Više od dvije godine pandemije je za nama. Recesija izazvana pojavom novoga virusa i paničnim zaključavanjima društava na proljeće 2020. bila je prilično snažna, pad gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju 2020. u zemljama Europske unije mahom je bio dvoznamenkast, a i kasnije (blaže) protuepidemijske mjere koje su se naizmjenice uvodile i ukidale (a neke i do danas ostale na snazi) otežavale su gospodarski oporavak i rast u punom obimu u razdoblju koje je slijedilo.
Nisu sve zemlje EU jednako reagirale niti u odgovoru na samu pandemiju, a niti na gospodarsku krizu za koju se znalo da slijedi; nisu sve zemlje imale jednako stroge protuepidemijske mjere (npr. poznati slučaj Švedske koja uopće nije uvodila lockdown te se cijelo vrijeme uglavnom oslanjala na preporuke građanima umjesto propisivanja obveznih mjera), niti su zemlje cijelo vrijeme držale istu strogost mjera (Hrvatska je npr. u samom početku imala jedne od najstrožih mjera, a u 2. i 3. valu jedne od labavijih itd.), a i razina državnih poticaja koje su vlade uvodile kako bi se lakše prebrodila gospodarska kriza osjetno se razlikovala od zemlje do zemlje.
Ne ulazeći u samu raspravu o ispravnosti i opravdanosti pojedinačnih odgovora na korona-krizu, u nastavku ćemo samo kratko predstaviti ekonomske rezultate tih politika u ove dvije godine.
Krenimo od razine bruto domaćeg proizvoda. Na razini cijele Europske unije, ostvareni BDP u 2021. bio je 0,9% manji nego u predpandemijskoj 2019. Deset zemalja, među kojima su one s najvećim gospodarstvima poput Njemačke, Francuske, Italije ili Španjolske, nisu prošle godine uspjele nadmašiti ekonomsku aktivnost ostvarenu 2019. S druge strane, 16 zemalja, među kojima je i Hrvatska, u tome je uspjelo. Najuspješnija po tom pitanju je bila Estonija čiji je BDP u 2021. bio za 5,2% veći nego 2019., a najgore je prošla Španjolska čiji je BDP prošle godine bio 6,4% niži nego je bio prije pandemije.
Slika 1.
Izvor: Eurostat
Napomena: iz izračuna smo isključili Irsku zbog dobro poznate distorzije irskoga BDP-a (rezultati multinacionalki koje imaju sjedište u Irskoj iskrivljuju stvarna gospodarska kretanja u zemlji pa je npr. obračun BDP-a pokazao visoku stopu rasta i u sred pandemije, što nema veze sa stvarnim kretanjima u irskome gospodarstvu), stoga na slici 1 i ostalima koje slijede nije prikazana Irska.
Kako su razni fiskalni poticaji odnosno državni izdaci odigrali veliku ulogu u ovoj krizi, sljedeći pokazatelj koji moramo pogledati je promjena javnog duga u pandemiji. Naime, nije isto ako neka država potakne gospodarstvo s 15 posto BDP-a kako bi prebrodila gospodarsku krizu, a neka druga uspije to učiniti sa samo 5 posto BDP-a; efikasnost je bitna jer država teoretski može svaki kratkoročni pad u gospodarstvu nadoknaditi povećanim javnim izdacima, ali onda se dovodi u opasnost da izgubi fiskalni kapacitet za naredne krize odnosno da javni dug dovede na neodrživu razinu (što onda vodi k potencijalnom defaultu, gubljenju konkurentnosti itd.). U svakom slučaju, što se manje poveća javni dug iskazan kao udio u BDP-u, to bolje.
Na slici 2 prikazana je promjena javnog duga u BDP-u od kraja 2019. do trećeg tromjesečja 2021., što je u trenutku pisanja teksta zadnji dostupan podatak. Zemlja koja je najmanje povećala javni dug u navedenom razdoblju je Švedska (svega 1,2 postotna boda), a dobro su prošli i Luksemburg (3 p.b.), Nizozemska (4,1 p.b.), Bugarska (4,2 p.b.), Danska (5,9 p.b.) itd. Prosjek EU-27 članica je 12,9 postotnih bodova, a najgore su prošle mediteranske zemlje odnosno one kod kojih su turističke djelatnosti važan faktor gospodarstva (Malta, Francuska, Cipar, Grčka, Italija i Španjolska). U tom kontekstu rezultat Hrvatske, koja je povećala javni dug za 11,3 postotna boda tj. manje i od EU-27 prosjeka i od peer zemalja, izgleda još bolje.
Slika 2.
Izvor: Eurostat
Vratimo se još jednom na BDP odnosno na samu brzinu dosezanja predpandemijskih ekonomskih aktivnosti. Naime, osim godišnjeg obračuna BDP-a, dostupni su nam i podaci o kvartalnim kretanjima BDP-a, a kada iste sezonski i kalendarski prilagodimo, tada možemo izračunati i koliko je točno vremena bilo potrebno da se pojedine zemlje vrate na razinu ekonomske aktivnosti dostignutu u zadnjem kvartalu 2019.
Tako na slici 3 vidimo da se najbrže oporavio Luksemburg, kojemu je trebalo samo 3 kvartala da dostigne razinu BDP-a iz 2019Q4, a slijedile su ga Litva s potrebnih 4 kvartala i Estonija s potrebnih 5 kvartala. Hrvatska je u skupini od osam zemalja kojima je trebalo 6 kvartala odnosno godinu i pol dana da dostigne predpandemijske razine. Belgija, Bugarska, Francuska, Cipar, Nizozemska, Austrija i Slovenija su trebale 7 kvartala, Grčka i Malta 8 kvartala, dok Češka, Njemačka, Španjolska, Italija, Portugal i Slovačka još uvijek nisu dohvatile razine ekonomske aktivnosti ostvarene prije pandemije.
