U posljednje vrijeme gotovo je nemoguće izbjeći vijesti o velikom manjku radne snage na hrvatskom tržištu rada. U ovom tekstu se taj jaz između ponude i potražnje za radom pokušava kvantificirati i staviti u vremenski kontekst.
Tržište rada u Hrvatskoj trenutno je izuzetno “napeto”. Ta napetost rezultat je balansiranja između potražnje za radom od strane poduzeća i raspoložive ponude rada od strane radnika. Stupanj napetosti se može aproksimirati pomoću stope nezaposlenosti kao pokazatelja veličine ponude rada, te udjelom slobodnih i raspoloživih radnih mjesta u ukupnom broju radnih mjesta u zemlji kao mjere potražnje za radom. Vizualizacija tog odnosa u ekonomici se naziva Beveridgeovom krivuljom, čiju dinamičku inačicu za Hrvatsku donosimo u ovom tekstu.
Napetost na tržištu rada raste ukoliko je, primjerice, potražnja za radnicima visoka, a nezaposlenost, kao mjera ponude rada, niska. Ukoliko dođe do smanjenja potražnje za radnicima, tenzija će se na tržištu rada smanjiti, čak i ako nezaposlenost ostane niska. Aplikativna vrijednost ovog pokazatelja ogleda se u tome što napetost na tržištu rada snažno korelira s budućim kretanjem stope rasta plaća u zemlji. Kada je tenzija na tržištu rada visoka, plaće će značajno rasti zbog povoljnijeg pregovaračkog položaja sindikata i radnika, dok u uvjetima padajuće napetosti, plaće će rasti znatno sporije.
Slika 1. daje dvodimenzionalan prikaz ponude rada od strane radnika mjerenu stopom nezaposlenosti te potražnje za radnicima u Hrvatskoj mjerenu stopom slobodnih radnih mjesta. Vidljivo je da je u posljednjih šest godina vrlo značajan jaz između ponude i potražnje za radom, gdje potražnja za radnicima značajno nadmašuje ponudu koju radnici nude na tržištu, uz iznimku razdoblja zatvaranja gospodarstva tijekom 2020. godine. Stopa nezaposlenosti je na povijesno najnižim razinama, dok je stopa slobodnih radnih mjesta natprosječno visoka. To upućuje na zaključak da je napetost (tenzija) na hrvatskom tržištu rada trenutno vrlo visoka.
Slika 1. Stopa nezaposlenosti i stopa slobodnih radnih mjesta (desna os) u RH
(a) sezonski prilagođene, neizglađene serije
(b) izglađene serije
Izvor: izrada autora na temelju podataka HZZ-a i DZS-a
S obzirom na međuodnos između ponude i potražnje, stanje na tržištu rada možemo podijeliti u četiri faze, krećući se u smjeru kazaljke na satu (Slika 2.):
- Faza napetosti tržišta rada – potražnja za radom je iznadprosječna, a ponuda rada ispodprosječna
- Faza opadajuće napetosti – i potražnja i ponuda rada su ispodprosječni
- Faza labavosti tržišta rada – potražnja za radom je još uvijek ispod prosjeka, a ponuda rada je iznadprosječna
- Faza rastuće napetosti – i potražnja i ponuda rada su iznadprosječni.
Slika 2. Četiri faze (ne)usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada
Ovakav svojevrsni semafor napetosti tržišta rada bazira se na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u definiranju stupnja (ne)usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Podaci se potom izglađuju (npr. Hodrick-Prescottovim filterom), čime se podaci čiste od “šumova” te se uklanjaju kratkoročne kolebljivosti.
Grafikon na Slici 3. prikazuje potražnju za radnicima i ponudu rada kao standardizirane devijacije od prosječnih vrijednosti u cjelokupno analiziranom razdoblju (2004. – 2022.). Drugim riječima, vrijednost 0 označava prosječnu stopu nezaposlenosti (okomita os), odnosno prosječnu stopu slobodnih radnih mjesta (vodoravna os). Pozitivne vrijednosti označavaju natprosječno nisku stopu nezaposlenosti te natprosječno visoku stopu slobodnih radnih mjesta, dok negativne vrijednosti znače obratno.
Slika 3. Semafor napetosti tržišta rada
Napomena: dinamički prikazi dostupni su na poveznici https://plot.ly/~tgloban/109/
Izvor: izrada autora na temelju podataka HZZ-a i DZS-a
Slika 3. otkriva kako se hrvatsko tržište rada od lipnja 2016. do danas nalazi u fazi napetog tržišta rada, uz iznimku razdoblja tijekom 2020. godine kada se nalazilo u fazi opadajuće napetosti. Ova kratkoročna promjena trenda bila je rezultat blagog rasta nezaposlenosti, ali i značajnijeg pada broja slobodnih radnih mjesta uslijed mjera zatvaranja zbog pandemije virusa SARS-Cov-2 (Slika 1.).
Budući da se otvaranjem gospodarstva tržište rada vrlo brzo vratilo na predpandemijske razine, tenzija na tržištu rada u svibnju 2022., posljednjem mjesecu za kojeg su objavljeni podaci, bila je iznimno visoka. Naime, tržište rada se istovremeno nalazi u fazi iznadprosječno visoke stope slobodnih radnih mjesta te vrlo niske stope nezaposlenosti. To znači da je potražnja za radnicima daleko veća od ponude rada od strane radnika. U takvim uvjetima, pritisak na rast plaća je vrlo snažan, što se potvrđuje recentnim kretanjima razine plaća u Hrvatskoj koje kontinuirano rastu, pri čemu su aktualna inflatorna kretanja samo ojačala pritisak već postojeći trend.
Na gornjem grafikonu vidljivo je da je hrvatsko tržište rada u posljednjih 18 godina prošlo kroz sve četiri faze (ne)usklađenosti ponude i potražnje za radom. Tako je, primjerice, Hrvatska gotovo pet godina provela u fazi labavog tržišta rada. Naime, od lipnja 2009. do travnja 2014. stopa slobodnih radnih mjesta bila je ispodprosječno niska, dok je nezaposlenost istovremeno dosezala natprosječno visoke stope. U takvim recesijskim uvjetima, rast plaća bio je izuzetno ograničen, a u nekim sektorima plaće su i padale. Sve to bilo je popraćeno rekordnim odljevom radne snage u inozemstvo.
Iako se na prvi pogled čini da je tržište rada trenutno čvrsto u gornjem-desnom kvadrantu grafikona, eventualna nova recesija o kojoj se sve glasnije razgovara, izgledno bi dovela do okretanja trenda i spuštanja tržišta rada u fazu opadajuće napetosti (donji-desni kvadrant). Time bi pritisak na rast plaća olabavio, što bi izgledno utjecalo i na usporavanje stopa inflacije.
Dr. sc. Tomislav Globan je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na istoj instituciji nositelj je kolegija Makroekonomija EU i Ekonomska politika EU te je voditelj istraživačkog centra MacroHub. Stavovi autora ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen.