U četvrtak je Europska komisija u okviru svojih Jesenskih prognoza 2021. iznijela očekivanje da će se hrvatsko gospodarstvo oporaviti po stopi od 8,1% 2021. te, još važnije, da će se oporavak nastaviti po stopi od 5,6% sljedeće godine.
U petak je agencija za kreditni rejting Fitch podigla hrvatski kreditni rejting s BBB- na BBB prirodavši tome i pozitivne izglede. U priopćenju stoji i ovo:
Izvedba rasta bila je bolja nego što smo očekivali, čemu je doprinijela bolja izvedba turističkog sektora i nastavak otpornosti izvoznog sektora. Turistički dolasci u ovoj godini vjerojatno će dostići 80% razine iz 2019., a sektoru je dodatno pogodovala percepcija Hrvatske kao sigurne destinacije koja je s najvažnijih emitivnih tržišta dostupna prometnicama. Preliminarni podaci ukazuju na turističku potrošnju koja je premašila razine iz 2019., što je pogodovalo rastu zaposlenosti i potrošnje. Robni izvoz je rastao po stopi od 43% 2021, što ukazuje na otpornu konkurentnost hrvatskog izvoza. Sveukupno očekujemo rast od 8,9% 2021. (u usporedbi s ranijim očekivanjem od 5,5%), što znači da će proizvodnja već krajem ove godine premašiti razinu iz 2019., što treba usporediti s osam godina, koliko je Hrvatskoj trebalo za oporavak od prethodne financijske krize. Prognoziramo nastavak povoljnih gospodarskih trendova 2022. i 2023. uz prosječnu stopu rasta od 4%, što je ugrubo u skladu s usporedivim državama koje su zaslužile BBB rejting, i to unatoč nekih trajnih kratkoročnih rizika koji su povezani s izazovima pandemije i potencijalnim negativnim učincima rasta cijena energenata na poduzeća. Investicije će biti najvažniji pogon za rast čemu će važan doprinos dati EU sredstva koja se očekuju u iznosu od 40% BDP-a u narednih šest godina, što Hrvatsku čini najvećim neto korisnikom EU investicijskih sredstava.
Fitch je zaboravio zabilježiti ključnu ulogu osobne potrošnje u dosadašnjem tempu oporavka, stopa od 43% koja se spominje u priopćenju ne odnosi se na robni nego vjerojatno na ukupni izvoz, preoptimistično je očekivati da će turistička potrošnja na razini čitave godine premašiti 2019. (samo u kolovozu da), moguće je i da je Fitch podcijenio utjecaj inflacije na usporavanje rasta u sljedećoj godini, no unatoč tome, prosječni rast od 4% u sljedeće dvije godine čini se prilično izvjestan. Kako je ta brojka u skladu s povećanim BBB rejtingom, možemo zaključiti da je isti zaslužen. Međutim, tome su pridodani i pozitivni izgledi koji su ukrasni privjesak uz BBB, u potpunosti zavisan o uvođenju eura 2023.
Ovime Hrvatska na listi rejtinga zemalja preskače Rumunjsku koja je zbog fiskalnih rizika u BBB- iako raste brže od Hrvatske. S rejtingom BBB Hrvatska sustiže Bugarsku i Mađarsku, a sljedeća nakon toga je Poljska s A-. Spominjanje Poljske može zvučati preambiciozno, s obzirom na gospodarske uspjehe te zemlje u proteklih 15 godina, no rejting A- je i Hrvatskoj ubrzo dostižan ako uvedemo euro 2023., provedemo fiskalnu prilagodbu (uvjerljivo srušimo omjer javnog duga i BDP-a), počnemo efikasno koristiti EU sredstva i provedemo barem neke od onih famoznih reformi koje se stalno spominju.