Nakon otklanjanja uobičajenih sezonskih i kalendarskih učinaka, realni BDP je u drugom tromjesečju ove godine rastao 1,1% u odnosu na prvo tromjesečje, odnosno 2,5% u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine. Hrvatska se prema tom kriteriju smješta među uspješnije članice europodručja.
Premda hrvatska kvartalna stopa naizgled ne odstupa značajno od istovrsne stope za europodručje (1,0%), te zaostaje za Slovenijom (čiji je podatak spektakularan), Hrvatska je u geografskom okviru srednje Europe zabilježila vrlo dobar tempo gospodarske aktivnosti. Druga slika pokazuje da Njemačka, Italija i Austrija bilježe recesijske tendencije, dok je podatak za europodručje bio pod izrazitim utjecajem vrlo dobrog drugog kvartala u Francuskoj, uz dotatak doprinosa nekoliko manjih država među kojima prednjači Irska čiji je BDP više obračunska nego stvarna kategorija zbog tamošnjih sjedišta ekstremno profitabilnih tehnoloških kompanija.
Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci.
Izvor: DZS
Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci.
Izvor: Eurostat i DZS
Rast BDP-a vođen je oporavkom osobne potrošnje po godišnjoj stopi (u odnosu na drugi kvartal 2022.) od 2,3. Doprinos su dale investicije i, posebno, rast izvoza usluga. Izvoz roba je međutim snažno pao. Iako sam već dugo skeptičan u pogledu moći statističara da u uvjetima visoke i kolebljive inflacije razluče cjenovne od količinskih učinaka, ne dvojim o tome da se robni izvoz nalazi u stvarnom padu. Takav je trend u skladu s recesijskim trendom u srednjoj Europi gdje se nalaze naša najvažnija izvozna tržišta: inozemna potražnja osjetno slabi.
Promjene glavnih komponenti finalne uporabe BDP-a i bruto dodana vrijednost
Izvor: DZS
Dva ključna pitanja slijede iz prikazanih podataka:
- Kako je Hrvatska do sada izbjegla tehničku recesiju koja uglavnom prevladava u srednjoj Europi?
- Kakvi su izgledi da otpornost hrvatskoga gospodarstva dulje potraje?
Hrvatska je do sada izbjegla tehničku recesiju zbog dvije ključne stvari:
- Još uvijek smo u post-covid razdoblju u kojemu je potražnja za uslugama, i onim turističkim, posvuda vrlo snažna jer ljudi nadoknađuju propušteno 2020. i 2021.; a kako je turizam u Hrvatskoj bitna grana, pozitivan učinak hvatanja starih navika širom EU posebno se snažno očituje u Hrvatskoj.
- Raspoloživa EU sredstva i državne investicije i potrošnja održavaju i potiču gospodarsku aktivnost.
Prvi čimbenik više neće djelovati u budućnosti. To se već ove godine vidi u Njemačkoj gdje turistička potražnja općenito postaje anemična. Bit će zanimljivo vidjeti podatke o dolascima u Hrvatsku na vrhuncu ove turističke sezone. Kladio bih se u bitno lošije njemačke rezultate spram ostalih, i to ne zbog medijskih izmišljotina o skupom sladoledu, već zbog općeg pada realne osobne potrošnje u Njemačkoj. Drugi čimbenik – raspoloživa EU sredstva i državne investicije i potrošnja – nastavit će povoljno djelovati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ove i početkom sljedeće godine. No, pitanje je hoće li taj učinak biti dovoljan da poništi negativan učinak slabljenja inozemne potražnje za hrvatskim robama i uslugama.
Prema tome, sljedećih 12 mjeseci bit će pod snažnim utjecajem razvoja u Njemačkoj čiji je gospodarski tempo ključan za cijelu srednju Europu. Ako se recesija tamo produlji i produbi, u nekom drugom ili trećem krugu izvedenih utjecaja Hrvatska neće moći izbjeći ulazak u razdoblje stagnacije ili recesije. Ako Nijemci pak pronađu znanja i energije za početak novog ciklusa rasta krajem ove ili početkom sljedeće godine, onda valja ostati pri prognozi da će Hrvatska ovoga puta ostati otporna i izbjeći ulazak u razdoblje stagnacije ili recesije.