U sjeni aktualnog izdanja „narodnih obveznica“, a čiji je jedan od ciljeva (prema riječima ministara i premijera) i dinamiziranje hrvatskog tržišta kapitala, pomalo neopaženo prolazi uzlet cijena dionica na Zagrebačkoj burzi koji traje od početka godine. U prva dva mjeseca ove godine dionički indeks CROBEX porastao je 12,5%, čime je više nego poništio prošlogodišnji pad od 4,8%. I taj minus od 4,8% (ako uračunamo isplaćene dividende, pad je iznosio svega 1,8%) je u relativnoj usporedbi bio dobar rezultat jer je 2022. bila godina mahom pada burzovnih indeksa. Primjerice, S&P 500 je pao za 19,4%, Nasdaq za 33,1%, njemački DAX za 12,3%, poljski WIG za 21%, itd..
Kompanije listane na Zagrebačkoj burzi u tjednu za nama objavile su financijska izvješća za prošlu godinu, stoga pogledajmo kakvo je bilo poslovanje kompanija u 2022. Fokusirat ćemo se na 10 najlikvidnijih dionica u 2022., a čiji je popis dan u tablici 1.
Tablica 1. Top 10 dionica s najvećim prometom na Zagrebačkoj burzi u 2022.
Izvor: ZSE
Podravka d.d. (PODR)
Kompanija čijom se dionicom najviše trgovalo u 2022. („za dlaku“ je pretekla HT) ostvarila je solidne poslovne rezultate u prošloj godini. Grupa Podravka (što uključuje Podravku d.d., Mirnu d.d., Belupo d.d., Žito Ljubljana i druga inozemna društva) u 2022. godini ostvarila je 5,03 milijarde kuna prihoda, što je rast za 395,3 milijuna kuna ili 8,5% u odnosu na prošlu godinu. Neto dobit Grupe iznosila je 369,6 milijuna kuna, što je 19,5% više nego godinu prije, dok je EBITDA iznosila 707,2 milijuna kuna, što je također porast od 19,5%. Međutim, navedeni rezultati su u određenoj mjeri pod utjecajem jednokratnih stavki povezanih s prodajom nekretnina. Normalizirana EBITDA iz koje je isključen utjecaj jednokratnih stavki iznosila je 627,7 milijuna kuna ili 3,3% više nego 2021., dok je neto dobit, bez utjecaja jednokratnih stavki, dosegnula 311,1 milijun kuna ili 2,3% više nego 2021.
Tablica 2. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja Grupe Podravka u 2022.
Izvor: ZSE
U Podravci navode kako su tržišne neizvjesnosti i rizici, osobito neizvjesnosti i rizici stvoreni ratom u Ukrajini, snažno utjecali na poslovanje Grupe. Osim ograničene dostupnosti ili gubitka pojedinih tržišta, Grupa je, osobito u segmentu prehrane, bila izložena snažnom rastu cijena sirovina, ambalaže i energije (ukupni troškovi sirovina, ambalaže i energenta u prehrani su u 2022. bili za 340,3 milijuna ili 24% viši nego u 2021.). Nadalje, Grupa Podravka je u 2022. dvaput povećavala plaće i primanja radnika pa su tako u prosincu 2022. plaće i primanja radnika bili za 18% veći u odnosu na prosinac 2021. te čak 27% veći u usporedbi s primanjima u prosincu 2020. U povećanje plaća i primanja koje je realizirano u 2022. uloženo je 76,5 milijuna kuna, a dio dogovorenih primanja isplaćivat će se i u 2023.
Tijekom 2022. realizirane su investicije ukupne vrijednosti 396 milijuna kuna, što je više nego dvostruko u odnosu prema 2021. Detaljnije o prihodu od poslovanja i profitabilnosti Podravke prema određenim segmentima i regijama, provedenim i planiram investicijama te ostalim važnijim informacijama o poslovanju, zainteresirani mogu pronaći u konsolidiranom financijskom izvješću za 2022.
Dionica PODR je u 2022. porasla za 0,3%, a u prva dva mjeseca ove godine nadodala je još oko 14% rasta. Kompanija redovno isplaćuje dividendu i provodi program otkupa vlastitih dionica.
