Neposredno pred jučerašnji sastanak Federalnog odbora za operacije na otvorenom tržištu (FOMC), na svjetskim tržištima imali smo podvojenu situaciju. Cijene dionica su rasle, pokazujući da bi uskoro mogle testirati plafone iz rujna prošle godine. S druge strane, novac se nije odlijevao iz obveznica. Naprotiv, potražnja je rasla, a prinosi su padali, što je tipično za razdoblja kada rizik nije u modi. Mješoviti signali.
Takva situacija naročito pogoduje hrvatskim obveznicama. S jedne strane, one su ipak – obveznice; s druge strane, one su, komparativno gledano, rizične obveznice. Mogu biti atraktivne za konzervativne ulagače koji traže kakav-takav prinos. U ovoj tržišnoj konstelaciji njihova oba identiteta dobro prolaze, iako izostanak investicijskog rejtinga, koji se još uvijek čeka, primiruje moguću potražnju. Nakon što je prinos na 10-godišnju hrvatsku obveznicu probio 2%, vrlo brzo je prošao i kroz 1,9%, prema dolje naravno (tablica u dnu teksta).
Od srijede imamo novost na tržištu: FED (tj. njihov Federalni odbor za operacije na otvorenom tržištu, FOMC) očekivano nije podigao kamatne stope, ali je neočekivano najavio da ih uopće nema namjeru podizati ove godine. Najava je slična ranijoj ECB-ovoj, s tom razlikom što je ECB to najavio uz kamate na nuli, dok je FED-ova stopa postavljena između 2,25% i 2,5%. To ne čudi kada znamo da je američka stopa nezaposlenosti ispod 4% (očekuje se 3,7% do kraja 2019.), dok u euro području zbog južnih članica iznosi 7,8%.
Glavno objašnjenje za navođenje tržišta najavom zadržavanja niskih kamatnih stopa revidirane su ekonomske projekcije FED-a: očekivani rast američkog gospodarstva smanjen je s 2,3% na 2,1% za ovu godinu, a očekivana kamatna stopa postavljena je na 2,4% umjesto ranijih 2,9%, što je unutar raspona kamatnih stopa koje FED sada cilja. Inflacija se očekuje na 1,8%, što doprinosi komotnom osjećaju u FED-u.
Guverner Powell smatra da se usporavanje u EU i Kini prelijeva na američko gospodarstvo. To je glavni razlog revizije prognoza. Prema tome, i FED odlučuje kao da je SAD mala i otvorena ekonomija koja zavisi o drugima. To je posljedica globalizacije: najveće gospodarstvo, barem u kvalitativnom smislu, postalo je “malo i otvoreno”. A i razni Trumpovi stimulusi su potrošeni.
Ipak, guverner Powell ostao je u optimističnom tonu. Kazao je kako je rast od oko 2%, koliko se očekuje za ovu godinu, robustan, te pokazuje fundamentalno zdravlje američkog gospodarstva.
Međutim, optimističan štiklec na kraju izjave nije uspio navesti ili zavesti tržišne sudionike.
Očekivalo bi se da će najava o zadržavanju kamatnih stopa na zatečenoj razini imati pozitivan učinak na tržišta. No ona nakon jučerašnje najave nisu znala na koju stranu krenuti. Inicijalno lutanje pokazuje koliko je teško protumačiti širu sliku u ovom trenutku. Dolar je pao, kao i cijene dionica, a isto se dogodilo prinosu na desetogodišnju državnu obveznicu SAD-a, koja sada pada prema 2,5%. Prema tome, nakon objave iz FED-a, ipak su prevladale negativne interpretacije. Tržišni sudionici su na prvu zaključili da s gospodarstvom nešto nije u redu kada FED tako uvjereno najavljuje da podizanja kamatnih stopa neće biti. Prema nekim izvorima, vjerojatnost spuštanja kamatne stope ove godine iznenada je poskočila na 40%!
Osim toga, sjetite se da krivulje prinosa (točnije: razlike 10-godišnjih i 2-godišnjih prinosa) pratimo u donjoj tablici, jer se inverzija prinosa tumači kao signal recesije. Jučerašnji događaji opasno su približili dugoročne kratkoročnim prinosima u SAD-u. Više o tome početkom idućeg tjedna, nakon što se danas i sutra jasnije pokaže kako su tržišta provarila jučerašnje informacije iz FED-a nakon što su prespavane.
Ako mislite da se dogodilo nešto dramatično i jako važno, smirite se – nije. Čak i ako naša krivulja prinosa testira nulu, trebat će neko vrijeme da se ustanovi je li riječ o fundamentalnom testu, ili je riječ samo o zbunjenosti tržišta zbog FED-ovog ljuljanja.
Podsjetimo, FED je u samo tri mjeseca potpuno promijenio politiku i retoriku; od agresivnog podizanja kamatnih stopa i najave o tri daljnja dizanja ove godine, došao je do posve suprotnog okvira za vođenje monetarne politike u preostalom dijelu 2019.
FED je rijetko kada u povijesti radio takve zaokrete (mi se ne možemo sjetiti sličnog), učinivši to samo zbog promjena prognoza u uvjetima kad su fundamentalni ekonomski pokazatelji dobri. Vrlo brzo ćemo vidjeti znači li to da je današnji FED mudriji i dalekovidniji, ili su kolebanja plod političkih pritisaka i dovođenja politologa i pravnika Powella umjesto ekonomiste na čelo FED-a.