Slika 3.
*Hrvatska, Poljska i Rumunjska su i u 2020Q1 ostvarile blagi gospodarski rast, što znači da su kasnije ušle u recesiju (i unatoč tome prije od većine drugih članica dohvatile ranije rekordne razine BDP-a).
Izvor: Eurostat
Priču bismo mogli dalje širiti odnosno sveobuhvatna analiza trebala bi uključiti i brojne druge ekonomske pokazatelje (kretanje zaposlenosti, plaća, platne bilance, proračunskoga deficita itd.) za davanje preciznijega odgovora na pitanje koje su zemlje ekonomski najbolje prošle kroz pandemiju. No za grubu procjenu odnosno okvirnu orijentaciju i ova 3 pokazatelja će nam dostajati.
Koje zemlje EU su onda najbolje prošle, a koje najgore kroz korona-krizu? Pokušajmo gore prikazane podatke kvantificirati, i to na sljedeći (proizvoljan) način. Rangiranim zemljama na slici 1 dodijelit ćemo bodove sukladno njihovom položaju/uspješnosti na ljestvici poretka, i to na način da prvoj na ljestvici dodijelimo 26 bodova, drugoj 25 bodova i tako redom do posljednje zemlje koja dobiva 1 bod. Istu stvar ćemo napravit i kod druge slike: zemlji koja je najmanje povećala javni dug dodijelit ćemo 26 bodova, sljedećoj na ljestvici poretka 25 bodova i tako redom do posljednje koja će dobiti 1 bod. Kod brzine dosezanja predpandemijske razine BDP-a, zemljama koje još uvijek nisu dostigle tu razinu dodijelit ćemo 0 bodova, zemljama kojima je trebalo osam kvartala da dosegnu predpandemijsku razinu ekonomske aktivnosti dodijelit ćemo 5 bodova, skupini zemalja kojima je trebalo 7 kvartala dodijelit ćemo 10 bodova itd. Na kraju kada sve bodove zbrojimo, dobijemo ljestvicu poretka kako je prikazano u tablici 1.
Tablica 1. Ljestvica poretka EU zemalja koje su najbolje prošle kroz korona-krizu
Prema ovako postavljenim kriterijima, Luksemburg se ističe kao zemlja koja je najbolje prošla kroz korona-krizu, a slijede je Litva, Estonija, Švedska i Danska; najgore su pak prošle Španjolska, Italija, Portugal, Grčka i Slovačka. Primjetno je da su mediteranske zemlje najgore prošle kroz krizu, a jedan od glavnih razloga je značaj turizma za njihova gospodarstva tj. djelatnosti koja je bila možda i najviše pogođena protuepidemijskim mjerama.
Kako je u Hrvatskoj udjel turizma u BDP-u najviši među spomenutim zemljama, za očekivati je bilo da se Hrvatska nađe pri dnu gornje ljestvice poretka. Ali na iznenađenje mnogih, to se nije dogodilo: Hrvatska se brzo oporavila, BDP je prošle godine bio veći nego 2019., a javni dug je porastao manje od prosjeka EU-27, čime je zauzela više nego solidno 10. mjesto na ljestvici.
Koji su razlozi takve relativno dobre izvedbe (blaže protuepidemijske mjere, bolja „pogođenost“ gospodarskih mjera pomoći od strane hrvatske vlade ili nešto treće), tek treba utvrditi. Kao što treba utvrditi odnosno sačekati rezultate analiza koje će pokazati kakva je veza između strogosti provođenja protuepidemijskih mjera i ekonomskih rezultata, te samoga viška smrtnosti. Da će tu biti vrlo zanimljivih nalaza, sugerira nam i ovaj prikaz na slici 4. Notorna Švedska, unatoč radikalnoj drukčijem pristupu borbi protiv pandemije, osim što je imala bolje ekonomske rezultate u ove dvije godine, puno je bolje prošla i po pitanju viška smrtnosti od EU prosjeka.
Slika 4. Mjesečni višak smrtnosti u odnosu na prosjek 2016.-2019., Švedska vs. EU
Izvor: Eurostat
Bilo kako bilo, Hrvatska je kroz korona-krizu ekonomski prošla više nego solidno. To se odmah odrazilo i na ljestvicu poretka EU zemalja prema BDP-u po glavi stanovnika iskazanu prema paritetu kupovne moći: kako su Grčka i Slovačka ekonomski relativno slabije prošle u 2021., a novi popis stanovništva je pokazao da imamo nešto manji broj stanovništva (pa nam je „nazivnik“ sada manji), Hrvatska se odlijepila od dna ljestvice gdje je pravila društvo Bugarskoj i sada je na četvrtom mjestu „od iza“.
Slika 5. BDP po glavi stanovnika u 2021., prema paritetu kupovne moći
Izvor: Eurostat
Nije ni to 4. mjesto (70% prosjeka EU27) nešto s čime se trebamo hvaliti, ali to je, što se tiče nazivnika – broja stanovnika, sada realna slika (jer smo i prije imali manje stanovnika samo to nismo znali), a što se tiče brojnika – BDP-a, najveća stopa rasta u EU prošle godine (10,4%) uistinu je pomogla da na gornjoj slici preskočimo Slovačku i Grčku.