HT D.D. (HT)
U 2022. organski prihodi HT Grupe povećani su za 2,2%, dok je organska EBITDA-e nakon najmova porasla za 0,8%. Organska neto dobit veća je za 10,5%, prvenstveno kao rezultat normalizacije amortizacijskih troškova koji su najvišu razinu dosegnuli u prvoj polovici 2021. Organska ulaganja ostala su na istoj razini kao prethodne godine i ukupno su iznosila 1,7 milijardi kuna (231 milijun eura).
Tablica 3. Ključni financijski podaci HT Grupe
Izvor: ZSE
Konačni rezultati nisu sasvim usporedivi s prethodnima zbog utjecaja prodaje Optima Telekoma (Optima Telekom je dekonsolidirana iz financijskih izvješća od srpnja 2021.), zbog čega se u izvještaju i stavlja naglasak na „organske rezultate“. HT Grupu inače, osim samog HT-a, čine i Iskon Internet, Combis i Crnogorski telekom. Detaljnije o prihodima po segmentima i ulaganjima HT Grupe može se pronaći u konsolidiranom financijskom izvješću za 2022.
Tablica 4. Konsolidirani račun dobiti i gubitka (uključuje kontribuciju Optima Telekoma u H1 2021.)
Izvor: ZSE
Kompanija isplaćuje gotovo svu ostvarenu neto dobit kroz dividendu, a provodi i otkup vlastitih dionica. Štoviše, u 2022. proveli su najveći otkup dionica u povijesti Društva, odnosno kupili su dodatnih 979.444 dionica Društva na Zagrebačkoj burzi u okviru trenutačnog Programa otkupa dionica, a za što je plaćeno 180,4 milijuna kuna. Uprava je u srpnju 2022. povukla 1.271.667 stečenih dionica Društva, čime se ukupni broj dionica smanjio sa 80.047.509 na 78.775.842 bez smanjenja temeljnog kapitala, dok se sudjelovanje preostalih dionica u temeljnom kapitalu povećalo.
Unatoč tako velikom otkupu vlastitih dionica, cijena dionice pala je za 4,3% u 2022. No, s rastom od 7,4% u prva dva mjeseca ove godine prošlogodišnji je pad više nego anuliran.
Valamar Riviera d.d. (RIVP)
Valamar je naša vodeća turistička kompanija koja upravlja hotelima, ljetovalištima i kampovima u Istri, na otocima Krku, Rabu i Hvaru, Makarskoj, Dubrovniku i Obertauernu u Austriji. U 37 hotela i ljetovališta i 15 kamping ljetovališta s kapacitetom od oko 21 tisuća komercijalnih smještajnih jedinica Valamar može dnevno smjestiti oko 58.000 gostiju. Nakon dvije godine pandemijske krize Valamar Riviera je u 2022. ostvarila puni oporavak poslovanja i najveće prihode u povijesti Grupe.
Tako je Grupa Valamar je u 2022. ostvarila 6,4 milijuna noćenja ili 32,1% više nego u 2021. godini, odnosno svega 2,4% manje u odnosu 2019. godinu. Ostvareno je 2,45 milijardi kuna poslovnih prihoda koji su porasli za 11% u odnosu na pred-kriznu 2019., prije svega kao rezultat povećanja prosječnih cijena od 19,2% i visoke zauzetosti objekata u ljetnim mjesecima, prvenstveno kao rezultat provedenih ulaganja i povećanja kvalitete usluge. Operativni troškovi u 2022. godini porasli su 22,2% u odnosu na 2019., u prvom redu zbog značajnog povećanja troškova električne energije od 169% (ili 100 milijuna kuna) te rasta ostalih troškova poslovanja pod utjecajem inflacije). Operativna dobit (prilagođena EBITDA) iznosi 775,8 milijun kuna, što predstavlja povećanje od 2,3% u odnosu na 2019. Prilagođena EBITDA korigirana (uvećana) je i za jednokratnu troškovnu stavku od 49 milijuna kuna čime će se sukladno odluci Nadzornog odbora u dionicama društva nagraditi menadžment i ključni djelatnici za poslovne rezultate ostvarene u trogodišnjem kriznom periodu 2020-2022. Grupa je iskazala porez na dobit u iznosu od 41,5 milijuna kuna, no s obzirom na ranije priznatu odgođenu poreznu imovinu s osnove poreznih gubitaka i poreznih poticaja, za Društvo i Grupu u 2022. ne nastaje obveza plaćanja poreza na dobit.
