Nakon što smo se u prvom dijelu osvrnuli na poslovanje kompanija koje spadaju (ugrubo) u industrijski, transportni i prehrambeni sektor, u ovom dijelu bit će prikazan kratki pregled poslovanja najvažnijih kompanija iz turističkog, telekomunikacijskog i bankarskog sektora čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi.
VALAMAR RIVIERA (RIVP-R-A)
Valamar Riviera, vodeća hrvatska turistička kompanija koja upravlja s 36 hotela i ljetovališta i 15 kamping ljetovališta u koje može dnevno smjestiti oko 58.000 gostiju, ostvarila je osjetno bolje rezultate nego prošle godine. Tako je u prvih devet mjeseci 2021. ostvareno 1,54 milijarde kuna poslovnih prihoda, što je rast za 135 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je ostvareno 4,8 milijuna noćenja, što je povećanje od 116% u odnosu na isto razdoblje 2020. (u odnosu na rekordnu predpandemijsku 2019., broj noćenja bio je manji za 25 posto). Zbog izrazito velike potražnje za smještajnim kapacitetima u glavnoj sezoni i posljedično značajnog rasta ADR-ova (prosječnih dnevnih cijena), prihodi su zabilježili veće stope rasta od navedenih stopa rasta noćenja.
Slika 1.
Izvor: Financijski izvještaj RIVP (treći kvartal, konsolidirano)
EBITDA je u prvih devet mjeseci 2021. iznosila 818 milijuna kuna (prilagođena EBITDA 806 mil. kn), što je značajno povećanje u odnosu na 175 milijuna kuna ostvareno u istom razdoblju lani (to je i svega 7 posto manje u odnosu na EBITDA-u ostvareno u prvih devet mjeseci 2019.). Neto dobit pripisana imateljima kapitala matice iznosi 322 milijuna kuna, što je također osjetno poboljšanje u odnosu na minus od 194 milijuna kuna ostvaren u istom razdoblju lani.
U izvješću se navodi i kako je, s obzirom na visoku potražnju u vrhu ljetne sezone, Valamar u sjevernim destinacijama postigao odlične rezultate u trećem kvartalu, osobito u kampovima gdje je ostvareno 15% više prihoda nego 2019. godine i premium segmentu hotela i ljetovališta gdje je ostvaren 10% veći prihod nego 2019. godine. S druge strane, u prvih devet mjeseci ove godine nije postignut značajniji oporavak poslovanja u destinaciji Dubrovnik i turističkim objektima 2* i 3*.
Uprava očekuje kako će u cijeloj 2021. Valamar Grupa ostvariti konsolidirane poslovne prihode u rasponu od 1.625 milijuna kuna do 1.655 milijuna kuna (2.208 milijuna kuna u 2019.), ostvarujući 73,6% do 75,0% poslovnih prihoda iz 2019. EBITDA bi se pak trebala kretati u rasponu od 635 milijuna kuna do 652 milijuna kuna (769 milijuna kuna u 2019.) što predstavlja 82,6% do 84,8% EBITDA-e iz 2019.
U zadnjih godinu dana cijena dionice RIVP-R-A porasla je za 38 posto, a trenutno je na oko 15 posto nižoj razini nego je bila prije pandemije. U 2020. i 2021. stopirana je isplata dividende.
