Ispod površine jučer objavljenog podatka o inflaciji (rast 0,7% u odnosu na lipanj 2016., ali pad u odnosu na svibanj) vidi se nekoliko zanimljivih podataka.
Izvor: DZS
Prvo, rast cijena energenata, koje se nalaze na višoj razini nego u istom razdoblju prošle godine, nije se uspio «uloviti» i znatnije preliti na druge cijene. Kako plaće i potrošnja rastu osjetno brže, konkurencija je vjerojatno ta koja ne dopušta prelijevanje na brži rast cijena.
Drugo, u lipnju su snažno djelovali i neki sezonski faktori poput pada cijena povrća i odjeće.
Treće, na inflaciju u lipnju utjecale su dvije posve nepovezane stavke čije promjene cijena nije lako objasniti – farmaceutski pripravci i obuća. (Moguće je da se u cijene lijekova ugrađuju viši troškovi financiranja zbog kašnjenja HZZO-a s plaćanjima, no to je samo hipoteza, nema načina da to potvrdimo.)
Četvrto, meso, mlijeko, sir i jaja čije su cijene oko 4% veće nego u lipnju prošle godine, u ovogodišnjem lipnju se nisu povećale u odnosu na svibanj. Međutim, loša vijest glasi da je pritisak na ove cijene latentan, jer potječe sa svjetskog tržišta. Sljedeća slika prikazuje promjenu FAO-ovog indeksa cijena po skupinama prehrambenih proizvoda od lipnja prošle do lipnja ove godine. Slika govori više od riječi.
Izvor: FAO
Peto (zadnje, ali ne i najmanje važno), dobra vijest glasi da je i inflacija u EU ostala na podnošljivo niskoj razini (1,3%), što znači da Europska središnja banka neće biti pod velikim pritiskom na promjenu monetarne politike.