Tablica 5. Financijski pokazatelji poslovanja Grupe Valamar
Izvor: ZSE
Najveći rast i najvišu potražnju ostvarili su premium hoteli i kampovi čime je potvrđena opravdanost ulaganja u turističke proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. Sjeverne destinacije bilježe veću potražnju i brži oporavak od južne Hrvatske, iako su i hoteli u Dubrovniku u glavnoj sezoni premašili razinu prometa iz 2019. U tablici 6 možemo vidjeti usporedbu kretanja dana pune zaposlenosti, prosječnu prodajnu cijenu smještajne jedinice (ARR), prihod po smještajnoj jedinici (RevPAR) i ostale ključne operativne pokazatelje kroz zadnje 3 godine.
Tablica 6. Ključni operativni pokazatelji Valamar Grupe
Izvor: ZSE
Mnoštvo drugih informacija o kompaniji i pokazateljima poslovanja dostupni su u revidiranom financijskom izvješću za 2022.
Inače, Valamar je među TOP 10 najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca već pet godina zaredom najbolje rangiran poslodavac u turističkoj industriji (prema istraživanju kojeg je proveo portal Moj posao). Valamar je i najveći poslodavac u hrvatskom turizmu koji je u 2022. zapošljavao 7.700 djelatnika od čega su 87% činili domaći zaposlenici. Kontinuirano dižu plaće i ulažu značajna sredstva u izgradnju kvalitetnog smještaja za sezonske radnike, a i ove godine će biti tako: već su objavili natječaj u kojem se vidi da nitko tko je zaposlen u kompaniji neće imati plaću manju od tisuću eura neto. Tako će plaće isplaćene u vrhu sezone, odnosno u lipnju, srpnju i kolovozu za stručna zanimanja – kuhare, konobare i recepcionare – iznositi između 1.200 i 1.800 eura neto, a za sobarice, pomoćne kuhare, pomoćne konobare, kuhinjske radnike i ostale, iznosit će između 1.000 i 1.200 eura neto.
Valamar će i ove godine isplatiti prilično visoku dividendu (20 centi po dionici, što na trenutnu cijenu dionice daje prinos od oko 4,5%). Dionica je prošle godine pala za 7,6%, ali u prva dva mjeseca ove godine je anulirala taj pad rastom od 8,9%.
Atlantska plovidba d.d. (ATPL)
Osnovna djelatnost grupe Atlantska plovidba je prijevoz rasutih tereta na međunarodnom tržištu. Krajem 2022. Grupa je raspolagala flotom od ukupno 11 brodova, ukupne nosivosti 693.121 dwt i to 11 bulkcarriera nosivosti od 38 do 79 tisuća dwt, te je zapošljavala 166 radnika.
Tablica 7. Flota Atlantske plovidbe na dan 31.12.2022.
Izvor: ZSE
U dosta šturom izvješću, bez posebnog objašnjavanja rezultata, navodi se kako je Grupa tijekom izvještajnog razdoblja ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 648,6 mil. kuna te ukupne rashode u iznosu od 594,1 mil. kuna. Ostvarena dobit Grupe koja uključuje dobit pripisanu imateljima kapitala iznosi 53,5 milijuna kuna.
Slika 1. Financijski pokazatelji poslovanja Grupe Atlantska plovidba, u kunama
Izvor: ZSE
Cijena dionice ATPL je pala prošle godine za 0,5%, ali je u prva dva mjeseca ove godine porasla za 9,5%. Štoviše, kad je 1.3. objavljen prijedlog Uprave da se ove godine isplati skoro duplo veća dividenda nego prošle godine (5 eura po dionici), dionica je skočila za dodatnih deset posto.
