Napravio sam jednu malu selekciju dvije odabrane grupacije poduzetnika – javno bilježničkih ureda i odvjetničkih kancelarija, i izradio dva dokumenta s odabranim elementima bilance i računa dobiti i gubitka, da bi dobili sliku kako posluju te dvije grupacije poduzetnika. Bilježnici i odvjetnici su me posebno zanimali, jer spadaju u poduzetnike čiji su posao i cijene zagarantirani regulatornim monopolom. Bilježnici nikako nisu izloženi tržištu, odvjetnici tek donekle, a pravila igre im određuju njihove para-državne komore.
Sažetak podataka, grupiran po županijama možete downloadati na izvornom blogu mrak.org.
Prije nego što na dnu teksta pogledate moj osvrt na sve ove podatke i što oni znače, pročitajte prvo objašnjenje što koja kolumna u tablici znači.
Excel možete otvoriti i u njemu se nalaze podaci po županijama, te ukupni zbroj za sve županije (dakle za nacionalnu razinu). Svaka kolona je agregirani zbroj financijskih izvještaja svih poduzetnika u županiji koji su obuhvaćeni ovim izvještajem. Crvenkastom bojom su označeni dijelovi financijskih izvještaja koji spadaju u bilančne pozicije, dok su plavom bojom označeni elementi računa dobiti i gubitka.
- Broj zaposlenih – ova kolumna održava ukupni broj zaposlenih u svim odabranim poduzetnicima na godišnjoj razini (prosjek broja zaposlenih kroz 12 mjeseci). Bilježnici su prošle godine zapošljavali 1282 osobe, odvjetnički uredi 2363.
- Neto plaća – neto plaća je iznos ukupno isplaćenih neto plaća u poduzetnicima, podijeljena s brojem zaposlenih iz prethodne kolumne i podijeljena s dvanaest mjeseci. Ova brojka uključuje samo neto plaće, ne uključuje druge isplate koje se plaćaju zajedno s plaćom poput nadoknade troškova prijevoza, kao ni nagrade, pomoći ili božićnice. Razina prosječnih plaća je slična, oko 6500 kuna neto kod odvjetnika i oko 6600 kod bilježnika.
U tablicama ćete pronaći još i podatke o vrijednosti zemljišta, objekata, financijskoj imovini, kratkoročnim potraživanjima, zadržanoj dobiti, dugoročnim i kratkoročnim obvezama, aktivi i pasivi, prihodima, dobiti, investicijama i rezerviranjima. Uvodno je zanimljivo primijetiti da su odvjetnički uredi ostvarili 308 milijuna kuna dobiti prije poreza, a javno bilježnički oko 141 milijun, što daje sličnu dobit po zaposlenom – oko 110 tisuća kod javnih bilježnika i oko 130 tisuća kod odvjetnika. Sve su to ukupne odnosno prosječne vrijednosti, što znači da ove i opservacije koje slijede ne odražavaju financijsko stanje pojedinačnih poduzetnika.
Javni bilježnici
Analizom je obuhvaćeno 252 bilježnička ureda (u javno dostupnom registru ih ima 300, nejasno je da li je lista ažurna ili dio bilježnika izvještava kao obrt, dakle da su obveznici poreza na dohodak, a ne na dobit). U javno bilježničkim uredima zaposleno je ukupno 1.282 osobe, što znači da prosječni ured zapošljava petero ljudi. Ukupna iskazana vrijednost nekretnina (zemljišta i objekata) je oko 55 milijuna kuna, što je nešto malo više od 10% aktive. Financijska imovina je prilično malena i uglavnom je koncentrirana kod zagrebačkih bilježnika.
Kratkoročna potraživanja u bilanci su iskazana na 135 milijuna kuna, što odgovara otprilike 1/4 ukupnog godišnjeg prihoda (dakle prosječno vrijeme naplate je cca 90 dana, što je donekle čudno obzirom da sve bilježničke usluge morate platiti unaprijed), no ako pogledate rezervacije, one gotovo i ne postoje što znači da su bilježnici prilično sigurni da će svoja potraživanja naplatiti.
Zadržana dobit bilježnika iz prethodnih godina je 177 milijuna kuna, a iskazana dobit (prije oporezivanja) je 141 milijun. Iz ovoga se može zaključiti kako će bilježnici izvući oko 30% svog ukupnog prihoda kao dobit, odnosno nešto više od 100.000kn po zaposlenom (super rezultat ako malo bolje razmislite). Koliko je ova stopa dobiti (omjer bruto dobiti i ukupnog prihoda, op. ur.) od 29,38% velika, mogu samo ilustrirati informacijom da je agregirana, prosječna stopa dobiti na razini svih poduzetnika u RH na razini od 3,20%.
