Je li kuna naša, a euro njihov? Kako se donose odluke u Europskoj središnjoj banci odnosno eurosustavu? Ide li način donošenja odluka u korist hrvatskog gospodarstva, ili su mogući problemi koji upućuju na to da bi dugoročno bilo pametnije zadržati kunu? Zašto se Sloveniji isplatio euro i zašto je podrška euru u Grčkoj visoka unatoč krizi koja je Grčku teško potresla pred nekoliko godina?
Povodom izlaska Šonjine knjige “Euro u Hrvatskoj: za i protiv” voditelj Željko Kardum i Velimir Šonje pretresli su ove i druge teme u emisiji koja je na HRT 4 išla u srijedu, a reprizu možete gledati u subotu 18.V. u 15.35h.
Priča počinje od temeljnog pitanja: zašto se o euru uopće treba raspravljati kada su političke odluke davno donesene? Zašto Danska ne mora, a Švedska neće uvesti euro, i zašto ga ima Irska za koju je na prvi pogled najmanje jasno da joj se isplati imati euro?
Razgovor kreće od povijesti i hrvatskog dinara, preko kune koja je uvedena 30.V.1994. i nikada nije u punom smislu te riječi poprimila sve tri funkcije valute – mjerila vrijednosti, sredstva plaćanja i sredstva štednje. U razgovoru je pretresano i pitanje precijenjenosti valute. Šonje objašnjava zašto precijenjene valute ne mogu ostati takve četvrt stoljeća (jer, sve se mijenja u dugim razdobljima – tehnologije, ukusi potrošača, trgovački aranžmani, odnosi plaća i cijena).
Ideja da slabija valuta može pomoći izvozu treba se odvagnuti naspram činjenice da vrijednost valute u malim i otvorenim gospodarstvima ima utjecaj na potrošnju i investicije, pa je kalkulacija mnogo kompleksnija nego u velikim i zatvorenim gospodarstvima poput SAD-a i Japana gdje ponašanje gospodarskih subjekata mnogo manje zavisi o tečaju.
Šonje smatra da se do sada premalo objašnjavalo kakav je mehanizam odlučivanja u europodručju; malo ljudi zna da Hrvatska ulazi u europodručje tako što HNB stječe udjel u kapitalu Europske središnje banke (0,8%), pri čemu je težina glasa hrvatskog guvernera na Upravnom vijeću mnogo veća od kapitalnog ključa. Također upozorava da su ekonomski ciklusi Hrvatske i europodručja gdje su naši najvažniji trgovački partneri na euru (Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija) usko koordinirani što znači da su rizici uvođenja eura minimalni.
Za uvid ove i druge teme pogledajte reprizu u subotu u 15.35h na HRT 4, a za pravi uvid pribavite knjigu “Euro u Hrvatskoj: za i protiv” koja izlazi iz tiska sljedeći tjedan.