Adris Grupa (ADRS2)
Adris Grupu čine tri strateške poslovne jedinice: turizam, kojom upravlja MAISTRA d. d., proizvodnja zdrave hrane, kojom upravlja CROMARIS d. d. i osiguranje, kojom upravlja CROATIA osiguranje d. d. Adris grupa je u 2022. ostvarila ukupan prihod u iznosu od 6,5 milijardi kuna, što je za 14 posto više u usporedbi s prethodnom godinom. Konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 1,26 milijardi kuna, što predstavlja rast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu te devet posto više od 2019. godine. Neto dobit u 2022. iznosi 550 milijuna kuna što je za 37 posto više od ostvarenja u prethodnoj godini, a za devet posto više od 2019. godine. Neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 419 milijuna kuna i za 41 posto je veća u odnosu na prethodnu godinu.
Tablica 8. Financijski pokazatelji poslovanja Adris Grupe
Izvor: ZSE
Adris je ostvario rast ključnih pokazatelja poslovanja u sva tri svoja posla: turizmu, osiguranju i zdravoj hrani. Turistički segment ostvario je prihode od prodaje robe i usluga u iznosu od 1,95 milijardi kuna, što je 43 posto više nego prošle godine, odnosno 11 posto više od rekordne 2019.
godine. Croatia osiguranje ostvarilo je konsolidiranu neto dobit u iznosu od 378 milijuna kuna, što je rast od četiri posto. Cromarisovi prihodi od prodaje iznose 721 milijun kuna, što je rast od 18 posto, a dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) 83 milijuna kuna, što je rast od 24 posto (neto dobit iznosi 18 milijuna kuna i za 39 posto je veća od prošlogodišnje). Detaljnije o poslovanju i investicijama u sva tri segmenta poslovanja moguće je pronaći u Adrisovom konsolidiranom financijskom izvješću za 2022.
Povlaštena dionica Adrisa (postoji i redovna dionica naziva ADRS kojom se trguje nešto manje) pala je u 2022. za 12,3%, da bi u prva dva mjeseca ove godine porasla za 11,8%. Adris provodi program otkupa vlastitih dionica i redovno isplaćuje dividendu.
SPAN d.d. (SPAN)
Jedna od najvećih IT kompanija u Hrvatskoj ostvarila je izvrsne poslovne rezultate u 2022. Ukupni konsolidirani prihodi SPAN-a povećali za 93 milijuna kuna, odnosno za 12% u odnosu na 2021. Poslovni prihodi povećali su se za 62,4 milijuna kuna u promatranom periodu, od čega su prihodi u segmentu IT usluga s visokom dodanom vrijednošću rasli za 100,6 milijuna kuna, dok prihodi u segmentu Upravljanja softverskom imovinom i licenciranja bilježe pad od 38,2 milijuna kuna uslijed pada prihoda na tržištu Ukrajine. Ukupni konsolidirani troškovi poslovanja narasli su za 65,5 milijuna kuna, odnosno 9% u odnosu na 2021. EBITDA Grupe prije jednokratnih stavki povećala se u odnosu na prošlu godinu za 23,4 milijuna kuna, odnosno 48% te iznosi 72 milijuna kuna.
Slika 2. Poslovni prihodi, EBITDA i neto dobit Span Grupe
Izvor: ZSE
Neto dobit nakon oporezivanja nakon jednokratnih stavki Grupe povećala se za 26,9 milijuna kuna, na 50,7 milijuna kuna. U izvješću se ističe kako unatoč takvom rastu dobiti, a zbog činjenice da su ranije stekli status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, Društvo ima oslobođenje plaćanja dodatnog poreza na dobit u iznosu od 100%.
Tablica 9. Skraćeni račun dobiti i gubitka SPAN Grupe
Izvor: ZSE
Već u prvoj punoj godini trgovanja dionicama na ZSE (IPO je bio u listopadu 2021.), SPAN-ove dionice postale su jedne od najtrgovanijih na domaćem tržištu kapitala. Cijena dionice porasla je za 15,3% u 2022., da bi u prva dva mjeseca ove godine porasla za još 24,4%. Spomenimo i kako je cijena dionice, kada smo u listopadu 2021. na Ekonomskom labu pisali o SPAN-u, iznosila 202 kune: nepunih godinu i pol kasnije, cijena dionice viša je za 68%, što znači da su strpljivi dioničari u navedenom razdoblju mogli jako lijepo zaraditi.