Slika 2. Osnovni financijski i fundamentalni pokazatelji RIVP-R-A (pri cijeni od 31,8 kn po dionici)
*Aktualno ttm/mrq – podatak za zadnja 4 kvartala (za pokazatelje koji se računaju kumulativno, npr. prihodi, dobit, P/E…) odnosno podatak u zadnjem kvartalu (za pokazatelje koji se odnose na stanje na određen datum poput kapital, dug/aktiva, P/B…)
Izvor: mojedionice.com
ADRIS GRUPA (ADRS-P-A)
Iako je izrasla na temeljima Tvornice duhana Rovinj, Adris Grupa odavno se transformirala u kompaniju za upravljanje i ulaganje. Adris grupu tako čine tri strateške poslovne jedinice: turizam, kojom upravlja MAISTRA d. d., proizvodnja zdrave hrane, kojom upravlja CROMARIS d. d. i osiguranje, kojom upravlja CROATIA osiguranje d. d. U prvih devet mjeseci 2021., Adris grupa ostvarila je ukupni konsolidirani prihod u iznosu od 4,51 milijardu kuna, što je za 23 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Konsolidirana EBITDA iznosi 1,065 milijardi kuna, što je 75 posto više nego lani (610 milijuna kuna u 3Q 2020) i tek tri posto manje od ostvarenog u predpandemijskoj 2019. Neto dobit za prvih devet mjeseci 2021. pak iznosi 605 milijuna kuna, dok je prošle godine iznosila svega 141 milijun kuna.
Iako su sve tri strateške poslovne jedinice pridonijele boljim poslovnim rezultatima ove godine, najveći pozitivni doprinos došao je od turizma. Turistički dio Grupe ostvario je prihode od prodaje robe i usluga u iznosu od 1,2 milijarde kuna, što iznosi 79 posto prihoda ostvarenih u 2019. odnosno dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. EBITDA iznosi 601 milijun kuna, što je 85 posto ostvarenja u 2019. (u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarena je EBITDA u iznosu od 170 milijuna kuna). Neto dobit iznosi 360 milijuna kuna dok je u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježen gubitak od 29 milijuna kuna. Geografski gledano, istarski dio turističkog poslovanja ostvario je 86 posto prodaje iz 2019., zagrebački hoteli 36 posto, a dubrovački 44 posto prodanih jedinica. U istarskom dijelu najbolje je poslovao luksuzni segment ostvarivši, u usporedbi s 2019., 96 posto prodanih jedinica, dok je u glavnoj sezoni luksuzni segment ostvario 13 posto bolju prodaju u usporedbi s rekordnom 2019.
Slika 3. Izvještaj o rezultatima segmenta
Izvor: Financijski izvještaj ADRS (treći kvartal, konsolidirano)
Croatia osiguranje, inače lider na hrvatskome tržištu osiguranja s ukupnim udjelom od 26,9 posto, ostvarilo je ukupnu bruto zaračunatu premiju u Hrvatskoj u iznosu od 2 272 milijuna kuna, što je rast od pet posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Konsolidirana bruto zaračunata premija, uključujući i regionalne podružnice, iznosi 2.735 milijuna kuna i također je za pet posto veća od prošlogodišnje. Konsolidirana neto dobit iznosi 320 milijuna kuna, što predstavlja rast od devet posto.
I Cromaris je zabilježio rast svih ključnih pokazatelja poslovanja. U prvih devet mjeseci ove godine prihodi od prodaje roba i usluga iznosili su 454 milijuna kuna, što predstavlja rast od 16 posto (izvoz čini čak 85 posto ukupnih prihoda od prodaje). Ostvarena EBITDA iznosi 52 milijuna kuna, što predstavlja rast od 26 posto, dok neto dobit iznosi 12 milijuna kuna (5 milijuna kuna u istom razdoblju lani).
Adris Grupa prošle godine, po prvi put od 1998., nije isplatila dividendu, dok je ove godine ponovno isplaćena i to u iznosu od 12,5 kn po dionici (pri trenutnoj cijeni dionice dividendi prinos iznosi nešto manje od 3 posto). Cijena dionica Adris Grupe (postoji redovna i povlaštena serija) ove je godine porasla, no i dalje je na 15-ak posto nižoj razini nego je bila prije pandemije.
Slika 4. Osnovni financijski i fundamentalni pokazatelji ADRS-P-A (pri cijeni od 429 kn po dionici)
Izvor: mojedionice.com
HRVATSKI TELEKOM (HT-R-A)
U prvih devet mjeseci 2021. konsolidirani prihodi HT Grupe povećali za 34 milijuna kuna odnosno za 0,6% u odnosu na prva tri tromjesečja 2020. Blagom povećanju prihoda pridonijeli su i HT Grupa u Hrvatskoj (20 milijuna kuna, odnosno 0,4%) i Crnogorski Telekom (14 milijuna kuna, odnosno 3,4%).
