Svake godine predsjednik Europske komisije ima Govor o stanju unije(State of the Union). Isto tako, američki predsjednici pred Kongresom predstavljaju Stanje nacije(State of the Nation). Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je 12. rujna 2018. pred Europskim parlamentom održao govor iz kojega se mogu istaknuti sljedeći dijelovi.
Gledajući ekonomske statistike, Juncker je istaknuo kako europsko gospodarstvo raste 21 kvartal zaredom. Od 2014. je stvoreno skoro 12 milijuna novih radnih mjesta. Nezaposlenost mladih je na visokih 14,8%, ali to je najniže od 2000. godine. Europski fond za strateška ulaganja je potaknuo 335 milijardi eura privatnih i javnih ulaganja.
Naglašena je važna uloga jedinstvenog tržišta u poticanju razvojnih trendova kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija. Kao ključne za europsko gospodarstvo je naveo inovativno digitalno jedinstveno tržište, dublju ekonomsku i monetarnu uniju, bankovnu uniju, uniju tržišta kapitala, energetsku uniju i pravednije jedinstveno tržište. Euro kao valuta bi trebao jačati svoju međunarodnu ulogu. Već je druga najviše korištena globalna valuta (nakon američkog dolara), a 60-ak zemalja u svijetu veže svoje valute uz euro.
Kako je obrana u okviru NATO dogovora postala sve važnije, pa i fiskalno pitanje, Juncker je potaknuo stvaranje suradnje u području zajedničke europske obrane. Zbog toga se nastoji dovršiti sigurnosna unija, pogotovo za borbu protiv terorizma koji je došao i na internet. Geopolitička situacija potiče stvaranje „europskoga sata“ za europsku suverenost, kako bi Europa postala još važniji igrač u globalnim odnosima. Pritom je objasnio da je europska suverenost rođena iz nacionalnih suvereniteta država članica. Dijeljenje tih suvereniteta osnažuje nacionalne države. Pritom je važno stvoriti dobar patriotizam koji znači otvorenost i toleranciju, a odbaciti pretjerani nacionalizam koji prstom ukazuje na druge.
Osnažit će se europska vanjska politika, uključujući i kroz UN-ovo vijeće za ljudska prava gdje Unija ne može biti tiha kad je u pitanju kršenje ljudskih prava u Kini. Kad su u pitanju ljudska prava i slobode, Juncker je istaknuo važnost slobode medija i podrške novinarima kao agentima demokracije, pogotovo jer se suočavaju s napadima.
Europa će više braniti svoje demokratske procese, odnosno slobodne i poštene izbore, obzirom na manipulacije iz trećih zemalja i od strane privatnih interesa. Juncker je pritom ukazao na problem ruskog uplitanja u izborne procese u nekim europskim zemljama (kao i u SAD-u).
Zbog sprječavanja ilegalnih imigracija osnažit će se europska obalna straža i dovesti dodatnih 10.000 graničnih policajaca kako bi zaštitili vanjske granice Unije. Razvit će se europska agencija za azil, ubrzat će se povratak ilegalnih imigranata u matične zemlje, dok će Europa biti otvorenija za legalne migrante, pogotovo za kvalificiranu radnu snagu.
Posebna je pažnja u ovogodišnjem govoru posvećena Africi. Predlaže se savezništvo za održiva ulaganja i radna mjesta između Europe i Afrike. Cilj je potaknuti stvaranje 10 milijuna radnih mjesta u Africi kroz sljedećih 5 godina. Juncker je istaknuo kako Afrika ne treba pomoć, već istinsko i pošteno partnerstvo kroz privatna ulaganja i slobodnu trgovinu.
Brexit je nezaobilazna tema. Juncker je istaknuo kako poštuje britansku odluku o napuštanju Unije, premda duboko žali zbog nje. To će značiti napuštanje jedinstvenog tržišta, ali UK za EU neće postati bilo koja treća zemlja, već će ostati bliski politički, gospodarski i sigurnosni partner s kojim će se stvoriti zona slobodne trgovine. Juncker je istaknuo kako Britanija s EU dijeli iste vrijednosti i načela.
Komentar
Ima mnogo razloga za optimizam. Europsko gospodarstvo raste na stabilnim osnovama. Zaposlenost je na rekordnoj razini. Nezaposlenost mladih pada, premda je i dalje visoka, što je uvelike posljedica strukturnih neravnoteža na tržištima rada južne Europe i Francuske.
Euro je postao druga globalna valuta unatoč činjenici da relativno velik broj članica (8 bez Ujedinjene Kraljevine) još ne koristi Euro.
Brexit je gubitak za Uniju, ali rastava neće značiti udaljavanje, već priliku za stvaranje slobodne trgovine. UK neće biti dio jedinstvenog tržišta, ali sloboda trgovine će i dalje povezivati kontinent s otokom koji je kolijevka liberalizma i zapadne civilizacije.
Europa ostaje otvorena za imigrante, pogotovo za izbjeglice. Ipak, uvodi se umjerenija i uravnotežena politika koja štiti vanjske granice (što je postala i obveza Hrvatske) kako bi se sprječavale ilegalne imigracije i ubrzali deportacijski postupci, a ujedno potaknule legalne imigracije, pogotovo onih koji su potrebni europskom tržištu i koji se žele integrirati. Uvodi se neka vrsta dualnog modela imigracije kojim Europa balansira između dvije nemogućnosti – neodržive univerzalne otvorenosti i pokušaja postavljanja unutarnjih granica.
Europa je potaknuta ne samo NATO summitom iz Walesa, već i američkim zahtjevima, da više doprinosi sustavu kolektivne obrane. Kao što u ekonomiji nema besplatnog ručka, tako i u području obrane nema povoljnog ručka. Geopolitički sigurnosni izazovi su kompleksni i zahtijevaju veća ulaganja u obranu, odnosno uravnoteženiji odnos spram SAD-a koji mnogo više ulaže u obranu i doprinos NATO savezu.
Na posljetku, Europa je odlučna u zaštiti svoje demokracije od već realiziranih vanjskih uplitanja. Rusko obavještajno uplitanje je dokazano i na američkom i na europskim primjerima. Dezinformacijske aktivnosti su dovele do poplave lažnih vijesti i propagande usmjerene protiv temeljnih vrijednosti zapadnih liberalnih demokracija. Takvi hibridni komunikacijski oblici su postali složeniji od (uglavnom anti-američkih) teorija zavjera koje svoje uporište imaju u vrlo popularnom kulturnom marksizmu. Sada Rusija odlično koristi priliku da takvu i slične ideologije koristi za plasman novih vrsta informacija.
U govoru su prepoznati europski prioriteti. Gospodarstvo će se razvijati kroz još više tržišne integracije, a digitalizacija postaje ključna riječ. Sigurnost neće postati alternativa slobodi, već kao i u američkom slučaju, realni okvir koji štiti poredak slobode koji su Europljani stvarali dijeleći svoje vrijednosti u okviru transatlantskog svijeta. Zato će NATO imati još veću ulogu u jamčenju ekonomske sigurnosti, tim više što su kibernetički napadi već postali stvarnost s kojom se suočavaju mnoge europske države i kompanije. Europska obrana će povećati europsku autonomiju, ali neće biti alternativa NATO savezu, obzirom da je sigurnosna infrastruktura poslijeratne Europe ipak zajednička i stvorena na temelju američkog oslobođenja kontinenta, što je nakon 45 godina dovelo i do oslobođenja njegovog istočnog dijela od komunizma.