Ericsson Nikola Tesla d.d. (ERNT)
Prihodi od prodaje Ericsson Nikola Tesla Grupe u 2022. iznosili su 2.242,1 milijun kuna (2021.: 2.203,9 milijuna kuna), što je porast od 1,7% u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 43,3%, usluge za Ericsson 45,7%, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju s 11%. Udio ukupnog izvoza u prihodima kompanije iznosi 56,7%. Bruto dobit za 2022. iznosi 183,8 milijuna kuna (2021.: 254,3 milijuna kuna), što je smanjenje od 27,7% u odnosu na prethodnu godinu, ponajprije zbog povećanih troškova uslijed raskida ugovora implementacije e-Zdravstva u Bjelorusiji, ali i proizvodnog miksa, porasta troškova rada, porasta cijena usluga te energenata, sirovina i materijala. Bruto marža bilježi pad na 8,2% (2021.: 11,5%), a ako se isključi jednokratni utjecaj raskida ugovora implementacije eZdravstva u Bjelorusiji bruto marža iznosi 9.7%.
Operativna dobit u 2022. iznosi 128,5 milijuna kuna, što je smanjenje od 31,1% u odnosu na prethodnu godinu (186,4 milijuna kuna). Ako se isključi jednokratni utjecaj raskida ugovora implementacije eZdravstva u Bjelorusiji operativna dobit manja je 15% te iznosi 158,4 milijuna kuna. Neto dobit iznosi 119,2 milijuna kuna (2021.: 177,3 milijuna kuna), što je smanjenje od 32,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Tablica 10. Konsolidirani izvještaj ERNT o sveobuhvatnoj dobiti
Izvor: ZSE
Cijena dionice ERNT pala je za 7,3% u 2022., da bi u prva dva mjeseca ove porasla za 8,3%. Kompanija redovno isplaćuje dividendu te stječe vlastite dionice u svrhu dodjele dionica zaposlenicima.
Zagrebačka banka d.d. (ZABA)
Najveća banka u Hrvatskoj ostvarila je izvrsne poslovne rezultate u prošloj godini. Grupa Zagrebačke banke u 2022. ostvarila je 1.871 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja i veća je za 372 milijuna kuna ili 24,8% u odnosu na 2021. Poslovni prihodi iznosili su 5.286 milijuna kuna i veći su za 576 milijuna kuna ili 12,2%.
Neto prihodi od kamata iznosili su 3.054 milijuna kuna, što je povećanje od 235 milijuna kuna (+8,3%). Neto prihodi od provizija i naknada iznosili su 1.563 milijuna kuna i veći su za 192 milijuna kuna (+14,0%). Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznosili su 669 milijuna kuna i veći su za 149 milijuna kuna (+28,7%).
Troškovi poslovanja iznosili su 2.420 milijuna kuna i veći su za 194 milijuna (+8,7%). Omjer troškova i prihoda iznosi 46%. Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2.749 milijuna kuna. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 504 milijuna kuna i na istoj su razini kao i prethodne godine.
Tablica 11. Rezultati poslovanja Zagrebačke banke
Izvor: ZSE
Dionica Zagrebačke pale je za 1,2% u 2022., no u prva dva mjeseca ove godine porasla je za nevjerojatnih 41%. Za takav ovogodišnji rast ponajviše je zaslužan prijedlog Uprave i Nadzornog odbora o isplati vrlo izdašne dividende.
Atlantic grupa d.d. (ATGR)
Atlantic Grupa je tijekom 2022. godine zabilježila prihod od prodaje u iznosu od 6,4 milijarde kuna, što u odnosu na isti period lani predstavlja rast od 11,8 posto. Pod utjecajem značajnih poskupljenja u ukupnom spektru poslovnih aktivnosti, dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) smanjena je za 20,6 posto u odnosu na 2021. godinu i iznosi 575,4 milijuna kuna, dok je neto dobit smanjena za 43,2 posto i iznosi 195,7 milijuna kuna.