Ako se isključi doprinos Optima Telekoma u trećem tromjesečju 2020. (67 milijuna kuna), a koja je nedavno prodana Telemachu, rast prilagođenih neto prihoda u 2021. iznosio bi 101 milijun kuna odnosno 1,9%.
EBITDA prije jednokratnih stavki nakon najmova (u HT-u preferiraju ovu EBITDA metriku nakon najmova, „After Lease“) povećala se za 132 milijuna kuna odnosno za 6,4%. Ako se isključi doprinos Optime u trećem tromjesečju 2020. (28 milijuna kuna), povećanje prilagođene EBITDA-a prije jednokratnih stavki nakon najmova iznosilo bi 160 milijuna kuna, odnosno za 7,9 posto je viša nego u istom razdoblju lani.
Neto dobit nakon manjinskih udjela smanjila se za 98 milijuna kuna (17,6%) te je iznosila 460 milijuna kuna. Manju neto dobit u kompaniji objašnjavaju time da veća EBITDA-a i manje oporezivanje nisu u potpunosti neutralizirali povećanje amortizacije na godišnjoj osnovi, a koje je rezultat većih ulaganja u prethodnim godinama. Ulaganja u posljednjih šest godina iznosila su više od 10 milijardi kuna, pri čemu je HT ponovno ulagao više nego ostatak tržišta zajedno.
Slika 5. Izgledi za HT Grupu u 2021.
* Uključujući Optima Telekom do kraja lipnja 2021.
Izvor: Financijski izvještaj HT (treći kvartal, konsolidirano)
Kompanija nastavlja redovno isplaćivati dividendu te je unatoč sve nižoj neto dobiti koju ostvaruje posljednjih godina, u posljednje dvije godine isplatila po 8 kuna dividende po dionici. To je nešto niže nego 2019. (10 kuna po dionici), ali i više nego u 5 godina prije toga. Dodatno, u HT-u imaju i novi Program otkupa dionica koji traje od 29. travnja 2021. do 22. travnja 2026. Maksimalni volumen novog Programa otkupa dionica tijekom cijelog njegova trajanja iznosi 600 milijuna kuna odnosno 3 milijuna dionica, što je otprilike 3,7% ukupnog broja dionica. To je za dioničare dodana korist povrh dividende jer daje dodatnu potporu cijeni dionice; primjerice, u prvih devet mjeseci ove godine ukupno je, u okviru starog i novog programa, na tržištu kupljeno dionica u vrijednosti 87,2 milijuna kuna.
Slika 6. Osnovni financijski i fundamentalni pokazatelji HT-R-A (pri cijeni od 185,5 kn po dionici)
Izvor: mojedionice.com
ERICSSON NIKOLA TESLA (ERNT-R-A)
Ericsson Nikola Tesla dioničarima nastavlja isporučivati vrlo dobre poslovne rezultate pa su tako prihodi od prodaje u prvih devet mjeseci 2021. iznosili 1,53 milijarde kuna (prvih devet mjeseci 2020.: 1,44 milijarde kuna), što je za 6 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz ima udjel od 52,4 posto u ukupnim prodajnim rezultatima; u ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 47,6%, usluge za Ericsson 42,2%, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju s 10,2%.
Bruto dobit u prvih devet mjeseci 2021. iznosi 176,8 milijuna kuna (3Q 2020.: 125,1 milijun kuna), što je 41 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (u izvješću se navodi kako je viša dobit rezultat proizvodnog miksa, manjih troškova tranzicije i transformacije te efekta programa operativne i troškovne učinkovitosti). Bruto marža bilježi porast na 11,5% (3Q 2020.: 8,7%).
