Možda ste već doznali za NBA Top Shot; ako aktivno pratite košarkaška zbivanja s druge strane Atlantika, sva je prilika da ste barem nešto načuli o tome, baš kao i oni koje zanima ezoterija i rubne pojave iz segmenta financija koje se još uvijek nisu probile (a možda nikad i neće) u mainstream. Za sve (nas) neupućene, iza etikete se krije naizgled zanimljiva ideja pakiranja (montaže) najuzbudljivijih akcija i detalja snimljenih na utakmicama najpopularnijeg klupskog košarkaškog natjecanja.
Nama blizak primjer Top Shota bila bi spektakularna trica kojom je Bojan Bogdanović u napetoj završnici (doslovno u zadnjoj sekundi) Utahu prošle godine donio pobjedu nad Houstonom. Potez hrvatskog reprezentativca možete beskonačno pregledavati na različitim platformama: YouTube nudi nekoliko verzija, možete ga naći na Facebooku, Twitteru, a na svojim stranicama ga nudi i NBA, ali uz jednu bitnu razliku – kad otvorite posljednji link, pored prikaza toliko hvaljene akcije navedene su i neke – cifre. Izražene u dolarima, brojke označavaju najpovoljniju ponudu za prodaju (lowest ask) i najveću dosad zabilježenu cijenu (top sale), i vjerojatno vam na prvu ništa neće biti jasno. Jer, Top Shot je puno više od zanimljive inicijative – to je projekt koji se, zahvaljujući ogromnoj bazi fanova, pretvorio u stroj za generiranje prihoda.
Kolekcija (virtualnih) sličica: u igri je blockchain
Što to točno NBA nudi na prodaju? Osim neposrednih aktera, prava na akciju vjerojatno polaže još i TV mreža koja je za tu privilegiju istresla gomilu dolara, te, naravno, NBA, pod čijom se ingerencijom odigravaju utakmice. Pa kako onda kupiti akciju koja je Utah odvela do pobjede, kad je ispred vas cijeli niz aktera koji na nju polažu veća prava? Koliko god prethodna konstatacija zvučalo očito, ona nas vodi korak bliže odgovoru, jer na prodaju zapravo nije ponuđeno ništa (prstima) opipljivo. Kupci neće dobiti niti generički (a kamoli onaj znojem natopljen iz veljače 2020. godine) dres Bojana Bogdanovića, loptu, ni mrežicu s koša; predmet njihove kupnje (ili investicije, ali više o tome malo kasnije) je vrlo ezoteričan proizvod, kamerom ovjekovječena uspomena obogaćena tonom i slikom, prikladno klasificirana i utisnuta u – blockchain.
Blockchain, ili u pomalo nezgrapnom hrvatskom prijevodu (kriptografski) lanac blokova (podataka), svojevrsni je računovodstveni sustav koji stoji iza kripto valuta, a zapravo je nepromjenjiva baza podataka u kojoj se evidentiraju transakcije; u ovom slučaju, one vezane uz kupnju i prodaju na Top Shot platformi iza koje stoji suradnja NBA (uz blagoslov NBPA, profesionalnog udruženja košarkaša) i Dapper Labsa, kompanije zadužene za komercijalni aspekt cijele priče.
Priča se razvija tragom već dobro razrađenog scenarija koji cilja na zagrižene sportske fanove (i/ili špekulante), s tom razlikom što se predmet interesa ili opsesije kolekcionara seli u sferu virtualnog. Takav zaokret, uostalom, daje naslutiti i slogan kojeg ističe Dapper Labs („Fun and games on blockchain“), kompanija čija je vrijednost krajem ožujka ove godine, prikupljanjem 305 milijuna dolara svježeg kapitala (među investitorima su i zvijezde poput Michaela Jordana i Kevina Duranta) procijenjena na 2,6 milijardi dolara. Samo nekoliko tjedana kasnije, već se spremala nova runda (prikupljanja kapitala) kojoj se namjeravaju priključiti ugledna imena rizičnog kapitala, no sada se već spominje valuacija od 7,5 milijardi dolara.
