Od kraja veljače naovamo Agrokor je utjecao na premiju rizika državnih obveznica gotovo 40 baznih bodova (0,4 postotna boda). Prinos na referentnu (njemačku) državnu obveznicu malo se smanjio u tom razdoblju, a prinos na hrvatske obveznice je rastao.
Spread = HRV – NJEM
Izvor: Eurostat
Sreća u nesreći je što Hrvatska nema neposrednu potrebu za financiranjem proračuna. U veljači su izdane obveznice na domaćem tržištu u ukupnom iznosu oko 8,5 milijardi kuna, a neposredno pred eskalaciju krize u koncernu, u ožujku je obavljen uspješan plasman euroobveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura ili oko 9,3 milijardi kuna.
U tablici koja prikazuje godišnje potrebe za financiranjem opće države bez HAC-a vidi se da je spomenutim transakcijama ispunjen najveći dio plana što se tiče domaćih i međunarodnih obveznica. U ostatku godine preostali su manji iznosi financiranja, što znači da će se sigurno povremeno otvarati vremenske rupe u kojima će se moći ostvariti plasmani uz razumne uvjete.
Izvor: Strategija upravljanja javnim dugom RH
Dakle, Vlada RH će u godini najveće potrebe za financiranjem proći kroz ušicu igle. Da plasmani obveznica nisu realizirani prije eskalacije krize u Agrokoru, bila bi plaćena veoma visoka cijena. Ta činjenica pokazuje da su hrvatske javne financije i dalje strukturno ranjive zbog visoke vladine zaduženosti. Fundamentalni fiskalni rizik premiju rizika čini vrlo osjetljivom na svaku lošu informaciju, tako da će nastavak dosadašnje fiskalne politike uz povremenu pojavu šokova poput aktualnog dovesti do situacije kada će visoka cijena dosadašnjih politika biti stvarno naplaćena.