U proteklih nekoliko tjedana otkad se pojavio ChatGPT Internet je prenapučen pokušajima „obračuna“ s aplikacijom koja pretendira na to da je (umjetno) inteligentna. Obračuni pokrivaju cijeli spektar zaključaka; od predaje i straha („Jako je pametna, potpuno će nas zamijeniti!“), do ironije i sprdnje („Najobičnija glupava i precijenjena baza podataka.“).
Istina je, kao i obično, negdje u sredini. U ovom tekstu ću pokušati objasniti dojam koji sam stekao na temelju dosadašnjeg iskustva s ChatGPTom. Prvo ćemo definirati kriterij umjetne inteligencije, zatim ćemo napraviti test na makroekonomskoj temi i ukazati na ograničenja te vrste testiranja inteligencije, a na kraju ćemo pokušati predvidjeti što će se u budućnosti događati s aplikacijom ChatGPT ili nekom sličnom aplikacijom koja pretendira biti univerzalno inteligentna.
Turingov test
ChatGPT je dosad najvažnija aplikacija s masovnim pristupom koja omogućuje primjenu Turingovog testa. Alan Turing je 1950. godine predvidio pojavu tekstualne aplikacije koja na ekranu oponaša ljudskog sugovornika. Prema Turingu, aplikacija je inteligentna ako promatrač koji postavlja pitanja čovjeku i stroju na temelju odgovora na zaslonu ne može odrediti tko je čovjek, a tko stroj. Prve (ad hoc) analize pokazuju da ChatGPT prolazi Turingov test umjetne inteligencije.
Problem s Turingovim testom je u tome što Turing nije definirao kon-tekst: o kojoj vrsti razgovora govorimo?
ChatGPT je izvrstan, štoviše superioran u odnosu na veliku većinu ljudi kada je riječ o svakodnevnim razgovorima. Odgovori na pitanja poput tko je (ili je bio) Karl Marx, Karl May, Brian May, ili gdje mogu pojesti dobar odrezak u Zagrebu siromašniji su od onih koje daju baze podataka starije generacije (npr. Wikipedija, Tripadvisor). Međutim, kombinacija jezične artikulacije odgovora i sadržaja informacija nalik je razgovoru s (dobro) informiranom osobom. Nije moguće, ako to ne znamo unaprijed, znati da s druge strane nije čovjek. Ovo je vrlo nalik osobnom razgovoru s informiranom osobom (ne ulazim u rangiranje, to je ionako stvar ukusa – i nemojte se smijati se što je na vrhu jedan bistro u Sesvetama, možda postoji dobar razlog za to):
Na Facebook zidovima Vedrane Pribičević i Olega Maštruka mogli ste pročitati slikovite primjere pjesmica koje je ChatGPT sklepao na temelju složenih upita tipa „Napiši pjesmu o…“. Nema sumnje da velika većina ljudi ni uz više vremena ne bi bila u stanju sastaviti nešto slično.
To nas dovodi do pitanja kojem ćemo se vratiti na kraju teksta: neće li ChatGPT na kraju pobijediti samoga sebe i početi sustavno razotkrivati svoju strojnu narav time što će brzinom odziva i kvalitetom informacija uvijek pokazivati da nije čovjek? U ovom pitanju bi se mogao kriti i paradoks: mašine će vrlo brzo u svakodnevnoj komunikaciji nadmašiti ljude svojom preciznošću, savršenom gramatikom, izostankom tiskarskih pogrešaka i količinom informacija, i stoga padati na Turingovom testu razotkrivajući svoju strojnu narav.
Postavlja se pitanje što je cilj programa: proći Turingov test, to jest biti „kao čovjek“, ili razvijati (vlastitu) umjetnu inteligenciju (i postati „super-čovjek“ ili neka vrsta kolektivne inteligencije)? Ne znamo ništa o tome kako je ChatGPT programiran i što sve može s vremenom naučiti, pa ćemo sagledati obje mogućnosti. Prvo ćemo se pozabaviti idejom da AI ne mari za Turingov test i da joj je rast vlastite super-humane inteligencije jedini cilj. Takva aplikacija će vrlo brz postati „neljudska“ (karakteristike koje već slutimo) – u mnogim područjima bolja od velike većine ljudi, a s vremenom bolja i od eksperata.
