je pomaknuo za nekoliko mjeseci prema naprijed. Prosječna realna plaća zaostajala je za razinom iz istog mjeseca prošle godine za svega 0,5% nakon što su zaostaci ranijih mjeseci iznosili 4-5%. Gotovo cjelokupna razlika nadoknađena je u samo jednome mjesecu.
Plaća je deflacionirana indeksom cijena za mjesec u kojem je isplaćena, a ne za koji je isplaćena.
Izvor: DZS, vlastita obrada
Nameće se objašnjenje da su poslodavci neko vrijeme odolijevali pritiscima koji dolaze s napetog tržišta rada, ali su morali popustiti. Sada već kronični nedostatak radnika i sve snažnija konkurencija potrage za zaposlenicima prijete neuspjehom svakome tko zaostane u borbi za zadržavanje dobrih i privlačenje novih ljudi. Novi uvjeti rada od siječnja (uz isplatu za siječanj u veljači) logičan su odabir za ispunjenje obećanja nakon nekoliko mjeseci odgađanja.
Nemali utjecaj imalo je veliko povećanje minimalne plaće na 700 eura bruto odnosno 560 eura neto, ili za 12,5%. Veliko povećanje prosječne plaće za siječanj zabilježeno je u nekim djelatnostima gdje su prosječne plaće relativno niske, pa je vjerojatno utjecaj minimalnih plaća u njima snažan (nemamo točnu statistiku o broju primatelja minimalnih plaća po djelatnostima); na primjer, u proizvodnji odjeće (prosječna nominalna plaća je rasla za rekordnih 16,4%), kod agencija za zapošljavanje (14,8%), zaštitarskim djelatnostima (14,4%), upravljanju zgradama i održavanju krajolika (12,4%) i u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima (10,7%). Međutim, minimalna plaća ne objašnjava sve jer je značajan rast zabilježen i u nekim djelatnostima s prosječnim i iznadprosječnim plaćama; na primjer, u telekomunikacijama (12,7%). Granici od 10% približili su se uslužne djelatnosti u rudarstvu s 9,3%, ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8,8%), popravak i instaliranje strojeva i opreme (8%), putničke agencije (7,9%), proizvodnja filmova (7,8%), poslovanje nekretninama (7,5%) itd.
Možemo biti prilično sigurni da se sličan rast neće tako skoro ponoviti. Ipak su to bile plaće za siječanj kada se jednokratno korigiraju minimalne plaće, a ostali poslodavci su skloniji s novom godinom izmijeniti prošlogodišnje uvjete, ovoga puta osobito imajući u vidu inflaciju koja je divljala do mjeseca studenog. Dio poslodavaca stvorio je u maržama prostor za opisano povećanje, a dio jednostavno nije imao izbora s obzirom na stanje tržišta rada.
Tržište rada u Hrvatskoj uobičajeno sezonski oživi u ožujku, ponajviše zbog sezonalnosti u turizmu i graditeljstvu. Ove godine se to dogodilo mjesec dana ranije. Već u veljači je zabilježeno smanjenje administrativne stope nezaposlenosti sa 7,2% na 6,9%, a pojavio se i blagi rast broja zaposlenih, što ranijih godina u veljači nije bilo uobičajeno. I u veljači 2022., kada je tržište rada već bilo vrlo napeto, broj zaposlenih je smanjen u odnosu na siječanj. Obrat 2023. stoga jest dobra vijest koja najavljuje izlazak hrvatskog gospodarstva iz kratke faze zastajanja u drugoj polovici prošle godine.
S druge strane, otvara se pitanje hoće li rast domaće potražnje koji vjerojatno predstoji pogodovati nastavku nešto više inflacije. Smirivanje cijena energenata na svjetskom tržištu zasad isključuje inflacijski scenarij kakvom smo svjedočili u prošloj godini, ali u nadolazećim mjesecima treba pažljivo motriti cijene usluga koje precizno odražavaju čimbenike inflacije koji djeluju na strani potražnje.