Usporedbe radi, potonja brojka predstavlja otprilike trećinu tržišne kapitalizacije (svih!) izdanja na Zagrebačkoj burzi (podaci s kraja prošle godine). Ova poražavajuća konstatacija tek neznatno blijedi pred činjenicom da učmalo domaće tržište kapitala godinama pati od kroničnog nedostatka inozemnog kapitala (i značajnije participacije malih ulagača). Nasuprot tome, u obilju likvidnosti američki kapital grčevito traga i za najrizičnijim proizvodima i destinacijama, te time sustavno podiže valuacije svega što mu se nađe na putu, uključujući i start-up kompanije poput Dapper Labsa, koje su izrasle ni iz čega i praktički se preko noći prometnule u vrlo perspektivne investicije.
Babo na tržištu
Sve navedeno itekako ima veze s financijama i ne pojavljuje se na Ekonomskom labu slučajno. Jer, baš poput inicijalne javne ponude dionica i izlaska na burzu, primarno tržište definira NBA; uvrštenje paketa na Top Shot platformu uvelike je nalik uvrštenju dionica u neku burzovnu kotaciju.
Kao i u slučaju inicijalne ponude vrućih dionica, potražnja obično višestruko nadmašuje ponudu, pa nova izdanja vrlo brzo planu, ali je alokacija paketa bitno demokratičnija: investicijske banke pri raspodjeli dionica u pravilu favoriziraju svoje najbitnije klijente, dok NBA pakete distribuira slučajnim odabirom. Time se ujedno otvara i sekundarno tržište, omogućujući interakciju između zainteresiranih kupaca i prodavatelja. Aktualni Top Shot rekorder je LeBron James, čije je na blockchain zapisano zakucavanje u veljači prodano za 208 tisuća dolara.
Konkretne brojke najlakše mogu ilustrirati kako stvar izgleda u praksi, i to opet na primjeru trenutno najboljeg hrvatskog košarkaša NBA lige, odnosno statistike trgovanja njegovim momentom legendary serije, emitirane u ograničenoj seriji od 49 komada (u nedostatku boljeg izraza, makar fizički, u stvarnom svijetu, ne postoji nijedan!). Pritom se najčešće trgovalo legendary momentom sa serijskim brojem #30 – čak šest transakcija (označenih na grafikonu svjetlijom bojom), i to u nepuna dva mjeseca. Prvi moment je prodan u rujnu prošle godine, za svega 299 dolara, a nakon toga je evidentirano još ukupno trideset transakcija. Ona posljednja realizirana je krajem veljače za vrtoglavih 12.999 dolara; potvrdu iste možete naći – ovdje.
Dobrodošli u NFT svijet nepromjenjivih žetona
Potvrda je, naravno, utisnuta u blockchain, koji je u ovoj priči jedna od ključnih komponenti, jer nudi dokaz o izvršenoj transakciji, a ujedno i potvrdu vlasništva koju je nemoguće modificirati (falsificirati). Na Top Shot platformi transakcije se izvršavaju i u dolarima, no akvizicije se spremaju u online novčanik i spadaju u kategoriju kripto-imovine, srodne kategoriji kripto-valuta poput bitcoina (ili trivijalnijeg rođaka dogecoina). Precizniji izraz je non-fungible tokens, ili u nezgrapnom hrvatskom prijevodu, nepromjenjivi žetoni, čije je tržište bujalo već tijekom pandemije, da bi tijekom ove godine doslovce – eksplodiralo.
Gomila dosad navedenih detalja bila je neophodna da bi se objasnio fenomen nepromjenjivih žetona koji drsko udara na konvencionalno poimanje vrijednosti.
Na gornjem grafikonu je evidentirano nešto više od 600 tisuća transakcija u ovoj godini, uz ukupan promet od nevjerojatnih 900 milijuna dolara. A to nije sve. Naime, izvor podataka (nonfungible.com) nudi agregirani popis transakcija realiziranih online, na kojekakvim crypto burzama putem Ethereum blockchaina. Budući da slične stranice niču kao gljive poslije kiše, praktički je nemoguće obuhvatiti sve realizirane transakcije, te je stvarna brojka sigurno veća. Koliko točno, nemoguće je procijeniti. Primjerice, Top Shot je od početka godine uknjižio više od pola milijarde dolara prometa, i to preko Flow blockchaina, koji ne ulazi u nonfungible.com statistiku.
Moguće je, doduše, povući neke paralele s etabliranim tržištem umjetnina, na kojem egzistira i segment jeftinih reprodukcija remek-djela slikarstva. Ali brojke su neusporedive, a ako vam se čini da je riječ tek o trivijalnoj (djetinjastoj) ezoteriji, aktualna statistika će vas barem u određenoj mjeri razuvjeriti.
