Izjave s posljednjeg sastanka Odbora Europske središnje banke upućuju na službeni stav da će jedina promjena monetarne politike u 2017. biti usporavanje tempa otkupa vrijednosnih papira s 80 na 60 milijardi eura mjesečno. Međutim, sve glasnije „šuškanje“ pojedinih članova Glavnog odbora navodi na druge mogućnosti.
U zadnja dva tjedna guverner austrijske središnje banke i glavni ekonomist njemačke centralne banke u različitim su prigodama istaknuli da bi ECB u 2017. godini trebala podići neku od glavnih kamatnih stopa[1]. Ima naznaka da još neki članovi odbora dijele to mišljenje.
Koji bi mogli biti glavni razlozi za podizanje stopa već u 2017. i zašto tu opciju ne treba isključiti?
Prvo, bez obzira što je temeljna inflacija još uvijek relativno niska (slika 1), ukupna stopa inflacije je po prvi put nakon 2013. godine dosegnula razinu od 2% (što odgovara inflacijskom cilju ECB-a).

Izvor: Eurostat
Drugo, američki FED je u 2017. godini podigao referentni kamatni interval prije ranijih očekivanja (prvo podizanje kamatnih stopa očekivalo se najranije u lipnju). Povijesno iskustvo (od početka 2000.-ih) pokazuje da je FED-ova donja granica kamatnog intervala bila viša od ECB-ove granične kamatne stope samo dva puta – 2005. godine i danas (slika 2). ECB je 2005. počeo dizati svoju kamatnu stopu 6 mjeseci nakon što je FED-ova donja granica prebacila ECB-ovu stopu. U travnju ove godine ulazimo u peti mjesec otkad je FED-ova donja granica intervala iznad ECB-ove granične stope. Najavljuje li signal (razlika SAD-Eurozona) koji vidimo na slici skori rast kamatnih stopa ECB-a?

Izvor: ECB i St. Luis Fed (baza FRED)
Za sada nije vjerojatno da će ECB prije kraja 2017. eksperimentirati s podizanjem stopa koje određuju cijenu pozajmljivanja. Prije će početi podizati negativnu kamatnu stopu na depozite. Takav potez ne bi imao toliko jak učinak, ali bi signalizirao smjer monetarne politike. Osim toga, dolazak Trumpa te politička osjetljivost EU na populizam i nastavak gospodarskih teškoća u Grčkoj i Italiji upućuju da je ovaj put ipak drugačije. No, tehnički signal je tu i uskoro bi se mogao pojačati. Pametni ljudi koji upravljaju rizicima ne čekaju da se rizici materijaliziraju, nego ih dočekuju spremni prije nego što vjerojatnosti nepovoljnih događaja prijeđu kritične granice.
[1] Napomena: ECB ima tri referentne stope: glavnu repo stopu od 0.00%, graničnu stopu za zajmove bankama od 0.25% i kamatnu stopu na depozite banaka od -0.40%