Najveći rast prihoda od prodaje od 20,2 posto ostvarilo je strateško poslovno područje (SPP) pića, čiji je vodeći brend Cedevita, slijedi SPP kava s brendovima Barcaffe i Grand kafa te rastom od 16,2 posto, a dvoznamenkastim rastom od 10,5 posto ističe se i ljekarničko poslovanje pod brendom Farmacia. Među distribucijskim područjima prednjače Srbija s rastom od 15,5 posto i Hrvatska s rastom od 10,7 posto.
Ipak, na pad normalizirane EBITDA najveći utjecaj su imali izuzetno visoki troškovi svih sirovina i pakirnog materijala, energije, transportnih i logističkih troškova, ostalih operativnih troškova (viši troškovi poslovnih putovanja i goriva) te ulaganja u ljudske resurse. Navedeni negativan utjecaj je nadmašio rast prodaje svih poslovnih distribucijskih područja.
Tablica 12. Profitabilnost poslovanja Atlantic Grupe
Izvor: ZSE
Unatoč isplaćenoj rekordno dividendi prošle godine, ulagači očito nisu bili sretni prikazanim padom profitabilnosti poslovanja pa je dionica ATGR pala za 18,6% u 2022., da bi u prva dva mjeseca ove godine porasla za svega 6,7% (upola manje od rasta Crobexa u istom razdoblju).
HPB d.d. (HPB)
HPB Grupa ostvarila je rekordne rezultate u 2022., no oni su pod značajnim utjecajem preuzimanja Sberbanke u ožujku prošle godine pa nisu usporedivi s prethodnima. Neto dobit u 2022. iznosila je čak 960,7 milijuna kuna, no ona je prvenstveno rezultat dobiti od povoljne kupnje (badwill) i ostvarene dobiti matičnog društva. Podsjetimo, HPB je preuzeo Sberbank za svega 71 milijun kuna.
U ne baš detaljnom financijskom izvještaju navodi se kako je dosegnuta povijesno najviša razina aktive (rast imovine HPB Grupe +150,0% u odnosu na 31. 12. 2021.). Poboljšana kvaliteta kreditnog portfelja rezultat je rasta novog volumena kreditiranja i snažnog rasta zdravog dijela portfelja uz istovremenu učinkovitost u ranoj i kasnijim fazama naplate radi čega je NPL dio portfelja u padu te iznosi 6,1% na konsolidiranoj razini (NPL udio na 31. 12. 2021. godine iznosio je 9,8%). Pokrivenost loših plasmana rezervacijama iznad je prosjeka tržišta RH. Bruto kreditni portfelj poslovanja sa stanovništvom dominira u ukupnim kreditima što je rezultat strateškog usmjerenja matice na ovaj segment klijenata, posebice u dijelu stambenih kredita gdje je ostvaren rekordan rezultat sudjelovanja HPB-a u APN tranši čime se revitalizirala baza klijenata.
Tablica 13. Financijski pokazatelji poslovanja HPB Grupe u 2022.
Izvor: ZSE
Cijena dionice HPB porasla je za 13% u 2022., a u prva dva mjeseca ove godine dodala je još 10,9% rasta.
Zaključno
Ovo je bio kratki pregled poslovanja kompanija čijim se dionicama najviše trgovalo u prošloj godini na Zagrebačkoj burzi, no podsjećamo da postoji određen broj kompanija čije su dionice manje likvidne, no koje bi također mogle biti vrijedne pažnje investitora. U svakom slučaju, možemo zaključiti kako se visoki rast BDP-a prošle godine od 6,3% preslikao i na rast zarada kompanija, no uz velike razlike među kompanijama. Tako su neke kompanije uspješno prebacivale sav porast troškova na klijente (pa i više od toga) te su povećale profitabilnost poslovanja u 2022., dok su neke druge bile puno manje uspješne u borbi s inflatornim pritiscima te im je porast troškova poslovanja značajno nagrizao dobit.
Početak godine na Zagrebačkoj burzi započeo je u optimističnom tonu te su cijene dionica osjetno porasle. Ostaje za vidjeti hoće li se i koliko dugo taj pozitivni sentiment uspjeti nastaviti jer 2023. godina će, u gospodarskom smislu, biti značajno izazovnija od prethodne.