Ako putem web tražilice pokušate doći do popisa najprodavanijih žetona, različiti izvori će vam ponuditi različite podatke koji se počesto poprilično razlikuju. Osim kada je u pitanju rekord, jer njega su svi točno evidentirali: riječ je o kolažu slika pod nazivom „Everydays – The First 5000 Days“ koji je stanoviti Mike Winkelmann, umjetničkog imena Beeple, stvarao tijekom 13 godina, i potom prodao za nevjerojatnih – 69,3 milijuna dolara. Da stvar bude još bolja, ta cifra na grafikonu također nije evidentirana jer je transakciju odradila aukcijska kuća Christie’s, a Beeple je postao jedan od tri najprodavanija živuća umjetnika, priznavši i sam kako je cifra „nestvarno luda“. Metakovan (alias Vignesh Sundaresan), kupac iz Singapura, planira postaviti svoju NFT kolekciju (uključujući i „Everydays – The First 5000 Days“) u – virtualne galerije dostupne svima. I vjerojatno nije jedini koji to planira; stotine milijuna dolara utrošene su na kojekakve kolekcije i ine digitalne kreacije, a među najpopularnijima je CryptoPunks, skup od desetak tisuća unikatnih likova (ikona) od kojih su neki prodani za više milijuna dolara.
Digitalna umjetnost i … sve ostalo
Beeple je svakako jedno od najpoznatijih imena u umjetničkom segmentu nepromjenjivih žetona, što se dalo naslutiti već i preprodajom video uratka dugog deset sekundi u kojem je prikazan pad Donalda Trumpa. Montaža se, naravno, besplatno može vidjeti online, ali ju je kolekcionar Pablo Rodriguez-Fraile najprije (u listopadu prošle godine) kupio za 67 tisuća dolara, i zatim (krajem veljače ove godine) prodao za vrtoglavih 6,6 milijuna dolara.
Ima toga, naravno, još. Primjerice, Jack Dorsey, osnivač Twittera, prodao je svoj prvi tweet, objavljen 21. ožujka 2006. godine, za 2,9 milijuna dolara (nemojte se ni truditi tražiti ga online: u njemu tek stoji „just setting up my twttr“).
Za uradak naziva „The Pixell“, koji prikazuje jedan jedini sivi, pogodili ste, piksel, Sotheby’s je navukao 1,3 milijuna dolara, i bilo je samo pitanje vremena kada će se pojaviti Burnt Banksy, umjetnik koji je kupio Banksy original za 95 tisuća dolara, potom ga u prijenosu uživo (pred očima pedesetak tisuća promatrača na Twitteru) zapalio, sve skupa ukalupio u NFT i prodao za – 380 tisuća dolara.
Na tisuće je sličnih, neupućenim promatračima nevjerojatnih (ili čak nevjerojatno neukusnih) primjera digitalne umjetnosti koja je uobičajenu praksu okrenula naglavce. Konceptualna umjetnost koja na neki način ismijava kupce uporno navodi na zaključak kako je NFT naziv procedure zamjene digitalnog certifikata o vlasništvu za nešto što je uglavnom svima dostupno (i to besplatno!).
Kako drukčije objasniti Matellovu NFT liniju digitalnih igračaka (Hot Wheels NFT Garage Series) koja će biti ponuđena na aukciji? Iako se u službenom priopćenju navodi kako je riječ o „inovativnoj umjetnosti koja odražava brand kompanije“, predsjednik Uprave Richard Dickson priznaje kako je namjera „učiniti Mattel relevantnim“. Priča o „evoluciji igračaka u fizičkom obliku“ zvuči posve besmisleno (osobito iz dječje perspektive), jer je NFT kolekcija isključivo namijenjena odraslima koji već negdje imaju otvoren kripto novčanik. Ali nije Matell usamljen u pokušaju da se ukrca na NFT vlak: gomila američkih kompanija, pa čak i medija (CNN, New York Times), pokušava ugrabiti svoj, makar i mali dio NFT kolača.
Blockchain, blockchain, blockchain
Istini za volju, NFT je za novokomponirane umjetnike itekako atraktivna opcija jer im automatski pripada 10% od svake iduće transakcije; svojevrsni je namet nemoguće izbjeći ili umanjiti (dogovorom ispod stola), budući su svi aspekti transakcije unaprijed definirani, a blockchain osigurava realizaciju istih. Prema nekim procjenama, digitalna umjetnost, ako je tako možemo nazvati, čini otprilike četvrtinu ukupnog prometa žetonima, a ponuda nije ograničena isključivo na vizualne tipove. Kings of Leon su objavili cijeli album u obliku nepromjenjivih žetona, i na njemu navodno zaradili dva milijuna dolara. To, naravno, ne znači da je uporabna vrijednost NFT-a presudan faktor koji utječe na kretanje cijene. Recimo, u prodaji bi se uskoro trebao naći i originalni kod kojim je Tim Berners-Lee udario temelje internetu. Prepakiran, naravno u NFT, i kao takav posve beskoristan, ali nedvojbeno nosi veliku sentimentalnu vrijednost, kao i gomila druge memorabilije koja se nudi na prodaju.
Osim vrlo konkretne koristi za autore, blockchain je zapravo i jednostavno sredstvo hvalisanja (virtue signaling); transparentan i pregledan, blockchain nudi univerzalnu potvrdu vlasništva koja onemogućava manipulacije cijenom, posve uobičajene u klasičnoj trgovini umjetninama. I u ovom slučaju posrednik (najčešće je riječ o nekakvoj online platformi) ubire proviziju, ali je prilikom preprodaje nemoguće zatajiti (modificirati) prethodne transakcije.
I konačno, a vjerojatno i najvažnije – blockchain je prikladan način eliminacije pain of payment efekta i generiranja svježe potražnje. Ali o tome više u drugom nastavku …
Dodatak: album sa sličicama
Top Shot je najlakše shvatiti ako ga usporedimo sa samoljepivim sličicama iz albuma koji se na kioscima u pravilu pojavljuju uoči svakog važnijeg natjecanja. No umjesto tradicionalnih sličica, ili kartica svojstvenih američkom tržištu, u ponudi su one virtualne, koje nude puno više varijacija. Procedura je zapravo jednostavna: NBA odabere najatraktivnije poteze koji se službeno nazivaju moments (trice, zakucavanja, blokade, asistencije …), a potom ih Dapper Labs ukomponira u različite, manje ili više ekskluzivne serije, svaka ponaosob označena serijskim brojem. Trenutno je u ponudi pet serija, odnosno pet različitih cjenovnih razreda, od Common (najjeftinijeg), do Genesis Ultimate, najskupljeg. Svaki moment iz potonje serije je unikat, i, posve logično, nosi najvišu cijenu.
Spomenuta akcija (moment) Bojana Bogdanovića bila je njegova prva na platformi, a dosad se pojavila u tri serije (Common, Rare i Legendary): za najjeftiniju prodavatelji trenutno traže barem 75 dolara, dok se najskuplja (s ukupno 49 izdanih serijskih brojeva) trenutno procjenjuje na nešto više od osam tisuća dolara. No to je tek dio strukture (mnoge će, i ne bez razloga, podsjetiti na piramidu) skrojene kako bi izmuzla što više novca, ne samo za NBA, nego i za aktivne kupce i prodavatelje. Primjerice, uspomene iz Common kategorije mogu nositi oznake LE (limited edition) i CC (circulating count); ova druga je, naravno, jeftinija, jer nije ograničena količinom izdanja (za razliku od ograničene LE serije). Što je još važnije, momenti se pod različitim temama (Cool, Premium, Rising Stars ….) pakiraju u pakete (packs) strogo definiranih serija. Primjerice, Common paket, koji je ujedno i najjeftinija kategorija paketa, a moguće ga je nabaviti za šaku dolara, sadrži tri common momenta; Rare paket pak sadrži kombinaciju jednog rare i šest common momenata, dok su najrjeđi, Legendary paketi, u pravilu podrazumijevali jedan legendary, tri rare i šest common momenata. Za kolekcionare, kombinacija je bezbroj: moguće je kombinirati artikle prema najrazličitijim kriterijima, pri čemu kupci/prodavatelji, koristeći činjenicu da je sadržaj paketa nepoznat, baš poput pravih kolekcionara rade (cjenovnu) diferencijaciju čak i između otvorenih i neotvorenih paketa (mint condition). Ostali pak otvaraju pakete kako bi mogli prodati momente koji sačinjavaju paket.