Od početka krize u Agrokoru u javnosti se pokušava nametnuti teza o nacionalnoj katastrofi. Pokušavamo realno dimenzionirati slučaj i upozoriti da je hrvatsko gospodarstvo mnogo, mnogo veće od jedne kompanije, makar ona bila i najveća.
Kada su se pred mjesec dana pojavili malo lošiji podaci o trgovini na malo i industrijskoj proizvodnji, gotovo svi su požurili protumačiti te podatke u ozračju krize u Agrokoru. Na to smo u tjednom pregledu od 4.6. reagirali tvrdnjom da nema osnove za takav zaključak zbog specifičnih problema sa sezonskim prilagođavanjem podataka i neuobičajenih kretanja zaliha industrijskih proizvoda. Tada je najavljeno da će tek podaci za svibanj i lipanj pokazati realno stanje stvari.
Prema danas objavljenim podacima, promet u trgovini na malo (sezonski i kalendarski prilagođen) u svibnju je bio malo veći nego u travnju i za 3,5% veći nego u svibnju prošle godine. Znači da se trgovina vraća svojoj uobičajenoj dinamici oko 4% godišnje. U ljetnim mjesecima zbog izgledno uspješne turističke sezone gotovo će sigurno prijeći taj prag.
I industrijska proizvodnja (također sezonski i kalendarski prilagođena) zabilježila je znatan rast u svibnju u odnosu na travanj, tako da je dostigla razinu koja je za 3,3% veća u odnosu na svibanj 2016. Rast je ravnomjerno raspoređen na različite grane. Da nije bilo neuobičajenih minusa u tisku i snimanju zapisa te farmaceutskoj industriji (uočite da niti jedna nema veze s Agrokorom), plus bi bio još i veći.
Najzanimljivije je da je prehrambena industrija – u kojoj Agrokor ima značajan utjecaj – zabilježila rast od 7,7%. Vrijedi zabilježiti i da su zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima u industriji u svibnju bile i dalje niže nego godinu dana ranije, što je signal da bi se rast mogao nastaviti i u lipnju.
Ovo naravno ne znači da Agrokor neće imati negativan utjecaj, samo pokušavamo realno prikazati stvari.
Izvor: DZS