Kada je pred dva tjedna objavljeno da se realni BDP u drugom tromjesečju smanjio 15,1% u odnosu na isto tromjesečje 2019., odnosno 14,9% u odnosu na prvo tromjesečje 2020., većini je promaknula vijest da se bruto dodana vrijednost (BDV) smanjila za znatno manjih 11,9%.
BDV je makroekonomska veličina koja se rijetko koristi izvan stručnih krugova iako je u praksi riječ o točnijoj mjeri dinamike gospodarske aktivnosti od BDP-a. Razliku između BDP-a i BDV-a čine indirektni porezi (od kojih je najvažniji PDV) umanjeni za subvencije. Upravo je snažna varijacija ovih stavki, prvenstveno povezana s otpisima i odgodama naplate PDV-a koji je pao za više od 30% u odnosu na drugo tromjesečje 2019., uzrokovala neobično veliku razliku u kretanju BDP-a i BDV-a. Znajući to, ministar financija je odmah najavio da bi pad realnog BDP-a 2020. mogao biti manji od očekivanja s početka koronakrize. Jer, pad za oko 12% u kritičnom kvartalu krize manji je od inicijalnih očekivanja.
Podsjetimo se kako su izgledala Vladina očekivanja iz travnja-svibnja, zasnovana na padu ukupnog izvoza za oko 30%:
Izvor: Vlada RH.
Međutim, sada je poznato da bi pad izvoza mogao biti manji od predviđenog.
Dobro je poznato da je turistička sezona polučila rezultate bolje od očekivanja, približno na razini polovine rezultata iz 2019. Manje je poznato da je robni izvoz također zabilježio bolje rezultate od očekivanja. Slika pokazuje promjenu izvoza u eurima u odnosu na isto razdoblje 2019. Pad za 14,2% u drugom tromjesečju (oko 11% realno) zaslužuje biti označen kao znatno manji od očekivanja zbog dva razloga:
- Hrvatski robni izvoz prije svega zavisi o kretanju ekonomske aktivnosti u EU, pri čemu je izvoz do sada uvijek reagirao jače od europskog BDP-a (parametar dohodovne elastičnosti veći od 1), no sada je ta elastičnost oko 1 (BDP europodručja pao je po sličnoj stopi kao hrvatski robni izvoz).
- Pad kod nekih najvažnijih trgovačkih partnera manji je od očekivanja: na primjer, u Njemačkoj se projekcija pada za ovu godinu revidira na (u apsolutnom iznosu) manje od 6%.
Promjena nominalnog robnog izvoza i uvoza u eurima 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019.
Izvor: DZS, vlastiti izračuni
S druge strane, i pad uvoza mogao bi biti manji od očekivanja.
Investicije su inherentno nepredvidive iako se graditeljstvo vrlo dobro drži (štoviše, bilježi rast). Korporativni sektor smanjuje ulaganja. Državna potrošnja je realno projicirana u ranijoj Vladinoj prognozi, a osobna potrošnja zasad ne pokazuje tendenciju značajnijih odstupanja od iste.
Stoga je sada pravi trenutak za postavljanje pitanja na stranici Analogika / Kolektivna inteligencija, gdje možete sudjelovati u anketi:
Koliko će ove godine iznositi pad realnog BDP-a u odnosu na prošlu godinu?