Kratki potisak na rast prinosa malo je zastao potkraj tjedna prije Uskrsa te se i hrvatski desetogodišnji prinos stabilizirao malo iznad 1,8% tj. za oko 15 baznih bodova iznad najniže razine ostvarene 11. travnja (vidjeti monitor prinosa u dnu teksta).
Tržišta dionica u SAD-u ušla su u fazu intermezza u očekivanju vala objava rezultata kompanija za prvi kvartal. Te informacije će uvelike odrediti smjer kretanja glavnih dioničkih indeksa. No, europski burzovni indeksi predvođeni DAX-om nastavili su se postojano oporavljati.
Najvažniji događaj na tržištima početkom tjedna je snažan rast cijena nafte (više od 2% početkom tjedna). Uzrok su Trumpovi komentari o Iranu. Dakle, proći će.
Međutim, trend cijene nafte ove godine ukazuje na rast. To će se u preostalom dijelu godine vjerojatno preliti na nešto veća očitanja stopa inflacije. Učinak neće biti snažan ako dolar ostane približno na sadašnjim razinama. Tek bi kombinacija iznenadnog jačanja dolara i rasta cijena energenata mogla pobuditi veću troškovnu inflaciju, no mogućnosti za takav scenarij sada se doimaju ograničene.
U proteklih tjedan dana dolar je jačao, ali se prilično uvjerljivo odbio od praga na 1,123 dolara za euro. Tečaj se već dulje vrijeme kreće u vrlo uskom rasponu, okvirno između 1,12 i 1,15 ,i za sada nije za očekivati ispadanje iz naznačenog intervala. Potjera za dolarom mogla bi biti kontraproduktivna u kratkom roku, s obzirom da će ga mogući rast cijena dionica uobičajeno, na prvu loptu, oslabiti.
Ovaj tržišni intermezzo treba tumačiti visokim rizicima u pogledu tumačenja što se događa u europskom realnom sektoru.
Kao što smo objasnili u prošlom Mirnom snu, sve bitne informacije o usporavanju u Europi ugrađene su u cijene, a trendovi su bolji nego što izgleda na prvi pogled. Industrijsko usporavanje nije praćeno zastojem u mnogo većem sektoru usluga. Naprotiv, uslužne aktivnosti, kao i plaće, rastu. Konstelacija u kratkom roku ukazuje na nastavak rasta. Na to ukazuju i spomenuti europski burzovni indeksi. Oni ove godine ignoriraju informacije iz industrijskog sektora i postojano se oporavljaju nakon rupe u koju su upali prošle godine.
Svaka buduća potvrda nastavka rasta i, eventualno, oporavka u europskoj (napose Njemačkoj) industriji, mogla bi osjetnije promijeniti odnose među cijenama financijskih imovina. Povratak inflacijskih očekivanja i očekivanja rasta kamatnih stopa u europodručju značit će slabljenje dolara naspram eura. Takva bi konstelacija u kratkom roku pogodovala nastavku rasta cijena europskih dionica i povratku pritisaka na smanjenje obvezničkih prinosa. Izlazak statistika koje bi ukazivale na širenje problema u realnom sektoru okrenuo bi odnose u suprotnu stranu.