Dobit prije oporezivanja viša je za 80 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te iznosi 135,4 milijuna kuna (prvih devet mjeseci 2020.: 75,1 milijun kuna). Neto dobit iznosi 114,7 milijuna kuna (3Q 2020.: 67,2 milijuna kuna) što je porast od 71 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Slika 7.
Izvor: Financijski izvještaj ERNT (treći kvartal, konsolidirano)
Ovakvim poslovnim rezultatima dioničari su očito zadovoljni jer se cijena dionice ERNT-R-A nalazi na desetogodišnjem maksimumu, odnosno za oko četvrtinu je viša nego u razdoblju prije pandemije. Kompanija redovno isplaćuje dividendu, a u 2021. isplaćena je u iznosu od 82 kune po dionici što pri trenutnoj cijeni dionice daje dividendni prinos od oko 4,5 posto.
Slika 8. Osnovni financijski i fundamentalni pokazatelji ERNT-R-A (pri cijeni od 1835 kn po dionici)
Izvor: mojedionice.com
ZAGREBAČKA BANKA (ZABA-R-A)
Poslovni prihodi Grupe Zagrebačke banke u prvih devet mjeseci 2021. iznose 3.587 milijuna kuna i manji su za 147 milijuna kuna odnosno za 3,9% u odnosu na isto razdoblje lani. Gledano po strukturi prihoda, neto prihod od kamata iznosi 2.131 milijun kuna (smanjenje od 186 milijuna kuna ili 8,0%), neto prihod od provizija i naknada iznosi 1.049 milijuna kuna i veći je za 86 milijuna kuna (+8,9%), dok neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznose 407 milijuna kuna, odnosno manji su za 47 milijuna kuna (-10,4%) zbog manje dobiti od trgovanja.
Troškovi poslovanja iznose 1.669 milijuna kuna i na približno su istoj razini u usporedbi s istim razdobljem lani. Omjer troškova i prihoda iznosi 46,5%.
Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 1.809 milijuna kuna i manji su za 50 milijuna kuna (-2,7%). Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 297 milijuna kuna i smanjeni su za 249 milijuna kuna, uglavnom zbog većih gubitaka od vrijednosnih usklađenja u 2020. slijedom COVID-19 pandemije. Neto dobit u prva tri tromjesečja ove godine tako iznosi 1,28 milijardi kuna i porasla je za 16,2 posto u odnosu na prva tri tromjesečja prošle godine.
Imovina Grupe iznosi 157,3 milijarde kuna i veća je za 7,4 milijarde kuna (+5,0%). Depoziti komitenata čine primarni izvor financiranja i iznose 126,7 milijardi kuna. Povećanje od 9,5 milijardi kuna (+8,1%) ostvareno je najvećim dijelom u depozitima po viđenju stanovništva i pravnih osoba. Neto krediti i predujmovi komitentima iznose 82,9 milijardi kuna i povećani su za 1,1 milijardu kuna slijedom povećanja izloženosti državi.
Iako Zagrebačka banka ima visoku adekvatnost kapitala i ostvaruje dobre poslovne rezultate, u posljednje dvije godine nije isplatila dividendu. Razlog je odluka HNB-a o privremenom ograničenju raspodjela po kojoj banke u Hrvatskoj u 2020. i 2021. nisu smjele isplatiti dividendu ili stvoriti obvezu isplate dividende.