ChatGPT vs. (hrvatski) makroekonomist
Iako sam potpisao ovaj tekst, nakon pojave ChatGPTa ne možete biti sigurni da ne čitate tekst koji je sastavila AI nakon što je hakirala stranicu Ekonomskog laba. Dakle, morate mi vjerovati na riječ kada tvrdim da sam napisao ovaj tekst i poduzeo sljedeći test „ekspertne ljudskosti“: prvo sam napisao kratak tekst (utrošeno oko 10 minuta) na temu „Kakva su gospodarska predviđanja za Hrvatsku u 2023. godini?“, a potom sam isto pitanje postavio ChatGPT-u. Rezultat je u nastavku:
V.Šonje:
Već u trećem tromjesečju prošle godine došlo je do pada sezonski i kalendarski prilagođenog realnog BDP-a za 0,4%, a pad je vrlo vjerojatno nastavljen i u proteklom tromjesečju (objavu podataka još čekamo), te se prenosi i na početak 2023. godine. Realni promet u trgovini na malo u prosincu 2022. pao je za 0,8% u odnosu na prosinac 2021., a industrijska proizvodnja kretala se na 2,6% nižoj razini u odnosu na kraj 2021.:
Izvor: DZS
Međutim, zahvaljujući priljevu EU sredstava, i dalje snažnoj potražnji za radnicima, i očekivanom smirivanju inflacije u toku ove godine, trenutačno se očekuje oporavak u drugom dijelu 2023. Vlada očekuje stopu rasta 0,7%, a HNB 1,4% za cijelu 2023. godinu.
ChatGPT:
Trenutačno nije moguće točno predvidjeti izglede hrvatskog gospodarstva u 2023. godini. Međutim, možemo pretpostaviti da će se nastaviti trendovi koji su se pojavili u prethodnom razdoblju, uključujući faktore poput globalne ekonomske situacije, političke stabilnosti i gospodarskih politika vlade. Preporučljivo je pratiti ekonomske izvješća i analize stručnjaka kako bi se stekla šira slika o izgledima hrvatskog gospodarstva u 2023. godini.
***
Iako je moj tekst vrlo štur i razotkriva samo mali dio onoga što mogu reći o gospodarskim očekivanjima, ChatGPT se ne može mjeriti s mojim tekstom. Meni u prilog ide i činjenica da sam u tekstu baratao samo javnim informacijama. Posjedujem i druge koje su vrijedne, ali njima ne baratam u javnoj domeni jer moram od nečega živjeti. Klijenti neće plaćati moje usluge ako ne vide razliku između onoga što komuniciram javno i onoga što komuniciram njima za novac; drugo, ako bih sve novo što saznam (točnije, ono što ja mislim da je novo ali uopće ne mora biti novo) želio izbaciti u javnu domenu, morao bih dvaput mjesečno izdavati publikaciju od 50-tak stranica. Možda bih mogao živjeti od pretplate, no to bi i meni i konzumentima sadržaja bilo pretjerano zahtjevno. ChatGPT bi to vrlo brzo pokupio iz javne domene i s vremenom vjerojatno pronašao formulu da sve komunicira puno jednostavnije i brže nego ja. Naravno, ako bi bilo dovoljno upita da aplikacija pokaže interes za učenje o temi stanja hrvatskog gospodarstva – aplikacija uči ovisno o stimulaciji upita korisnika.
Stoga je ova moja (privremena?) pobjeda nad ChatGPTom je vjerojatno pirova. Naime, koga briga za ekonomske analize hrvatskog gospodarstva? ChatGPT uči brzinom kojom komunicira s ljudima i lako je moguće da sam prvi koji je postavio pitanje „Kakva su očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u 2023. godini?“. Aplikacija se vjerojatno bavi (alocira rijetke resurse za učenje) lukrativnijim temama; navodno već ima dovoljno znanja da može proći test za programera s godišnjom plaćom većom od 100.000 dolara.
Povratak ljudskosti: budućnost AI i bullshit
Možemo zamisliti da će ChatGPT ili neki sličan app relativno brzo učiti (skupljati informacije iz javne domene), i u mnogim područjima i nišama ekspertnog znanja od globalne važnosti postići informiranost i komunikacijske vještine koje će uspješno oponašati većinu eksperata. Top eksperti i kreativci ne trebaju se toga bojati ako uspješno zaštite svoja računala od penetracije umjetne inteligencije da im ne pokupi „proprietary knowledge“.
U tom smislu, AI može biti i blagotvorna: olakšat će razlikovanje stvarnih eksperata od prodavača magle koji bi se uistinu trebali bojati umjetne inteligencije jer ona će ojačati konkurenciju u kompilaciji i distribuciji postojećih informacija i znanja. Jedino je pitanje hoće li, kada i kako preskočiti barijeru proizvodnje novih znanja. I ako tu barijeru neće moći preskočiti (a kladio bih se da će u tome uspjeti), AI će vrlo brzo naučiti oponašati ponavljače općih mjesta koji nemaju dovoljno informacija i znanja, ali imaju stil i teme kojima plijene pažnju neupućenih.