Dugoročne obveze bilježnika su minimalne i iznose svega 31 milijun kuna (dakle mogu se pokriti s manje od 30 dana njihovog redovnog poslovanja), dok su im kratkoročne obveze oko 151 milijun kuna (Kome su kratkoročno dužni? Toneri, papiri i pečati ne koštaju baš puno u ukupnoj strukturi njihovog troška). Ukupna imovina im iznosi nešto više od pola milijarde kuna što je skoro 1:1 u odnosu na godišnje prihode.
Zanimljivo je primijetiti su financijski prihodi veći od financijskih rashoda, što znači da bilježnici više financiraju druge nego drugi njih (u općoj populaciji poduzetnika situacija je obrnuta), a bruto iznosi investicija u protekloj godini su im svega 13 milijuna kuna, što je razočaravajuće malo (cca. 2.7% ukupnih prihoda, dok je kod opće populacije poduzetnika taj postotak impresivnih 12.1%). Slijedi da bilježnici investiraju malo ili ništa u svoje poslovanje (primjerice u digitalizaciju).
Moj opći zaključak je kako javni bilježnici zarađuju neusporedivo više od prosjeka poduzetnika u RH, kako je iskazana stopa dobiti neuobičajeno visoka, dok se kroz rezervacije vidi da rizika poslovanja gotovo da i nema. Istovremeno, iako ostvaruju velike stope dobiti, ništa od toga se ne investira u poslovanje, pa čak se ne može reći niti da su im zaposleni osobito dobro plaćeni. Kada bi bilježnici bili izloženi tržištu, njihove cijene bi značajno pale (očito postoji cca 1/3 prostora u njihovim trenutnim cijenama i naknadama), a vjerojatno bi u njihovom ekstravagantnom poslovanju našli i puno prostora za uštede.
Odvjetnički uredi
Analizom je obuhvaćeno 600 odvjetničkih ureda (ne mogu znati koliko ih ima ukupno – prije nekog vremena sam po jednom zadatku evidentirao sve odvjetnike i bilo ih je , no pretpostavljam da je većina odvjetnika u biti obveznik poreza na dohodak, tako da je ovo vjerojatno presjek bolje stojećih odvjetničkih ureda te odvjetnici u globalu vjerojatno stoje lošije). U odvjetničkim uredima zaposleno je ukupno 2.363 osobe, što znači da prosječni ured zapošljava četvero ljudi koji su, zanimljivo, plaćeni nešto niže nego bilježnici.
Imovina odvjetnika stoji nešto bolje nego kod bilježnika: posjeduju 115 milijuna kuna nekretnina. Financijska imovina je kao i kod bilježnika koncentrirana u Zagrebačkim uredima, dok su im kratkoročna potraživanja na razini od 359 milijuna kuna i u relativnom postotku su veća nego kod bilježnika. Rezervacije su također skoro nepostojeće, dakle rizika ima malo ili ništa. Zadržana dobit prethodnih razdoblja je 281 milijun kuna i vrlo je slična odnosima kod javnih bilježnika, dugoročne i kratkoročne obveze također. Ipak, ako gledamo ukupnu imovinu, ona je za otprilike 1/2 veća kod odvjetnika nego što je kod javnih bilježnika s time da je kapital odvjetnika značajno veći.
Dobit odvjetnika je također na 28.02% ukupnog prihoda, što je bitno više od nacionalnog prosjeka svih poduzetnika (s time da je normalno da različite grupacije poduzetnika imaju i različite postotke povrata te u uslužnim kategorijama dvoznamenkasta stopa dobiti ne bi trebala biti iznenađenje). Kao i kod bilježnika, odvjetnici puno više financiraju druge nego što se financira njih, a ukupni iznos investicija je oko 1,5 puta veći nego kod bilježnika što znači da je u ovom businessu ipak nešto investirano (iako i dalje manje od nacionalnog prosjeka).
Odvjetnici su nešto više izloženi tržištu, daleko ih je više i njihov broj nije ograničen, no njihove tarife su također propisane i u mnogim pravnim poslovima su nužni prema zakonu. I ovdje postoji prostor za smanjenje cijena usluga i liberalizaciju.
Tako otprilike izgleda stanje u ova dva segmenta našeg poduzetništva koji pripadaju u stupove “pravne države”, pa ako se i kada jednom potegne pitanje njihovih cijena i regulacije kojoj su podvrgnuti, da znate što to točno znači.