Ovaj tjedan nije bilo značajnijih statističkih objava ali je zato odluka FED-a o povećanju kamatnih stopa za 0,5 postotnih bodova dobro prodrmala financijska tržišta. Predmnijevajući razvoj situacije na Labu smo prvo u Recesijskim signalima najavili sjednicu Federalnog odbora za operacije na otvorenom tržištu (FOMC), zatim smo objavili Gatarin osvrt odmah nakon sjednice, a sada vrijedi još zabilježiti prve posljedice.
Dolar je ostao vrlo stabilan, malo iznad 1,05 za euro, no 10-godišnji prinos na američke državne obveznice probio je granicu od 3%. I prije sjednice prinosi su na cijelom globalnom tržištu trznuli prema gore što nije novost i zapravo je dio dulje vrijeme prisutnog trenda.
Od 25. travnja do jučer američki 10y UST zabilježio je rast za 30 bps, bund iste ročnosti probio je 1% nakon rasta za oko 20 bps, najviše je “po repu” dobila najranjivija Italija (više od 50 bps), Francuska je prošla slično kao SAD, a rast prinosa nije zaobišao ni Hrvatsku iako su naše cijene obveznica zbog slabe likvidnosti manje pouzdane od cijena na likvidnijim tržištima (sjetite se da novo izdanje uvijek donese malo iznenađenje u vidu većeg prinosa).
Burzovni indeksi prošli su kroz divlje kolebanje. Prvo su se malo ohrabrili nakon sjednice FOMC-a jer su tržišta protumačila Powellove izjave kao da je (ipak) najavio manje agresivno podizanje kamatnih stopa do kraja godine, a zatim je u četvrtak i petak uslijedio potop, te je S&P500 završio petak s gubitkom od 4% u odnosu na srijedu, a pad Nasdaqa bio je još i veći. Europski indeksi su slično prošli, ali žilavi Crobex nije se odao globalnom manično-depresivnom obrascu ponašanja.
No, dionice u ovoj priči i nisu toliko bitne jer su njihove cijene određene ukupnim sentimenom, rastom drugoročnih kamatnih stopa na državne obveznice i očekivanjima sljedećih poteza vodećih središnjih banaka. Upravno vijeće ECB-a ima sljedeću sjednicu o monetarnoj politici tek 9. lipnja, a do tada se ovakav svijet još dvaput stigne izvrnuti naglavačke. Rast dugoročnih prinosa, uz povećane varijacije i “kažnjavanje” fiskalno slabijih država poput Italije, nadograđuje se na strahove zbog usporavanja nakon ruske agresije na Ukrajinu. To će otežati odluke Upravnoga vijeća koje ulazi u sve dublji rascjep koji je s jedne strane određen inflacijskom prijetnjom (poziva na monetarno stezanje), a s druge prijetnjom recesije i financijskim turbulencijama. U pozadini svega je inflacijski proces koji se još uvijek nedovoljno dobro razumije pa od sutra na Labu možete pratiti serijal o aktualnoj inflaciji u tri dijela u kojem ću pokušati sažeto prikazati HUB Analizu 74 čije sam rezultate izložio u petak na 10. Liderovoj konferenciji guvernera i bankara regije u Rovinju.