Na primjer, na moj upit „Write about economic disaster like Nouriel Roubini“ ChatGPT je napisala solidan tekst koji Dr. Dooma u njegovoj medijskoj inkarnaciji čini gotovo izlišnim jer atraktivnost njegovih napisa proizlazi iz neumornog (i svakodobnog) ponavljanja općih mjesta opisa ekonomskih katastrofa. Ovo što je ChatGPT sastavila nije na razini Dr. Dooma (fali samo malo bolje uklapanje u aktualni trenutak), ali bitna opća mjesta su već tu:
ChatGPT:
An economic disaster, often referred to as a recession or depression, is a period of sustained economic decline characterized by decreased output, employment, and trade. A major contributor to an economic disaster can be a financial crisis, which can cause a chain reaction of bankruptcies, defaults, and a reduction in consumer spending. This can lead to a decrease in demand for goods and services, leading to further layoffs, business closures, and a further contraction in economic activity.
Another factor that can trigger an economic disaster is a decrease in consumer confidence, leading to a decrease in spending and investment. This can be caused by a variety of factors, such as a natural disaster, geopolitical tensions, or a sudden change in government policies.
In some cases, an economic disaster can result from a combination of factors, such as a declining currency, high inflation, and rising interest rates. This can lead to decreased investment, decreased trade, and a contraction in economic activity.
Governments and central banks can take measures to mitigate the effects of an economic disaster, such as implementing fiscal policies to stimulate demand, lowering interest rates to encourage borrowing and investment, or providing support to struggling industries.
However, the effectiveness of these measures depends on the specific circumstances of the disaster and the ability of the government to implement them effectively.
In conclusion, an economic disaster can have a devastating impact on individuals, businesses, and entire economies. It is important for governments, businesses, and individuals to be prepared and to take steps to mitigate the effects of such a disaster
***
Drugim riječima, ChatGPT ili nešto slično tome vrlo će brzo zamijeniti kvazi-eksperte koji ponavljaju opća mjesta i u čijemu sadržaju nedostaje novih informacija i znanja. Kada aplikacija zamijeni kvazi-eksperte doći će do olakšanja stanja na tržištu rada. Kvazi-eksperti će shvatiti da za njih nema kruha (nitko ih neće željeti plaćati ako se isti sadržaj može dobiti jednostavnim upitom u aplikaciju), a to će povećati ponudu rada u nekim jednostavnijim i traženijim zanimanjima. Naravno, to ne vrijedi za akademske institucije. U njima se napreduje i održava prema statusnim kriterijima bez obzira na mogućnosti za učenje u alternativnim kanalima.
Opet drugim riječima, ChatGPT bi mogao već nakon nekoliko godina u primjeni znatno poboljšati mogućnost detekcije bullshita. A kako je bullshit (zašprehavanje odnosno „kenjaža“) imanentno ljudski pojam, postavlja se pitanje kakve su mogućnosti ChatGPTia ili neke slične aplikacije da kroz olakšavanje identifikacije bullshita usput poprimi i takve ili neke druge ljudske karakteristike kao što su sposobnost laganja, strateškog odgovaranja, prikrivanja, trača …
ChatGPTu bullshit nije stran. Naprotiv, naišavši na resursna (serverska) ograničenja, ChatGPT je vrlo brzo nakon lansiranja počeo privremeno ograničavati pristup. To nije neočekivano s obzirom na kompleksnost zadaće pred kojom se našao. Pritom je pokazao ljudski iznenađujuću vještinu bullshitanja.
Kada prvi puta nisam mogao pristupiti aplikaciji pojavila se sljedeća poruka:
Poruka me nije začudila jer sam ranije bio upoznao stihoklepske sposobnosti programa. Međutim, oooo!, ovo što je uslijedilo nakon što se nakon nekoliko minuta drugi put nisam uspio ulogirati bilo je pravo iznenađenje. Prva stvar koja mi je pala na pamet je da je ChatGPT već ubrao sve mudrolije moderne self-help literature (očito potaknut upitima korisnika):
Nakon toga aplikacija se nastavila razbacivati svojim talentom za poeziju, sve dok nakon nekoliko sati nije proradila pogonjena inherentnom željom da ugodi svima. Postoji li išta više ljudsko od toga da kada se nađemo u gabuli povećavamo količinu bullshita ne bi li zašprehali razočaranu stranu? Nije li to i glavni pokretač političkoga govora?
U svakom slučaju, ovo će postati uzbudljivo. AI ne treba ni podcijeniti ni precijeniti. Treba ju pratiti, jer jedno je sigurno – čekaju nas velika iznenađenja. U počecima Facebooka nitko nije mogao predvidjeti farme trolova i ulogu koju će algoritmi društvenih mreža imati u političkim izborima i drugim područjima života. Ovdje se rađa nešto još uzbudljivije od toga.