U doba kad su ljubitelji brojki zabavljeni procjenama ovogodišnje turističke sezone i predstojećeg četrdesetitrećeg vala pandemije pomalo je passe baviti se dalekom prošlošću poput drugog tromjesečja ove godine, no ponekad smo prisiljeni i na osvrtanje unazad, a na to nas najčešće tjeraju statistički procesi koji kasne za vremenom, jer dok se podaci prikupe, obrade i objave prođe vrijeme, pa BDP bude uvijek objavljen malo manje od dva mjeseca po isteku razdoblja na koje se odnosi, i tako u petak dolazi na red objava (preliminarnog) podatka Državnog zavoda za statistiku o BDP-u za drugo tromjesečje što će unatoč kašnjenju biti jako zanimljiva objava, jer u to doba godine turizam ne igra važnu ulogu i jasnije se vidi trend cjelokupne gospodarske strukture bez utjecaja turizma kojim su svi opsjednuti, a kad se tako gleda na gospodarstvo onda se jasnije vide druge stvari kao što je utjecaj robnog izvoza i uvoza, naročito ovog prvog, jer podsjetimo da smo u nekoliko navrata na Labu već upozoravali da se međunarodna robna razmjena, posebno izvoz, oporavlja jako brzo, puno brže od očekivanja, što podaci na donjim slikama potvrđuju jer je robni izvoz iskazan u eurima u prvoj polovici ove godine povećan više od robnog uvoza (izvoz je u odnosu na prvu polovicu 2020. povećan za oko 26%, a uvoz za oko 18%), no još je zanimljivije gledati brojke u odnosu na pretpandemijsku 2019. jer je robni izvoz u prvoj polovici ove godine bio za 18% veći nego u prvoj polovici 2019., a uvoz je u isto vrijeme povećan za svega oko 4%, što prevedeno u apsolutne iznose znači da je hrvatsko gospodarstvo u prvoj polovici ove godine izvezlo 1,3 milijarde eura više roba nego u prvoj polovici 2019. godine, dok je uvoz povećan za znatno manjih pola milijarde eura, a to će naše nevjerne Tome podsjetiti na činjenicu da i uvoz raste te da je i dalje mnogo veći od robnog izvoza (robni deficit je u prvoj polovici 2021. iznosio oko 4,5 milijarde eura naspram 5,3 milijarde u prvoj polovici 2019.), ali sada stvari ipak možemo gledati u optimističnijem svjetlu jer izvoz raste brže od uvoza, što se vidjelo i u drugom kvartalu, jer kad izoliramo samo podatke za to razdoblje, tu tek vidimo spektakl međunarodne razmjene kada je izvoz rastao po nevjerojatnih 47,5% u odnosu na drugi kvartal 2020., dok je uvoz rastao po visokoj stopi, ali nižoj od stope rasta izvoza, tj. po 38%, tako da to sve skupa ukazuje na to da bi podatak o BDP-u za drugo tromjesečje koji, podsjetimo, izlazi u petak, mogao ugodno iznenaditi, i ne treba misliti da je to samo zbog niske osnovice u vrijeme pandemijske rupe u drugom kvartalu 2020., uostalom, ako me na kraju pitate je li baš nužno da izvoz raste brže od uvoza da bismo bili optimistični, odgovorit ću vam da nije, jer ekonomist može biti optimist (na kratak rok) i kada uvoz raste brže od izvoza (što mislim da će se uskoro početi događati), jer uvoz reagira na veću gospodarsku aktivnost u zemlji, stoga su meni u ovoj priči fascinantnije ove visoke stope rasta kao i činjenica da je izvoz već za toliko premašio razinu iz 2019. (Slika 1), nego što bi me fascinirala sama činjenica da izvoz raste brže od uvoza, iako je i taj podatak, valja priznati, dobrodošao začin ovoj optimističnoj priči iz jednog daha.
Slika 1. Izvoz i uvoz roba u eurima u prvoj polovici 2019., 2020. i 2021.
Slika 2. Stope rasta robnog izvoza i uvoza u prvom i drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2020.
Izvor: Priopćenja DZS