Slika 9. Osnovni financijski i fundamentalni pokazatelji ZABA-R-A (pri cijeni od 61 kn po dionici)
Izvor: mojedionice.com
HRVATSKA POŠTANSKA BANKA (HPB-R-A)
HPB, po imovini šesta najveća banka u Hrvatskoj, ostvarila je vrlo dobre poslovne rezultate u prvih 9 mjeseci 2021.: ostvaren je rast imovine, prihoda i neto dobiti. Operativna dobit porasla je na 277 milijuna kuna (+22,6% u odnosu na prva tri tromjesečja prošle godine) kao rezultat rasta neto prihoda od naknada i provizija te prihoda od trgovanja, uz istovremene uštede na strani troškova zbog ukidanja naknade za osiguranje štednih uloga i ostalih troškova zadržanih na razini prethodne godine. Pad neto kamatnog prihoda za 1 posto, na 401 milijun kuna, rezultat je izostanka rasta kreditnog portfelja (porast bruto kredita u segmentu stanovništva nije uspio nadoknaditi pad u kreditiranju središnje države i gospodarstva) i trenda smanjenja kamatnih stopa na tržištu. Neto prihodi od naknada i provizija veći su za 11,8% (149 milijuna kuna), ponajviše zbog, kako ističu u kompaniji, ukidanja COVID-19 mjera u dijelu kartičnog poslovanja, uspješne i duže turističke sezone te oporavka ekonomskih aktivnosti.
Tako je ostvarena rekordna neto dobit za prvih 9 mjeseci godine i to u iznosu od 207 milijuna kuna, što je porast za 25,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Imovina je ove godine porasla za 2,4 milijarde kuna (+9,2%), najviše kao rezultat rasta depozita koji su premašili 23 milijarde kuna (+8,6%).
Omjer troškova i prihoda iznosi 56,3%. Udjel NPL-a („loših kredita“) pokazuje rekordno nisku razinu unazad 5 godina, iako je još uvijek iznad tržišnog prosjeka te iznosi 9,7%. Pokriće NPL-a je i dalje visoko te iznosi 61,1% (72,3% s isključenim državnim jamstvima).
Slika 10.
Izvor: HPB d.d. – Informacije investitorima 9M 2021
Dionica HPB-R-A ove je godine porasla za oko 27 posto, no još uvijek je malo ispod razine na kojoj je bila prije pandemije. Unatoč pozitivnim rezultatima, HPB nije običavao svih ovih godina isplaćivati dividendu (uz iznimku 2016.) jer adekvatnost kapitala nije bila naročito visoka. S današnjom stopom adekvatnosti kapitala od 24,8% to više nije slučaj, no ostaje za vidjeti hoće li se politika isplate dobiti u narednom razdoblju promijeniti.
Slika 11. Osnovni financijski i fundamentalni pokazatelji HPB-R-A (pri cijeni od 570 kn po dionici)
Izvor: mojedionice.com
Zaključno
Hrvatsko gospodarstvo ekspresno se oporavilo od korona-krize, a ovaj kratki pregled poslovanja kompanija čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi pokazuje da se takvo makro okruženje pozitivno odrazilo na poslovne rezultate kompanija. Od 11 kompanija odnosno dionica koje su zadovoljile naš početni proizvoljno određeni filter (da kompanija mora imati tržišnu kapitalizaciju od najmanje 500 milijuna kuna, da se u posljednjih 20 trgovinskih dana dionicama kompanije trgovalo u najmanje 90 posto dana, te da je prosječni dnevni trgovinski promet iznosio najmanje 100 tisuća kuna), skoro sve su ostvarile dobre (neke i rekordne) poslovne rezultate; tek je AD Plastik ostvario nešto lošije poslovne rezultate, koji su pak pod utjecajem (vjerojatno privremenim) globalne nestašice čipova i posljedičnog zastoja u automobilskoj industriji.
Na Zagrebačkoj burzi kotiraju i dionice kompanija koje su nešto manje likvidne od navedenih ili pak imaju manju tržišnu kapitalizaciju, a koje također isporučuju izvrsne poslovne rezultate. Njih smo u ovom slučaju zanemarili (radi preglednosti teksta), no zainteresiranim čitateljima u svakom slučaju preporučamo čitanje i njihovih financijskih izvještaja.
______________________________
Napomena: Tekst je isključivo informativnog karaktera te se ne smije smatrati investicijskim savjetom ili pozivom na kupnju, prodaju ili držanje bilo kojih financijskih instrumenata. Od spomenutih u tekstu, autor posjeduje dionice ADPL, RIVP i HPB. Ulaganje u dionice je rizično te postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa.