Indeks Zagrebačke burze CROBEX jučer je zabilježio pad za 4,9%, što je najveći pad u jednom danu u proteklih osam godina, a vjerojatno i dulje samo što nismo analizirali ranije razbolje. Jučer je ostvaren i najveći dnevni promet dionicama u proteklih osam godina: 42,2 milijuna kuna. O snazi korekcije svjedoči podatak da su sljedeće dnevne korekcije na rang listi imale mnogo manji intenzitet, „tek“ oko 3%, uz manji promet.
Izvor. ZSE, vlastita obrada
Panika, psihoza koja poziva na kupnju jeftinijih dionica, ili objektivan znak nadolazećih poteškoća?
Očekivano, rasprodaja je pogodila neke turističke dionice (RIVP -7,26%, ARNT -6,70%). Međutim u panici poput jučerašnje nema prevelike selektivnosti. Još jače su se korigirale dionice kod kojih se ne očekuje neposredna ugroženost virusom (npr. ERNT -8,59%). Neselektivna prodaja svjedoči o primjeni starog načela spekulacije: „kad je panika, pobrini se da paničariš prvi“.
Nije samo Hrvatska zahvaćena valom pesimizma. Cijena nafte pala je gotovo 4%, indeks S&P500 srozao se za 3,3%, a njemački DAX za 4%. Razmjeri panike ukazuju da su tržišni sudionici odlučili uključiti procjenu ekonomskih učinaka epidemije u cijene.
Proteklih tjedana to nisu činili. Dok su cijene zlata i državnih obveznica jasno ukazivale na veliku potražnju za sigurnim oblicima imovine, dionice kao najrizičniji oblik su – i dalje rasle.
Sada je tome kraj. Počelo je traženje ravnotežnog odnosa vrijednosti rizične i nerizične odnosno manje rizične imovine. U ovom trenutku nije moguće znati gdje se nalazi ta ravnoteža, jer nije moguće procijeniti kakvi će biti učinci zaraze, one prave.
Na temelju iskustva iz epicentra Wuhana poznato je da izolacija velikih područja dovodi do dramatičnih gospodarskih posljedica. U jednom trenutku oko trećina tvornica nije radila, a prodaja automobila u 11-milijunskom Wuhanu u veljači smanjena je 92%. Uz otkazivanje letova i javnih okupljanja, zatvaranja kino dvorana i druge oblike prevencije širenja zaraze, jasno je kako će gospodarske posljedice za najbrže rastuće veliko gospodarstvo svijeta biti dramatične. Tradicionalno oprezni i tendenciozno optimistični MMF u subotu (čekali su s objavom da se tržišta zatvore!) smanjio je globalnu prognozu rasta za 0,1 postotni bod, a kinesku s 6% na 5,6%. Kako se prognoze MMF-a uvijek čitaju pod geslom „misle da će biti puno gore nego što kažu“, bio je to jedan od važnijih signala (uz Italiju, svakako) za početak rasprodaje. Osim toga, izvršna direktorica Georgijeva jasno je rekla kako se razmatraju i mračniji (eng. dire) scenariji duljeg trajanja zaraze s trajnijim posljedicama.
Konfuzija u Italiji s vojskom na ulicama i paralizom Lombardije i Veneta dodala je ulje na vatru. Upravo scenarij izolacije dovodi do dramatičnih ekonomskih gubitaka. K tome, Italija je u dugoj, latentnoj blagoj recesiji (zadnja procjena BDP-a za četvrto tromjesečje 2019. iznosila je -0,3%). Prilično je jasno da će ih prvi kvartal gurnuti još dublje u recesiju (a Italija je naš najvažniji trgovački partner). Blizu je i Njemačka, koja se također već neko vrijeme ljulja na rubu recesije.
Doduše, postoje silnice koje djeluju sa suprotnim predznakom. Pad cijene nafte imat će pozitivan gospodarski učinak. Ako se epidemija spriječi, odnosno, ako spontano jenja do sredine proljeća koje kalendarski još nije ni započelo, možda će se dio turističke potražnje s egzotičnih azijskih odredišta preusmjeriti na zemlje poput Italije i Hrvatske.
S druge strane, takozvani šokovi na strani ponude na nepredvidiv se način šire svjetskim gospodarstvom. Hyundai je obustavio proizvodnju u nekoliko tvornica, Nissan u jednoj, Apple je izvijestio dioničare da imaju problema s nabavkama komponenti iz Kine. Britanski industrijalci u jednoj od redovnih anketa izvijestili su da godinama nisu imali kašnjenja s isporukama ulaznih komponenti kao zadnjih dana.
Očito je da će konačni saldo ovisiti o karakteristikama virusa (hoće li kao i obična gripa oslabiti s toplijim vremenom), reakcijama vlasti (hoćemo li gledati vojsku na ulicama kako bi se spriječilo širenje), ali i psihološkim faktorima (koji su povezani s prvima). Utješno je što se ljudi na štošta naviknu i brzo zaboravljaju. Činjenica je da je COVID-19 zapravo jedan realtivno normalan respiratorni virus, prilično nalik gripi, a da u onoj relativno gadnoj stopi smrtnosti od oko 2% pretežu stariji i bolesni ljudi (navodno još niti jedno dijete mlađe od 10 godina nije umrlo u toku ove zaraze). To ne umanjuje problem niti može služiti kao poziv na opuštanje, ali kod većine ljudi može umanjiti strah.
Stoga nas u sljedeća dva mjeseca čeka utrka s vremenom i virusom, s vrlo neizvjesnim ishodom.