Na Ekonomskom labu već se dulje vrijeme nalazi poveznica na stranicu konzultantske kuće za poslovne informacije Prima Bon gdje se može pronaći alat za procjenu vrijednosti poduzeća. Jeste li se ikad pitali koliko vrijedi vaše poduzeće, ili poduzeće vašeg poslodavca, susjeda ili prijatelja? Koliko među 100 najvrjednijih hrvatskih poduzeća ima državnih, a koliko privatnih?
Ove godine po prvi put možemo saznati procjenu vrijednosti svakog trgovačkog društva registriranog u Hrvatskoj. O metodologiji procjene vrijednosti poduzeća na Labu je već pisao Hrvoje Serdarušić, a direktora Prima Bona Predraga Novačića zamolili smo da čitateljima Laba približi ideju iza ovog projekta:
“Iako je sposobnost generiranja određene visine dobiti ili prihoda dobra polazišna točka za vrednovanje poduzeća, ona nam ni izbliza ne govori koliko je to poduzeće zaista vrijedno. I mi poduzetnici često romantiziramo vrijednost svog poduzeća, pa nam ovakva objektivna procjena dobro dođe. Osim toga, ovakve su analize po narudžbi obično veoma skupe, a mi smo htjeli ovu uslugu procjene učiniti dostupnijom. U našem se izračunu koristi više priznatih metoda u procjenjivanju vrijednosti, iz kojih uzimamo medijalnu vrijednost.”
Koja su, dakle, najvrjednija hrvatska poduzeća?
“Popis će mnogima donijeti iznenađenja! Na vrhu se nalaze dva poduzeća koja se često percipiraju kao neučinkovita, prezadužena, s previše zaposlenih… ipak, to ne znači da se njima dobro upravlja. Radi se o poduzećima s velikom imovinom i, ponavljam, treba vidjeti kako će se procjena njihove vrijednosti kretati kroz vrijeme. Bilo mi je zanimljivo vidjeti da se neke tradicionalne domaće perjanice, poput INA-e i HEP-a, nalaze ispod njih”, komentirao je Novačić.
Kako se u procjeni kombinira čak sedam različitih metoda?
“Iako je medijan dobra početna točka, svaka od sedam metoda vrednovanja koje se koriste važna je, jer ne možemo sva poduzeća vrednovati na isti način. Tako će se softverske kompanije vrednovati na drukčiji način od, primjerice, građevinskih.“, naglašava Novačić. “Zato se unutar našeg sučelja mogu vidjeti rezultati svih metoda, kao i drugi korisni izračuni, poput Altmanovog Z-score modela i slično”.
Čak 56 najvrjednijih iz Zagreba, samo tri iz Splita, a dva iz Osijeka
Više od polovice najvrjednijih poduzeća, ili čak 56 od 100, ima sjedište u Zagrebu. Još su tri iz Velike Gorice, a dva iz Sesveta. Upada u oči da su samo tri iz Splita, uz jedno iz Kaštel Štafilića i Omiša, a tek dva iz Osijeka. Rijeka je naše drugo najbrojnije središte najvrjednijih poduzeća s njih četiri. U Istri po dva laureata imaju Rovinj, Poreč i Pula, uz jedno u Lupoglavu – ukupno sedam. Vidljivo je da gradovi poput Siska, Varaždina, Šibenika ili Slavonskog Broda nemaju ni jedno poduzeće na ovoj listi.
Što se industrija tiče, u vrhu su kompanije koje se bave prometom (gradnjom autocesta) i energetikom, slijede brojna hotelska poduzeća, koja su najčešća na Jadranu. U sredini liste nalazi se nekoliko poduzeća povezanih s aerodromima, a od otprilike pedesetog mjesta nadalje česta su različita proizvodna poduzeća, kao i ona koja se bave izgradnjom i prodajom nekretnina.
Ne iznenađuje da je na popisu samo 16 poduzeća koja su zabilježila gubitak u poslovanju u 2019. godini, a najveći među njima je, iz poznatih razloga, imala Fortenova grupa d.d.
100 najvrjednijih poduzeća zajedno su zapošljavala više od 116.000 ljudi, uvezla su više od 41 milijarde kuna roba i usluga, a izvezla preko 36 milijardi. Pritom je, očekivano, sama INA d.d. uvezla više od trećine ukupnog iznosa.
“Brojni poduzetnici žele imati informaciju o vrijednosti tek kada dobiju ponudu za preuzimanje.”, ističe Novačić. “Jasno je da je procjena vrijednosti korisna i ulagačima jer mogu biti sigurniji oko toga koliko vrijedi njihov ulog. Korisna je i kao smjernica za davanje kvalitetne ponude za preuzimanje. No, procjene vrijednosti od strane neovisnih procjenitelja su skupe. Ovaj alat omogućava procjenu vrijednosti svakome, i za manja poduzeća, uz pristupačnu cijenu.”
Naravno, praćenje vrijednosti poduzeća koristi i menadžmentu: povećanje vrijednosti poduzeća dobar je kriterij mjerenja njihove sposobnosti, osobito u očima vlasnika, pa sad postoji i alat kojim mogu mjeriti svoje rezultate bez obzira na veličinu poduzeća.
Ovaj alat mogao bi pomoći i javnosti u praćenju kretanja vrijednosti javnih poduzeća i unijeti pravu malu revoluciju u praćenju njihovih dugoročnih performansi. Kada je riječ o državnim poduzećima, na taj se način olakšava demokratska kontrola upravljanja javnom imovinom (jer na dugi rok erozija vrijednosti nacionalnog kapitala nikome ne može biti korisna), što je važan društveni doprinos kojeg daje ovaj projekt. I tu prednosti ne staju. Evo što o tome misli Predrag Novačić:
“Ako razmišljate o zaposlenju u nekom poduzeću, činjenica da njegova vrijednost raste iz godine u godinu može vam biti korisna informacija. Takvo poduzeće u pravilu ima kvalitetan menadžment te će moći nuditi i sve bolje financijske i druge uvjete”, ističe Novačić.
Na listi je trenutno 58 milijardera. S obzirom na to da su ove vrijednosti izračunate iz posljednjih dostupnih podataka za 2019. godinu, što u Prima Bonu očekuju dogodine?
“Rijetko tko bi se usudio prognozirati rast broja milijardera prema podacima za 2020., kad se uzme u obzir kakva je bila ova godina, ali svakako će opet biti iznenađenja. Određeni broj poduzeća ovu nikad prije zabilježenu situaciju sigurno će znati preokrenuti u svoju korist.