Riječima iz naslova koje su dio našeg kulturnog naslijeđa ispraća se mogući početak tragedije praćen karakterističnim humorom. Teško je pronaći sličnu frazu koja bi obogatila trenutak kada recesijski signal zasvijetli crveno. Možda bismo, manje smiješno ali utješno, mogli kazati “A možda to sve skupa nema nikakve veze“.
Pred više od šest mjeseci u ovom smo tekstu prvi put očitali razliku prinosa dugoročnih i kratkoročnih državnih obveznica, pokazali kako je takozvani fenomen inverzije krivulje prinosa (kad su kratkoročni prinosi na obveznice viši od dugoročnih iako je obratno očekivano u normalnim vremenima) prethodio recesijama u SAD-u, i tada zaključili da recesijskog signala nema iako su kamatne stope niske; recesija je daleko.
Malo više od šest mjeseci kasnije, točnije, od petka i jučer, razlika između 10-godišnjeg i tromjesečnog prinosa je negativna. Inverzija – signal je tu.
Međutim, ako promotrite naš redoviti panel indikatora u kojem uspoređujemo 10-godišnje i 2-godišnje prinose, uočit ćete da inverzije još nema. Prije će vam zapeti za oko kojom su brzinom prinosi na hrvatske 10-godišnje obveznice probili novi prag od 1,8%, sve to još prije objave investicijskog rejtinga u petak kasno navečer:
Što se, zapravo, događa? Zašto se inverzija pojavljuje zbog visine kratkoročnih stopa i nestaje kod srednjoročnih i dugoročnih?
Tehnički, suočeni smo s U-krivuljom prinosa, i to samo na državnim obveznicama. Slika uspoređuje prinose američkih državnih i municipalnih obveznica:
Krivulje prinosa za državne i municipalne obveznice u SAD-u u %
Izvor: Bloomberg
Slika pokazuje i vrlo blage nagibe, a U-oblik za državne treasuries jedva se naslućuje.
Podaci se mogu protumačiti na dva načina. Prvo je standardna hipoteza, drugo hipoteza podivljalog FED-a.
Standardna hipoteza. Događaje u zadnja dva dana brojimo kao recesijski signal. Signal je blag, ali tu je; ne može se ignorirati. More bit počelo je. Međutim, radi se o blagoj indikaciji relativno brzo prolazne recesije (jer nije cijela krivulja prema dolje). Osim toga, signali inverzije pojavljivali su se, historijski gledano, i dvije godine prije recesija, a dionička tržišta rasla su u prosjeku još nekoliko postotaka između signala inverzije i početka recesije. Moguće je i da gledamo sami početak formiranja trajnije i jače inverzije.
Hipoteza podivljalog FED-a. Kao što smo objasnili u zadnjem izdanju Mirnog sna, FED je u protekla 3-4 mjeseca izrazito kolebljiv i nepredvidiv. Moguće je da sama središnja banka takvim ponašanjem uzrokuje anomalije. Prenagli zaokreti monetarne politike bez jasnih statističkih signala koji bi ih opravdali mogu stvoriti zbunjenost tržišnih sudionika zbog poteškoća u očitavanju informacija koje odašilje monetarna vlast. U tom slučaju, možemo očekivati povratak na staro kroz nekoliko dana ili tjedana. Upravo to će biti važan indikator o čemu se radi, koja hipoteza drži vodu.